Koban je nemar, a ne prevod: Tužilaštvo istražuje četiri smrtna slučaja ove godine na gradilištima

Pad sa visine uzrok je smrti tri od četiri građevinska radnika koji su stradali za deset mjeseci ove godine, ali i najmanje trećine teških povreda na gradilištima širom Crne Gore. Većina poginulih su bili strani državljani. U istom periodu registrovano je i devet povrijeđenih građevinara.

Podaci iz ove godine su alarmantni, jer je, prema evidenciji Inspekcije zaštite i zdravlja na radu, od 2015. do 2019. godine poginulo osam građevinskih radnika i registrovano 27 teških i dvije kolektivne povrede na radu.

Sve to, prema mišljenju sagovornika Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) govori o nepažnji radnika na građevinama, ali i o nemaru poslodavaca.

„Uobičajeni uzroci povreda na gradilištima su neobezbijeđeni radni prostor na visini i nekorišćenje sredstava za zaštitu. Veoma se često dešava da, iako poslodavac obezbijedi kolektivne mjere zaštite (propisno postavljene skele, kao i zaštitne ograde na njima), ipak dolazi do pada zbog toga što zaposleni ne koriste sredstva opreme lične zaštite na radu, zaštitne pojaseve ili opasače,“ kazala je za CIN-CG Đina Janković, koordinatorka Udruženja zaštite na radu (UZNR).

Posljednji tragični slučaj desio se sredinom prošlog mjeseca, kada je na gradilištu Master kvarta u dijelu glavnog grada u blizini sjedišta Univerziteta Crne Gore, nastradao turski državljanin A.Y.

„Prilikom izvođenja radova došlo je pomjeranja daske koja nije bila dobro pričvršćena, na koju je zaposleni stao i pao sa osmog sprata objekta u izgradnji“, navodi se u odgovoru koji je Uprava za inspekcijske poslove (UIP) dostavila CIN-CG-u.

Samo nekoliko stotina metara dalje, na gradilištu podgoričke Seadrie, početkom februara stradao je još jedan turski državljanin. Iz Uprave za inspekcijske poslove su kazali da je zidar M.C. pao sa trećeg sprata, jer na zgradi „nijesu bile postavljene zaštitne ograde“.

Prema riječima portparolke podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT), državne tužiteljke Milice Mandić, u oba slučaja su formirani predmeti i u fazi su izviđaja. Mandić je kazala da je u prošlomjesečnom tragičnom slučaju „izvršeno vještačenje iz oblasti zaštite na radu”, a u onom iz februara obavljena „potrebna vještačenja i saslušanja građana od strane policije“ te da se „preduzimaju druge radnje u cilju utvrđivanja eventualne odgovornosti nekog lica”.

Podgorički ODT se bavi i pogibijom državljanina Albanije G.T. koji je stradao prilikom rekonstrukcije podgoričke Ulice Miloja Pavlovića, koju je radila danilovgradska firma Gradnja-promet.

„Prilikom izvođenja zemljanih radova u iskopanom kanalu dužine nekih 40 metara, širine 2,4 metra, na dubini od 2,5 metara do tijela nastradalog došlo je do rušenja zemljanih naslaga sa bočnih strana i zatrpavanja zaposlenog,“ navodi se u odgovoru inspekcije.

Mandić je za CIN-CG kazala da je i u ovom slučaju saslušano više osoba, kao i svjedoci, ali i izvršeno vještačenje iz oblasti zaštite na radu.

Jedini smrtni slučaj koji se nije desio na gradilištima u Podgorici, bio je u Herceg Novom, u drugoj polovini juna. Prilikom gradnje stambenog objekta, koji je radio barski Meb, poginuo je crnogorski državljanin R. B. Iz Inspekcije zaštite i zdravlja na radu su za CIN-CG kazali da je radnik pao sa visine od oko 7,5 metara „sa drugog sprata na beton ispred zgrade, jer nijesu bile postavljene zaštitne ograde, niti je bio vezan zaštitnim pojasom“.

Ovim slučajem bavi se novsko tužilaštvo. Državni tužilac Nikola Samardžić kazao je za CIN-CG da je da će „nakon sprovođenja radnji od strane nadležnog tužioca biti podnijet optužni akt ukoliko bude postojala osnovana sumnja da je radnjama ili propuštanjem odgovornih lica izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”.

