Plantažni uzgoj spasava lincuru
“Zainteresovanima za plantažno gajenje lincure biće podijeljen sadnice. Gajenje te biljne vrste zahtijeva određeno strpljenje, jer se tek poslije pet godina mogu eksploatisati prvi prinosi, Do tada, neophodno je svake godine zasađivati određenu količinu. Međutim, poslije tog perioda, od pete do sedme godine, prinos se može povećati i do 75 odsto“, kaže on
Lincura se može uspješno plantažno gajiti, što predstavlja veliku šansu za razvoj pojedinačnih proizvodnji u seoskim domaćinstvima na sjeveru Crne Gore.
To tvrde u NVO “Natura”, podsjećajući da je nelegalna berba te zaštićene biljne vrste već uništila mnoga prirodna staništa. Zbog takve situacije, u okviru projekta “Zeleno preduzetništvo”, koji na sjeveru države realizuje ta organizacija i Građanska inicijativa mladih iz Rožaja, uskoro će biti podijeljene sadnice lincure.
Direktor NVO “Natura” Mikan Medenica podsjeća da je lincura jedna od najljekovitijih biljnih vrsta na našim prostorima.
“Zainteresovanima za plantažno gajenje lincure biće podijeljen sadnice. Gajenje te biljne vrste zahtijeva određeno strpljenje, jer se tek poslije pet godina mogu eksploatisati prvi prinosi, Do tada, neophodno je svake godine zasađivati određenu količinu. Međutim, poslije tog perioda, od pete do sedme godine, prinos se može povećati i do 75 odsto“, kaže on.
Medenica objašnjava da NVO “Natura” na oglednoj parceli već pet godina gaji lincuru. Realizaciji projekta “Zeleno preduzetništvo”, koji je podržala američka ambasada, kako tvrdi, prethodila su mnoga istraživanja. Korisnici tog projekta dobili su informacije i o gajenju ostalih ljekovitih biljnih vrsta, ali i plantažnom gajenju šumskog voća.
“Cilj projekta je poboljšanje uslova za zapošljavanje na sjeveru Crne Gore kroz proizvodnju ljekovitog bilja i šumskog voća. U okviru projekta održane su obuke sa temom proizvodnje, prerade i komercijalne upotrebe ljekovitog bilja i šumskih proizvoda. Takođe, održane su radionice na terenu sa temom pokretanja vlastite proizvodnje ljekovitog bilja za nezaposlena lica iz Kolašina, Mojkovca, Andrijevice, Bijelog Polja i Rožaja“, kaže Medenica.
U završnoj fazi projekta je izvršena podjela sadnica bobičastog voća sa dokazanim ljekovitim svojstvima - borovnice i aronije.
Kako kaže Medenica, važan segment bila je i edukacija o načinima kako se iz prirodnih staništa pravilno skupljaju biljke, gljive ili šumsko voće. Ponovo je potencirana zabrinjavajuća situacija, kada je riječ o neadekvatnim načinima branja borovnice.
“Na više štetnih načina borovnica se bere na crnogorskim planinama. Takođe, učestala je i nepravilna berba pečuraka, koje se, obično čupaju iz korijena, umjesto da se zasijecaju nožem.
Tokom projekta skrenuli smo pažnju i na zabrinjavajuće veliki broj šumskih požara i namjernom paljenju pašnjaka“, kazao je Medenica.
( Dragana Šćepanović )