Ne zarađuje se medalja na takmičenju, nego kod kuće

Matematika je nauka mladih. Drugačije ne može ni biti. Bavljenje matematikom predstavlja takvu gimnastiku uma, da je za nju potrebna sva gipkost i izdržljivost mladosti”, govorio je jedan od najvećih matematičara 20. vijeka, Norbert Viner.

Sudeći po maturantu nikšićke Gimnazije “Stojan Cerović”, Matiji Deliću, izgleda da je Viner bio u pravu.

Matija iz godine u godinu niže uspjehe na matematičkim takmičenjima, a ove godine je na najstarijem i najprestižnijem takmičenju, Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi, IMO, osvojio srebro, dok se na nedavno završenoj Balkanskoj matematičkoj olimpijadi okitio bronzom.

Bronzu je uzeo i na, prvi put, organizovanoj matematičkoj olimpijadi u sajber prostoru, dok je na Mathlinksu bio prvi.

O njegovom uspjehu pričaju svi, a on skromno poručuje da mu je cilj da matematiku što više popularizuje i podstakne talentovane učenike iz Crne Gore da se takmiče, ali i da se malo više trude.

“Ne zarađuje se medalja na takmičenju nego kod kuće. Morate raditi, biti uporni i uspjeh neće izostati. Matematika je za mene način razmišljanja.

Mislim da je nauka, a samim tim i matematika, donekle pogrešno predstavljena. Matematiku je vrlo lako pogrešno razumjeti, iako ona nema komplikovanih ideja. Ona je više ‘slaganje kockica’ – intuitivno predstavljanje onoga šta se dešava, konceptualno razmišljanje, pa tek onda definisanje metoda. Mladi koji žele da se bave naukom treba da shvate da na koji god način da razmišljaju o bilo čemu, dok god je taj način ispravan, dolaziće do ispravnih zaključaka. Potrebno je da se ideje dobro ‘zacementiraju’ i razumiju”, kaže mladi matematičar koji je svoj put “zacementirao” još u šestom razredu osnovne škole kada je krenuo da se takmiči i dozvolio matematici da ga osvoji.

Nada se da će njegov i uspjeh ekipe matematičara iz Crne Gore motivisati mlade i uvjeriti ih da uspjeh nije nemoguć.

“Volio bih da imam neki uticaj da se matematika, odnosno nauka, popularizuje kod nas. Ima organizacija koje se stvarno trude, poput Fondacije za promociju nauke u Crnoj Gori, Prona.

Želim da inspirišem naše takmičare da se malo više trude, da budu uporni i da ne odustaju i trenutno sam na toj misiji”.

Na čudan način se, kaže Matija, logika iz matematike prenosi na svakodnevni život. Priznaje da život gleda kroz logiku, da voli da ima svoju “tvrdoglavu izmišljenu terminologiju” koja je ipak u duhu matematike, da se uspjeti može samo ako radite puno, ali i veoma pametno i ako učite i analizirate pristupe najboljih.

Uvijek uspjeva da nađe “magičnu motivaciju”, odmara se uz funkcionalne jednačine, najviše vježba ono što mu u tom trenutku manje “leži” i kada je takmičenje blizu onda na “loš dan” vježba sedam sati.

Na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi učestvovalo je 108 učenika iz 14 zemalja, dok je na Internacionalnoj bilo 616 takmičara iz 105 država.

Medalja na najstarijoj svjetskoj matematičkoj olimpijadi veliki je podvig, posebno imajući u vidu da se uspjehom smatra ukoliko takmičar od šest zadataka uradi jedan, a Matija je uspješno uradio čak četiri.

“IMO ima tri nivoa zadataka, a svaki nivo po dva zadatka. Svaki nivo je neuporedivo teži od prethodnog. U literaturi ćete naći da su zadaci iz trećeg nivoa teški, drugog srednji, a iz prvog laki. Kada skupite 600 najboljih matematičara iz čitavog svijeta i njih 400 ne uradi zadatak iz tog prvog nivoa, onda vidite da i nijesu baš laki. Moram da priznam da me uspjeh nije previše iznenadio jer znam koliko sam vježbao i koliko mi je vremena trebalo da uradim pojedine zadatke. Obradovalo me što nijesam napravio nikakvu tehničku grešku, jer nikako ne mogu bez toga. Tamo vole savršenost i ne opraštaju tehničke greške”, sa osmijehom kaže Matija.

Iako je IMO najteže matematičko takmičenje, njemu ipak teže pada Balkansko.

“Na Međunarodnoj olimpijadi su, sa izuzetkom ove godine (oprošteno im je jer nijesu imali kadra zbog pandemije), obično zadaci koji imaju vrlo elegantna jednostavna rješenja koja ne zahtijevaju naprednu matematiku, u smislu da znate neke komplikovane teoreme, nego vam traži napredne ideje koje koriste teoretsku osnovu koju ima svaki srednjoškolac.