Komentarišući to što su svi stradali ove godine i dio povrijeđenih strani državljani, Janković ukazuje na „uticaj demografskog kretanja stanovništva“. Crna Gora se, kaže ona, godinama unazad borila sa nedostatkom adekvatne radne snage koja se okreće tržištu EU, „na prvom mjestu Hrvatskoj kao nama najbližoj članici Unije“. Zato se to nadomještava zapošljavanjem stranaca, posebno iz regiona. Na gradilištima u Crnoj Gori se zapošljava radna snaga iz Albanije, ali i iz Turske.

Bez obzira na to što crnogorski državljani koji su radno sposobni, iz nekih razloga, ne žele da rade na određenim poslovima, u građevinskom sektoru na primjer, prema riječima Janković, to ne oslobađa poslodavca odgovornosti da primjenjuje sve što je zakonom predviđeno i na radnike iz inostranstva koje angažuje. Neophodno je, ističe, da ti radnici, prethodno budu upoznati s mjerama zaštite i zdravlja na radu na poslovima upravo tog radnog mjesta na koje treba da budu raspoređeni. Da budu osposobljeni za bezbjedan rad, uz prethodnu provjeru zdravstvene sposobnosti.

„Nerijetko se dešava da zbog jezičke barijere, ti propisi ne budu poštovani. Takođe se dešava da poslodavac ne može, zbog rokova izgradnje, da čeka završetak procedure dobijanja dozvole za privremeni boravak i rad, što traje u prosjeku dvadesetak dana, pa angažuje takvog radnika s kojim nije potpisao ugovor o radu. Shodno tome, nije poštovao ni propise predviđene Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu“, ističe Janković.

Podaci kojima Udruženje raspolaže, prema njenim riječima, nijesu potpuni, jer nema realne statistike u ovoj oblasti.

„Veliki broj povreda se ne prijavljuje – najčešće u slučajevima kada radnik nije bio angažovan po osnovu ugovora o radu, već na ‘crno’. Nerijetko dođe i do neke vrste dogovora između poslodavca i zaposlenog, pa povreda ni u tom slučaju ne bude evidentirana,“ kazala je ona.

Za kolektivne i povrede sa smrtnim ishodom, Udruženje raspolaže preciznim podacima, jer je poslodavac u obavezi da o tome odmah informiše Inspekciju rada, kao i Upravu policije. Ukoliko to i ne učini, informacija će im po službenoj dužnosti biti dostavljena iz bolnice. Nakon toga, Uprava policije i Inspekcija rada informišu o tome tužilaštvo koje je nadležno za dalje procesuiranje.

„Tu se krug zatvara, jer nailazimo na problem nedostatka povratnih informacija od tužilaštva o procesuiranim slučajevima. Zato nemamo podatke o sudskim epilozima, te najčešće ni odgovor na pitanje o tome da li je u slučajevima teških i smrtnih povreda bilo nepoštovanja Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, odnosno nesprovođenja mjera zaštite, ili je riječ o nepažnji zaposlenog. To je prepreka koja otežava uspješan rad i sprovođenje pravih mjera u realizaciji strategije zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori,“ ocjenjuje Janković u razgovoru za CIN-CG.

Ona kaže da je crnogorski Zakon o zaštiti na radu izuzetno dobar, usklađen sa EU Direktivama, ali da je problem njegova primjena. Bitno je, naglašava, da svaki zaposleni zna da ima pravo da odbije rad ukoliko nije upoznat sa opasnostima ili štetnostima koje bi mogle da ugroze njegovo zdravlje i bezbjednost.

„Takođe je važno da svako stručno lice, zaposleno kod poslodavca, zna da ima pravo da predloži mjeru zabrane rada na radnom mjestu, ili upotrebe sredstva za rad, u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život ili zdravlje zaposlenih. Kada je o poslodavcima riječ, najvažnije je da shvate da ulaganje u zaštitu i zdravlje svojih zaposlenih nije biznis barijera, već ulaganje u najvažniji kapital svake kompanije. To ih čini prepoznatim, društveno odgovornim, ali i konkurentnim i poželjnim poslodavcem,“ kazala je Janković.

Posljednjih godina, kako one ističe, ipak je povećana svijest izvođača građevinskih radova o značaju mjera zaštite i zdravlja na radu, zahvaljujući stranim investitorima koji su u Crnu Goru donijeli novu kulturu.

