Svi zaboravljamo: Evo kako prepoznati kad je previše

Normalni problemi s pamćenjem natjeraće vas da zastanete na trenutak kako biste prizvali nešto u sjećanje, ali neće vam otežati život

6349 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Godine mijenjaju ljudsko tijelo, samim tim i mozak. Mijenjaju se i neuronske veze koje nam pomažu da zapamtimo ili zaboravimo nešto. Kako starimo, zaboravljamo sve češće, ali je dobro da znamo razliku između normalne zaboravnosti i one zbog koje treba da se obratimo ljekaru.

1. Promiču vam detalji

Svima se događa: Zaboravili ste da pozovete prijateljicu, ali ste se kasnije sjetili to da uradite. Sjećate se da ste bili na vjenčanju njene ćerke prošle godine, ali nijeste baš sigurni ko je sve bio za stolom s vama. Prošle nedelje ste dugo razgovarali s bratom, ali ne sjećate se šta vam je ispričao za posao.

Znak za uzbunu: Zaboravljate da odete na dogovoreni sastanak. Stalno pitate prijatelje i ukućane da vam ponove nešto. Ne sjećate se da ste nedavno bili na nekom događaju niti razgovora koji tek što ste vodili.

2. Brojevi vas zbunjuju

Svima se događa: Jednom ste zaboravili da uradite nešto što ste zapisali. Preskočili ste da platite račun ili ste dodali tri kašike šećera više u kafu.

Znak za uzbunu: Teško vam je da se koncentrišete, isplanirate nešto ili da riješite neki problem. Brojevi su za vas postali španska sela, pa ugrožavate mjesečni budžet.

3. Pravila igre vam nijesu poznata

Svima se događa: Treba vam pomoć da podesite sat na mikrotalasnoj ili da namjestite da vam TV uređaj snima neki program. Za trenutak zastanete dok igrate karte jer ne znate šta je na talonu.

Znak za uzbunu: Ne možete da uključite rernu kako treba. Zaboravljate pravila tablića, košarke, tenisa, nečega što ste igrali ili pratili godinama.

4. Gdje li su ti ključevi

Svima se događa: Provjeravate džepove, trpezarijski sto, torbu. Vraćate se putem kojim ste išli prije nego što nađete ključeve od kuće.

Znak za uzbunu: Ostavljate stvari tamo gde im nije mjesto, recimo mobilni u frižider. Ne možete da vratite film unazad šta ste sve radili ili optužujete druge da su vam ukrali nešto.

5. Koji je danas dan

Svima se događa: Povremeno zastanete i zapitate se koji je dan, ali se sjetite.

Znak za uzbunu: Teško se orijentišete u vremenu. Znate šta se događa sad, ali vam je teško da odredite šta se dogodilo prošle nedjelje.

6. Zašto ste pošli nekuda

Svima se događa: Našli ste se u kuhinji i nema šanse da se sjetite zašto ste pošli tamo. Nekad ne možete da se sjetite naziva ulica kad vas neko pita kuda da ide.

Znak za uzbunu: Ne sjećate se kako da dođete do kuće ili se izgubite u dijelu grada koji dobro poznajete.

7. Miješate nazive predmeta

Svima se događa: Zaboravite naziv za nešto. Na vrh vam je jezika, ali u tom trenutku ga se ne sjetite.

Znak za uzbunu: Nazivate stvari pogrešnim imenom, nekad vrlo čudnim. Ili stanete usred rečenice i nemate pojma šta ste pričali. Sve vam je teže da pratite razgovor.

8. Da li je vrijeme za pomoć

Svima se događa: Vi ste zabrinuti zbog gubitka pamćenja, a vaši ukućani nijesu. Vi se sjećate kada ste nešto zaboravili i kakav je to osjećaj.

Znak za uzbunu: Vaša porodica je zabrinuta za vas, a vi nemate pojma o čemu oni razgovaraju. Nijeste svjesni šta vam se dešava.

Šta sve izaziva gubitak pamćenja

Mnogo toga može da izazove gubitak pamćenja. Ljudi se najčešće pribojavaju Alchajmerove bolesti ili demencije. To jeste jedan od najčešćih uzroka zaboravljanja, ali ne i jedini. Na primjer, tu je i nedostatak vitamina B12, ključnog za pravilan rad mozga. Ili depresija, problem s tiroidnom žlezdom, pa čak i dehidratacija.

Kada kod doktora

Ako vam se bilo koji od znakova za uzbunu učini poznatim ili ako vam otežava svakodnevni život, obavezno idite kod ljekara. Nije loše da zakažete pregled čak i ako neko vama blizak smatra da vam se pamćenje izmijenilo. Normalni problemi s pamćenjem natjeraće vas da zastanete na trenutak kako biste prizvali nešto u sjećanje, ali neće vam otežati život.

Kako da spriječite gubitak pamćenja

Radite sve što vam prija: družite se, vježbajte, jedite zdravo, dobro spavajte i nemojte da pušite. Razmišljajte o mozgu kao o mišiću – ili ga koristite ili će se 'ispumpati'. Rješavajte ukrštenice, sudoku, pratite kvizove... Čitajte, učite strani jezik ili da svirate novi instrument. Radite nešto što zahtijeva planiranje, pa makar to bilo i sađenje cvijeća na proleće, piše Blic.