Oreškovićeva o provjeri imovine funkcionera: Komisija mora biti nezavisna

Za kvalitetan rad tijela zaduženih za sprečavanja sukoba interesa važno je da članovi budu osobe od integriteta, da nijesu politički obojeni i da je njihov rad javan, poručila je predsjednica hrvatskog povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković.

Prema njenim riječima, neophodno je da agencije zadužene za sprečavanje sukoba interesa krenu svoj rad od vrha - od vlada, ali i da imaju iste aršine za sve javne funkcionere.

“Hrvatska komisija napravila je upravo to 2011. kad smo izabrani - prvi predmeti kojima smo se bavili bile su provjere imovinskih kartica članova vlade, koja je u tom trenutku imala parlamentarnu većinu, upravo onu koja nas je izabrala. Time smo poslali poruku da smo nezavisni. Jako je važno da na sličnim predmetima pokažete da su postupak i sankcije iste bez obzira na to o kojem se funkcioneru radi”, kazala je Oreškovićeva “Vijestima”.

Ona je objasnila da su na porast povjerenja u rad hrvatskog Povjerenstva bitno uticali mediji.

“Postupak pred komisijom je javan, osim dijela u kojem glasamo. Naše sjednice su javne. Ako imate dobro argumentovanu odluku, doslovno navodite svaki dokument, stičete kredibilitet, jer ste javnosti ponudili sve ono što ste imali tokom donošenja odluke”, smatra ona.

Navodi da je većina odluka tijela kojim predsjedava, a koje su prispitivane na sudovima, potvrđena.

“To pokazuje kvalitet rada i potvrđuje autoritet naše odluke. Imamo impresivan rezultat - za pet godina pokrenuli smo 470 postupaka, donijeli 450 meritornih odluka, a izrečeno je preko 220.000 eura sankcija. Ako uzmete u obzir da su sankcije u rasponu od 0,27 do 5.000 eura, onda treba da imate jako veliki broj riješenih predmeta da bi se dostigao iznos od 220.000 eura. To bi bila samo lijepa statistika da od prvog dana nismo imali veliku podršku javnosti i građana. Ako mi dokazujemo što je javni funkcioner uradio pa je povrijedio zakonske obaveze ili etički kodeks, građani o tome moraju znati, jer oni kroz izborne cikluse daju ili uskraćuju povjerenje takvima”, poručuje Oreškovićeva.

Dodaje da je bitan institucionalni napredak postignut od donošenja nove legislative 2011. godine.

“Povjerenstvo ima pet članova, a jedan od bitnih uslova za podnošenje kandidature je da kandidat ne može biti član nijedne političke partije najmanje pet godina prije podnošenja kandidature”, zaključila je ona.

Neosnovano bogaćenje i u inostranstvu

Orešković objašnjava da Povjerenstvo provjerava imovinske izvještaje, odnosno da li su funkcioneri prijavili sve što od imovine posjeduju.

“Mi ne utvrđujemo neosnovano bogaćenje. Imamo uža ovlašćenja - provjeravamo je li funkcioner prijavio imovinu onako kako stoji i u ostalim bazama podataka drugih državnih organa”, kazala je Oreškovićeva.

Ona je navela da su imali postupak protiv funkcionera koji je raspolagao vrijednim nekretninama u stranim državama. “On to nije prikazao u izvještaju.

Kako je tu nekretninu stekao, objašnjavao je drugim antikorupcijskim agencijama”, pojasnila je Orešković.

( Tina Popović )