Balkansko nema toliko elegantna rješenja i mora da se vodi više računa o tehnikalijama.

Mi to zovemo ‘čista’ rješenja. Kada se spremate za IMO, ne spremite Balkansko savršeno. Prošle i pretprošle godine se desilo da su dva takmičara uradila dva od četiri zadatka na Balkanskom i mjesec kasnije šest od šest na svjetskom. Imate takmičare koji urade dva zadatka od šest na svjetskom, i četiri od četiri na Balkanskom. Sve kako kome leži”.

Prije odlaska na fakultet slijedi još jedno IMO takmičenje. Matija će i za njega biti spreman. Obećava bolji rezultat, ali zlato ne pominje. O njemu se “šapuće”.

“Ovo je bio najbolji rezultat iz matematike u istoriji Crne Gore. Iduće godine tim i ja obećavamo još bolji rezultat na IMO. Što se tiče zlata – niko ne kaže da ide da ga uzme. Čak ni takmičari koji su već osvajali zlatne medalje. O zlatu se ne priča. Njega svi pominjemo šapatom. To je, jednostavno, strahopoštovanje prema tom nivou takmičenja”, kaže maturant nikšićke Gimnazije koji je ovih dana, kako reče, “na duševnom odmoru”, jer je od prošlog septembra do ovog novembra, svakodnevno vježbao, maltene, po čitav dan.

Priču o Matiji najbolje je završiti citatom matematičkog genija, Džona fon Nojmana: “Ljudi ne vjeruju da je matematika jednostavna, samo zato što ne znaju koliko je život komplikovan”.

Konkurisao na Masačusetskom Institutu za tehnologiju

Uspjeh na IMO takmičenju Matiji je otvorio vrata ka najboljim svjetskim univerzitetima. Već je konkurisao na jednom od najprestižnijih svjetskih univerziteta, na Masačusetskom Institutu za tehnologiju (MIT), a da li je primljen znaće narednog mjeseca.

“Rezultate očekujem sredinom decembra, a tek u januaru mogu da dobijem rezultate za finansijsku podršku što mi je ključno, jer bez finansijske podrške malo ko može da ide tamo, pošto studije koštaju 70 hiljada dolara godišnje. Odabrao sam MIT jer su svi ostali svjetski univerziteti u mojim očima isti osim njega. On je nekako iznad svih po logici, filozofiji, cijene znanje i ulažu u njega. Žele da uspijete i uradiće sve što je u njihovoj moći da vam pomognu u tome, jer su svjesni da što ste bolji, to su i oni bolji”.

U zdravom tijelu, zdrav duh

Matija kaže da nije tipičan matematičar iz filmova i serija koji zna samo za matematiku i ni za šta drugo. Vodi se maksimom - u zdravom tijelu, zdrav duh.

“Imam vremena za šetnje, druženje, za sport. Za to mora da se ima vremena. Kada sam počeo da se bavim sportom osjetio sam i da razmišljam bolje. Mora da se ima balans, a zdravlje mora da ima prioritet. Jedno vrijeme sam se bavio borilačkim vještinama i tu sam razvio ljubav za džiju džicu gdje se manje koristi snaga, a više tehnika. Sada pokušavam da se bavim penjanjem, ali mi je pandemija poremetila planove. Malo se bavim i origamijem i grafičkim dizajnom”.

Kapetan prvog zadatka

Na internet sajtu AOPS (Art of problem solving) Matija objavljuje rješenja, dok je na američkoj olimpijadi (USEMO), koja je volonterski organizovana, postavljen za kapetana prvog zadatka.

“AOPS je glavni sajt za pripreme. Od kada se pojavio težina je na svim takmičenjima ‘skočila’, jer ljudi tamo razmjenjuju tehnike, znanja. Mnogo je napretka poteklo odatle i svakome ko se interesuje za matematiku bih preporučio ovaj sajt. Na početku je skroz neintuitivan i trebaće vam ‘sto godina’ da naučite da ga koristite, ali isplati se. Tu malo objavljujem rješenja. Čak sam napisao jedan pripremni materijal iz geometrije o tome šta su meni bile kočnice u početku i koje bih preporuke sam sebi dao tada, kada me geometrija ‘kočila’. Što se tiče američke olimpijade pokušavao sam da ubjedim organizatora da to takmičenje naprave internacionalnim da bi i naši ljudi mogli da se takmiče. Složili su se, ali su rekli da nemaju dovoljno ocjenjivača. Uskočio sam da pomažem kao ocjenjivač i nadam se da će naredne godine možda postati internacionalno. Postavljen sam za kapetana prvog zadatka. Takmičenje je završeno i trenutno ocjenjujem”.

( Svetlana Mandić )