„Shodno tome, broj povreda koje se dešavaju u sektoru građevinarstva rjeđi je kod velikih investitora koji ulažu više u zaštitu zdravlja svojih zaposlenih,“ kazala je Janković.

Nema ograde, dizalica improvizovana…

Početkom januara turski državljanin (R.M.) prilikom izvođenja radova na krečenju, na gradilištu Portonovi u Herceg Novom, pao je sa merdevina i povrijedio desnu ruku. U drugoj polovini mjeseca je Makedonac Š.B. prilikom gradnje apartmana u budvanskom naselju Dubovica, prema odgovoru UIP-a, prilikom silaska sa skele (visine 120 cm) niz drvene merdevine (visine 190cm) „kako je i sam naveo u izjavi u CB Budva izgubio ravnotežu i pao grudima na metalnu skelu…”.

Tri teške povrede desile su se u februaru.

Na gradilištu Starog pazarišta u Nikšiću povrijeđen je crnogorski državljanin, serviser D.Š. kada je prilikom podizanja i montaže metalne kutije, dijela lifta, došlo do njenog smicanja sa nosača. Iz Inspekcije za zaštitu i zdravlje na radu kažu da je dizalica na čijoj sajli je zakačen i podizan teret bila „improvizovano postavljena, bez ikakvog učvršćenja za nosače“. Metalna kutija je dijelom udarila i inercijom odgurnula radnika do šipke skele, objašnjavaju inspektori.

Na gradilištu u Portonovom državljanin Turske T.I. je pao sa visine, jer prilikom izvođenja radova nijesu bile postavljene zaštitne ograde.

Tokom održavanje putnog pravca Rožaje – Kula – Stube, državljanin Crne Gore A.K. povrijeđen je prilikom rukovanja frezom, kada je došlo do lomljenja čaure – osigurača. Iz UIP-a su kazali da je radnik u namjeri da izmijeni osigurač, prišao radnom dijelu mašine, uvukao se prednjim dijelom tijela da bi dohvatio mjesto gdje je trebalo iskucati polomljeni dio i zamijeniti ga „novim”. U tom momentu freza se pokrenula i povrijedila ga.

U maju je teško povrijeđen državljanin Crne Gore G.K na gradilištu petlje Smokovac na autoputu Bar – Boljari. Prilikom otkidanja dijela brda, kamen težine oko 30 kilograma pao je na vrh bagera, razbio stakleni dio mašine i udario radnika u glavu.

U drugoj polovini juna, tokom radova na adaptaciji hotela Vrmac u Prčnju, državljanin Crne Gore B.J. okliznuo se prilikom penjanja na skelu i pao sa visine.

Sredinom jula je državljanin Crne Gore, vozač Z.I. u Herceg Novom prilikom kretanja preko cijevi razuporne grede, nakon skidanja lanca sa kuke oko cijevi razupirača, pao sa visine od oko sedam metara.

U prvoj polovini septembra u Kotoru je povrijeđen državljanin Crne Gore M.R. vozač teretnog vozila, u koga je, prema podacima UIP-a, udarila utovarna kašika kombinovane mašine.

Bez žalbi ombudsmanu

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u posljednjih pet godina nije dobijao pritužbe koje se odnose na probleme zaštite na radu.

Iz institucije ombudsmana su za CIN-CG kazali da razlog vjerovatno proizilazi iz činjenice da je njihova nadležnost zaštita građane od organa javne vlasti, osim u slučajevima zaštite od diskriminacije, kada se može postupati i u odnosu na fizička i pravna lica.

„Naše postupanje, odnosno pritužbe građana mogle bi eventualno biti usmjerene na rad inspekcijskih službi i ostalih nadležnih organa za izdavanje dozvola za gradnju i sprovođenje nadzora u smislu bezbjednosnih pretpostavki, pa pozivamo građane da nam se obrate ukoliko smatraju da im iz tog ugla možemo pomoći,“ poručili su iz ove institucije.

Napomena: U ranijoj verziji teksta pisalo je da je kosovski državljanin poginuo u Herceg Novom. Nakon što se žalila porodica poginulog, redakcija se obratila UIP-u koji je utvrdio da su napravili grešku u odgovorima dostavljenim CIN-u.

CIN-CG

( Miloš Rudović )