CEFTA i zajedničko tržište Zapadnog Balkana: Da regionalne barijere postanu prošlost

Iako je Centralnoevropska zona slobodne trgovine (CEFTA) olakšala trgovinu u regionu kroz zamjenu 32 sporazuma o slobodnoj trgovini, sve barijere nijesu u potpunosti uklonjene, a njihovo eliminisanje jedan je od osnovnih ciljeva plana za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta (ZRT) čije su potpisnice šest država Zapadnog Balkana (Crna Gora, Srbija, Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija i Kosovo), ocijenio je direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić.

CEFTA će direktno sprovoditi ključne aktivnosti iz plana za ZRT, što se očekuje do kraja 2024. godine.

“Jedan od osnovnih ciljeva plana je upravo eliminisanje barijera u regionalnoj trgovini. Svjesni smo problema sa kojima se suočava privatni sektor, pa je plan i pripremljen tako da odgovori na neke od njihovih zahtjeva. U pripremi dokumenta, konsultovali smo privatni sektor i institucije i vjerujem da smo usvojili veoma dobar osnov za aktivnosti u naredne četiri godine”, rekao je Đikić u intervjuu “Vijestima”.

Đikić je kazao da je CEFTA sporazum od 2007. godine unaprijedio trgovinsku saradnju u regionu, ali da netarifne barijere ostaju jedno do ključnih izazova u budućnosti.

Za narednu godinu najavljuje proširenje zelenih koridora prema granicama sa EU, ali i na sve prelaze u CEFTA zemljama.

“Zeleni koridori/zelene trake omogućili su nesmetano snabdijevanje osnovnim životnim namirnicama i medicinskom opremom u doba pandemije i njihov značaj je ogroman. Zahvaljujući tome, sačuvani su trgovinski tokovi i skraćeno je čekanje na prelazima, a sve to za građane je značilo dostupnost pomenute robe”.

Đikić ukazuje da se potencijal koji ima regionalni trgovinski prostor mora staviti u službu borbe protiv ekonomske krize zbog pandemije, najavljuje niže bankarske takse za plaćanja i prenos novca u regionu, kao i ukidanje rominga.

“Svakako da će biti izazova u ispunjenju svih obaveza, ali vjerujemo u kapacitete svih učesnika u procesu, a na prvom mjestu administracije u regionu, čija je uloga u realizovanju obaveza ključna”, poručio je Đikić.

CEFTA sporazum koji je stupio na snagu 2007. godine nije eliminisao sve slabosti u regionalnoj saradnji. Koji su glavni problemi koji do sada nijesu riješeni?

Od stupanja na snagu CEFTA sporazum je značajno unaprijedio trgovinsku saradnju u regionu. Prema nekim istraživanjima, trgovina u regionu je dvostruko veća zahvaljujući CEFTA. Prvobitne aktivnosti sporazuma bile su vezane za carinske stope i pravila porijekla. Danas imamo mnogo veći raspon aktivnosti od onog na koji su se strane obavezale, što znači da vide korist u CEFTA. To su, na primjer, olakšavanje trgovine robom i uslugama, priznavanje dokumenata i licenci, elektronska trgovina.Rješavanje netarifnih barijera ostaje jedan od ključnih izazova u budućnosti, ali vjerujemo da će, realizacijom mjera iz nedavno usvojenog plana, većina ovih barijera biti potpuno eliminisana.

Da li je greška to što CEFTA nije propisala sankcije za kršenje sporazuma?

CEFTA ima jasnu proceduru za rješavanje trgovinskih sporova između strana. Da bi mjera bila okarakterisana kao kršenje sporazuma, odluku o tome konsenzusom mora donijeti Zajednički komitet. Svjesne manjkavosti postojećeg sistema, strane su pokrenule inicijativu za unapređenje, pa smo upravo započeli pregovore i očekujemo da bi do sredine naredne godine trebalo da budu zaključeni. To bi bio veliki iskorak u trgovinskim odnosima u regionu. U dogovoru sa stranama, radimo na otklanjanju problema realizacijom aktivnosti u vezi sa olakšanjem trgovine.

Koji su konkretni benefiti od CEFTA za ovih 13 godina?

CEFTA je, ukupno gledano, olakšala i unaprijedila trgovinu u regionu, zamjenjući čak postojeća 32 sporazuma o slobodnoj trgovini. Prvi veliki uspjeh jeste potpuno ukidanje carina i kvota, odnosno kvantitativnih ograničenja na trgovinu domaćom robom. Drugi značajan uspjeh je dijagonalna kumulacija (fleksibilnija pravila porijekla), kojom je omogućeno dodatno uvezivanje kompanija u regionu u evropske lance vrijednosti. Dogovoren je i okvir za olakšanje trgovine robom i uslugama, kroz dodatne protokole 5 i 6. To za privrednike znači postepeno rješavanje problema višestrukih kontrola i testiranja, brojnih dokumenata za stavljanje proizvoda u promet i slično.

