Mugoša: Zakon o Skupštini da bude rezultat saglasnosti vlasti i opozicije

Usvajanje zakona o Skupštini doprinijelo bi unapređenju parlamentarne kontrolne i nadzorne funkcije i adekvatnijem definisanju odnosa između grana vlasti, kazao je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, navodeći da taj pravni akt treba da bude rezultat visokog stepena saglasnosti vladajuće većine i opozicije.

On je rekao da je sveobuhvatna normativna uređenost funkcionisanja parlamenta svakako potrebna, ali da njegov značaj u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta rada samih poslanika i njihove posvećenosti javnom, a ne uskopartijskom i dnevnopolitičkom interesu.

„Sagledavajući komparativna iskustva, a imajući u vidu i ukupan društveno-politički ambijent, uključujući i stepen dostignute demokratske zrelosti, u SD-u smatramo da treba ići u pravcu izrade tog Zakona, kako bi se i na taj način doprinijelo unapređenju parlamentarne kontrolne i nadzorne funkcije i transparentnosti u njegovom radu“, rekao je Mugoša agenciji MINA.

Na taj način, kako je naveo, doprinijelo bi se i aktivnijoj predstavničkoj ulozi poslanika, adekvatnijem definisanju odnosa između grana vlasti, uključujući i normativna preciziranja u dijelu obaveze predstavnika određenih djelova sistema da podnose različite izvještaje i prisutvuju sjednicama radnih tijela Skupštine, odnosno afirmaciji principa kontrole i ravnoteže grana vlasti.

„U tom smislu, sa obzirom na to da je u pitanju sistemski važan zakon i da njegovi predlagači treba da budu poslanici, poželjno je da isti bude rezultat visokog stepena saglasnosti vladajuće većine i opozicije u parlamentu“, poručio je Mugoša.

Kako je naveo, u prethodnom četvorogodišnjem mandatu više od godinu cijela opozicija je bojkotovala parlament, a praktično jedna četvrtina tadašnjih opozicionih poslanika je bila u bojkotu sve četiri godine.

Prema riječima Mugoše, to je svakako bio limitirajući faktor u procesu donošenja odluke o radu na tom zakonskom tekstu.

„Sada je situacija sasvim drugačija jer se trenutna opozicija, bez obzira na to koliko će biti u toj ulozi, ponaša odgovornije i zrelije što je preduslov za kvalitetan rad na zakonu o parlamentu, uz neophodno učešće u tom procesu NVO i akademske zajednice“, kazao je Mugoša.

On je podsjetio da je pitanje potrebe izrade i donošenja zakona o Skupštini aktuelno već duži niz godina i to ne samo u političkim krugovima, već i u dijelu akademske zajednice i NVO sektora.

Mugoša je rekao da se i tokom prethodnog saziva Skupštine konkretno više puta diskutovalo o toj problematici, između ostalog i kroz rad Radne grupe 3 u okviru Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, gdje je ukazano da je potrebno pristupiti izradi zakona o Skupštini.

„Kao i na tematskoj sjednici Administrativnog odbora prethodne godine, posvećenoj poslaničkom imunitetu, kada je zajednički od strane predstavnika vlasti i opozicije preporučeno da u zakonskoj ravni pitanje poslaničkog imuniteta treba definisati u zakonu o Skupštini“, dodao je Mugoša.

On je podsjetio da je Istraživački centar Skupštine krajem prošle godine pripremio izuzetno kvalitetan dokument “Zakon o parlamentu: pravni osnov i organizacija rada parlamenta“, u kojem je navedeno da većina parlamenata evropskih zemalja proceduralna pitanja i pitanja organizacije definišu poslovnikom kao posebnim aktom parlamenta.

Takva praksa je zastupljena u Albaniji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Holandiji, Hrvatskoj, Italiji, Kipru, Litvaniji.

„Kao i u Mađarskoj, Malti, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Rumuniji, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Španiji i Ujedinjenom Kraljevstvu“, naveo je Mugoša.

Kako je kazao, određeni broj parlamenata ta pitanja uređuje poslovnikom koji se usvaja u formi zakona - Austrija, Češka, Estonija, Letonija, Slovačka i Švedska.

„Jedan, doduše manji broj parlamenata, osim poslovnikom, definiše organizaciju i svoj način rada, ali i druga pitanja od značaja, zakonom o parlamentu - Parlament Sjeverne Makedonije, Narodna skupština Mađarske, Parlament Slovenije i Narodna skupština Srbije“, objasnio je Mugoša.

On je rekao da pojedine zemlje, iako nemaju poseban zakon o parlamentu, imaju posebne zakone ili pravila kojim regulišu status, prava i obaveze poslanika ili rad anketnih odbora.

„Na primjer u Austriji postoji Poslovnik o radu anketnih odbora, kao aneks Federalnog zakona o Poslovniku Donjeg doma“, naveo je Mugoša.

On je objasnio da su u Poljskoj prava i dužnosti poslanika regulisani Zakonom o vršenju funkcije poslanika i senatora.

Kako je kazao Mugoša, taj pravni akt, između ostalog, sadrži odredbe u vezi sa polaganjem zakletve za vršenje poslaničke i senatorske funkcije, pravom na imunitet, uslovima za obavljanje poslaničke i senatorske funkcije.

U Njemačkoj, kako je naveo, Zakon o pravnom statusu poslanika Bundestaga garantuje slobodu izvršavanja mandata i utvrđuje prava i dužnosti poslanika.

Mugoša je objasnio da su tim pravnim aktom definisana pitanja poput sticanja i gubitka statusa poslanika, odsustva za pripremu izbora, pravnog statusa državnog službenika izabranog za poslanika.

„Kao i pitanja poput zarade i mjesečne naknade za obavljanje poslaničke funkcije, službenih putovanja, prelaznog novčanog dodatka nakon prestanka obavljanja poslaničke funkcije, prava na penziju, subvencija doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučaju bolesti, pitanja nezavisnosti u obavljanju funkcije poslanika, obaveze povjerljivosti i nakon isteka mandata, kao i procedure formiranja, nadležnosti i organizovanja klubova poslanika“, dodao je Mugoša.

Govoreći o uporednoj praksi u regionu, on je kazao da se Zakonom o pravima i dužnostima poslanika u Hrvatskom saboru dodatno uređuju prava i dužnosti poslanika koja se odnose na platu, penziju, nadoknade i ostala primanja na osnovu obavljanja poslaničke funkcije u odnosu na Poslovnik Hrvatskog sabora.

„U Sloveniji su položaj, prava i obaveze poslanika, materijalni uslovi rada, kao i način pružanja stručne pomoći uređeni Zakonom o poslanicima“, rekao je Mugoša.

Kako je naveo, postoje i primjeri gdje se ustavom detaljnije uređuju određena pitanja u vezi sa organizacijom i radom parlamenta - Češka, Danska, Finska, Mađarska, Njemačka, Poljska, Slovačka.

( MINA )