Samo u prethodne dvije godine, CEFTA je usvojila zajedničku carinsku strategiju, koja smanjuje broj izvršenih kontrola, uvela sistem za olakšavanje trgovine voćem i povrćem i međusobno priznavanje ovlašćenih privrednih subjekata, kojim se koristi ubrzanih procedura za trgovce od povjerenja proširuju na cijeli region. Sve su ovo djelovi regulatorne slagalice, koja za rezultat ima povećanje trgovine 25 odsto u prethodnom četvorogodišnjem periodu.

Da li ove barijere u regionalnoj saradnji koje nije eliminisao CEFTA sporazum to može učiniti Zajedničko regionalno tržište (ZRT)? Očekujete li probleme u primjeni plana za ZRT?

Jedan od osnovnih ciljeva plana je upravo eliminisanje barijera u regionalnoj trgovini. Svjesni smo problema sa kojima se suočava privatni sektor, pa je plan i pripremljen tako da odgovori na neke od njihovih zahtjeva. U procesu pripreme dokumenta, konsultovali smo privatni sektor i institucije i vjerujem da smo usvojili veoma dobar osnov za aktivnosti u naredne četiri godine. Svakako da će biti izazova u ispunjenju svih obaveza, ali vjerujemo u kapacitete svih učesnika u procesu, a na prvom mjestu administracije u regionu, čija je uloga u realizovanju obaveza ključna.

Izuzetno sam zahvalan svim kolegama iz državnih institucija, sa kojima zajedno unapređujemo ambijent za privrede regiona. Podsjećam da su privrede iz regiona nedavno osnovale Biznis savjet, u kojem učestvuju i kompanije iz Crne Gore, a koji će pratiti sprovođenje mjera iz plana. Možemo zaključiti da imamo cijeli sistem podjele obaveza i odgovornosti, koji bi trebalo da osigura punu primjenu mjera.

Na kraju, CEFTA i ZRT su dvije strane istog novčića. CEFTA daje pravni okvir i temelj zajedničkom tržištu, a ZRT i Berlinski proces političku viziju i posvećenost strana ovom zahtjevnom procesu.

Koje su prve aktivnosti za ZRT i koja korist se može očekivati od iduće godine?

Naredne godine očekuje nas nekoliko veoma važnih aktivnosti i dosta posla. To su proširenje zelenih koridora prema granicama sa EU, ali i na sve prelaze u CEFTA. Očekujemo da ćemo imati prve programe za ovlašćene privredene subjekte u regionu međusobno priznate. Radićemo na olakšanju trgovine voćem i povrćem. Očekujemo da ćemo imati usvojen bar jedan program o međusobnom priznavanju dokumenata za industrijske proizvode.

Uspostavićemo i saradnju u oblasti zaštite potrošača, te započeti aktivnosti u oblastima konkurencije i državne pomoći, u okviru javnih nabavki i intelektualnih prava svojine, kao i aktivnosti koje se odnose na jačanje saradnje sa privatnim sektorom.

Konkretni benefiti svih ovih mjera biće skraćenje vremena čekanja, samim tim smanjenje troškova za kompanije i njihova veća konkurentnost. Kada je uslužni sektor u pitanju, očekujem da 2021. godine usvojimo okvir za priznavanje licenci u turizmu, za harmonizaciju ključnih propisa za elektronsku trgovinu, kao i zajednička pravila za dobijanje raznih vrsta dozvola u uslužnom sektoru.

Naredna godina će biti još interesantnija jer ćemo imati prve rezultate i u oblasti finansijskih usluga, a nadam se i odluku o ukidanju radnih dozvola za pojedine kategorije privremeno poslatih lica i okvir za priznavanje profesionalnih kvalifikacija.

Koje su mjere iz akcionog plana za regionalni trgovinski prostor, a koje za regionalni investicioni prostor?

Kad je regionalni trgovinski prostor u pitanju, procjene su da unapređenje ekonomske integracije unutar CEFTA može da rezultira čak do 6,7 odsto dodatnog rasta BDP-a. Ovaj potencijal moramo staviti u službu borbe protiv ekonomske krize u kojoj se nalazimo danas zbog pandemije. Konkretno, mi ćemo raditi na ostvarenju sljedećih ciljeva - ubrzati postupke na prelazima, tako da se čekanje smanji najmanje 30 odsto, omogućiti privrednicima da sa samo jednim dokumentom imaju pristup na svih sedam tržišta, omogućiti regionalnu elektronsku trgovinu olakšavajući prekogranično kretanje paketa i niže regulatorne troškove, po uzoru na EU, omogućiti firmama da izvoze svoje usluge bez troškova osnivanja lokalnih kćerki firmi i lokalnih licenci, olakšaćemo kretanje radnika unutar firmi i njihovih kćerki kompanija, tako što nećemo više tražiti radne dozvole i firmama koje su dobile poslove u regionu želimo da omogućimo da pošalju svoje radnike na privremeni rad u region, takođe bez radnih dozvola. Što se tiče regionalnog investicionog prostora, promovisaćemo regiju, privlačiti investicije u regionalne lance vrijednosti, investicionim sporazumima sa EU i drugim mjerama.

U 2021. očekuje nas nekoliko važnih aktivnosti i dosta posla. To su proširenje zelenih koridora prema granicama sa EU, ali i na sve prelaze u CEFTA. Očekujemo da ćemo imati prve programe za ovlašćene privredne subjekte u regionu međusobno priznate, bar jedan program o međusobnom priznavanju dokumenata za industrijske proizvode, radićemo na olakšanju trgovine voćem i povrćem...

Niže takse za plaćanje i prenos novca, ukidanje rominga...

Da li se mogu očekivati niže bankarske takse za plaćanje i prenos novca, kao i besplatan roming unutar šest zemalja i jeftiniji roming sa ostalim zemljama EU...?

Jeftinija prekogranična plaćanja unutar CEFTA, ali i između CEFTA i EU, jedan su od važnijih ciljeva ZRT. Primjera radi, u EU su troškovi plaćanja unutar Unije izjednačeni sa troškovima domaćih plaćanja, po principu koji je sličan romingu. Da bismo ovo omogućili, radićemo na tome da smanjimo troškove platnim operaterima, a onda i da uvedemo regulatorni okvir koji bi omogućio EU standarde unutar CEFTA.

Što se tiče rominga, kolege iz Savjeta za regionalnu saradnju i Evropske komisije imaju zadatak da se dogovore o Mapi puta za smanjenje troškova rominga sa EU. Unutar regiona, ukidanje rominga očekujemo već polovinom sljedeće godine. To će značiti da će vlasnici sim kartica iz Crne Gore plaćati iste cijene poziva, poruka i interneta i kada putuju u region.​

Crna Gora trećinu trgovine ostvaruje sa CEFTA zemljama

Šta pokazuje statistika robne razmjene između Crne Gore i ostalih članica potpisnica CEFTA sporazuma, odnosno na šta ukazuje da treba dodatno raditi?

Najznačajniji dio robne razmjene Crna Gora ostvaruje sa CEFTA stranama i zemljama članicama EU. U prethodnom petogodišnjem periodu trgovina sa CEFTA stranama predstavljala je jednu trećinu ukupne trgovine. Crna Gora je, prije svega, uslužna privreda, sa izvozom usluga u CEFTA koji je 2,6 puta veći od uvoza. Daljom integracijom regiona, stvara se i potencijal za povećanje trgovine između CEFTA strana. Upravo će sektor turizma biti u centru pažnje, i radićemo na međusobnom priznavanju licenci i identifikovanju barijera u ovom sektoru.

Podsjećamo da su pravila i procedure u CEFTA zasnovane na principu harmonizacije sa regulativom i standardima sa EU, što olakšava trgovinu ne samo sa CEFTA stranama, već i sa članicama EU. Ovo je posebno značajno imajući u vidu da je Evropska unija važan trgovinski partner za region, sa udjelom od oko 2/3 ukupne trgovine.

Zeleni koridori olakšali borbu sa pandemijom

U čemu je značaj zelenih koridora za zemlje Zapadnog Balkana?

Zeleni koridori/zelene trake omogućili su nesmetano snabdijevanje osnovnim životnim namirnicama i medicinskom opremom u doba pandemije i njihov značaj je ogroman. Zahvaljujući tome, sačuvani su trgovinski tokovi i skraćeno je čekanje na prelazima, a sve to za građane je značilo dostupnost pomenute robe.

Zeleni koridori su zasigurno najbolji primjer regionalne saradnje i cilj nam je da zajedno sa Transportnom zajednicom, proširimo ovaj koncept na ostale prelaze u okviru regiona. Na samitu u Sofiji dobili smo podršku u vezi sa tim da ova inicijativa bude proširena i na granične prelaze sa EU.

Kako ocjenjujete podršku koju je EU pružila regionu u doba pandemije?

I u vrijeme pandemije EU je još jednom potvrdila da je pravi partner, ne samo kroz pomoć u ispunjenju hitnih zdravstvenih potreba, već i kroz ekonomski paket podrške, koji posmatramo kao važno ekonomsko ohrabrenje našim ekonomijama.

Brojne aktivnosti u okviru CEFTA realizovane su upravo zahvaljujući EU, što pokazuje punu posvećenost razvoju regiona i njegovoj pripremi za buduće članstvo.

( Marija Mirjačić )