Kako muzikom dodirnuti srca

Novljanin Davor Čamdžić je od onih koji silno vole muziku, ali joj prilaze studiozno, pa su rezultat te ljubavi dvije knjige “Korijeni i ogranci” i “Ko je ko u bluzu”, objavljene 2001, a potom 2017. godine. Prva je zamišljene kao mala enciklopedija američke kantri muzike i nekih podžanrova, a druga kao enciklopedija bluza.

Davor je zvanično ekonomista turizma - diplomirao je 1990. godine na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Nezvanično, on je najuspješniji novski lovac na hobotnice, ali i popularni autor i voditelj muzičkih emisija “Noćni jahač”, “Stare žice i drvo” i “Zvuci bez granica” u programu Radija Herceg Novi koje su realizovane od 1991. do 2015. godine.

Odnedavno je umjetnički rukovodilac kluba “Orka” koji otvara vrata neformalnijim, alternativnijim - riječju drugačijim kulturnim sadržajima.

I baš kao što u recenziji za knjigu „Korijeni i ogranci“ piše Bole Bošković „ne morate znati istorijat nastajanja country muzike, jer je to muzika za sebe. Ne morate se truditi da znate napamet neke koji su svirali ili pjevali country jer su oni u stvari, svirali i pjevali sebe“, tako za Davora možemo reći - ne morate znati sve njegove ljubavi i hobije jer ih on njeguje svaku za sebe, i svakoj se daje s mnogo posvećenosti.

Odabrali smo da za “ Vijesti” govori o muzici.

Još kao dječak zaranjao je, kaže, u priče o naseljavanju “obećane zemlje”, o zlatnoj groznici i Građanskom ratu 1861-1865, potom su ga okupirale muzičke teme iz vestern filmova kroz koje je otkrivao jug SAD i Apalačka brda. Sve to sučeljavao je sa tada dominantnim uticajem rock and roll muzike, a kada je nakon dugog petnaestogodišnjeg preslušavanja svega što je bilo dostupno nastao fini muzički amalgam, Davor je uspostavio saradnju sa nizom muzičkih kuća (Country Sales, Flying fish Records, Sugarhil Records, Rounder Records, Old Homestead Records). Sa tih adresa počele su da mu stižu sve informacije o novim izdanjima, od njega su potom informacije tražili poklonici rocka, jazza, bluesa, a nakon godina, sazrela je ideja o objavljivanju knjige, ali knjige koja neće, kako kaže Davor, povrijediti tradicionaliste u ovoj vrsti muzike već će istaći njihov značaj, a biće od koristi svima ostalima - otud i naslov prve publikacije “Korijeni i ogranci”.

Prvu knjigu Davor je posvetio svima onima koji znaju da gledaju i slušaju zatvorenih očiju. A tačku na ovo izdanje stavio je citirajući stav Luja Armstronga koji je očigledno slijedio: “Postoje dva stava o muzici: ili je dobra ili je loša. Ako vam se sviđa, vi ne razmišljate o tome, već samo uživate”.

Knjigu “Ko je ko u bluzu”, promovisanu ove godine na novskim skalama pred ulazom u klub “Orka”, Davor je posvetio znanim i neznanim protagonistima onoga što zovemo bluz od posljednje dekade 19. vijeka do danas, od velike majke Gertrude Maraini do Bet Hart. Među prvim objavljenim bluz kompozicijama s fiksiranim tekstom i potpisom autora smatra se kompozicija "Memphis Blues" Williama Christophera Handyja kojeg su nazivali i "ocem bluza" iz 1912.

U bluzu se rijetko pjeva o sreći i zadovoljstvu, on je poezija čežnje, rastanaka i očekivanja, ličnih katastrofa i padova. Bluz pjesme govore o ljudima koji se ne mogu zadržati na jednom mjestu, već stalno negdje odlaze, bježe od svega i svačega. Čiste socijalne teme su vrlo rijetke u bluzu, ali i o njima se peva kao i o svim sitnim realnostima svakodnevnice.

“Bluz je svetovna muzika Afroamerikanaca, 12-taktna u tri akorda. Tematika je težak rad na pamučnim poljima, motivi su žene, piće, kao i vječita borba sa đavolom. Robert Džonson koji se nalazi na prednjoj i zadnjoj korici knjige, umro je sa 27 godina po legendi jednog utorka u ponoć ispod hrasta, prodade dušu đavolu za vanserijsko gitarsko umijeće. Bluz je kultna i klupska muzika koja nije predviđena za stadione i dvorane. To je stanje svijesti kod koga se dobar čovjek osjeća loše. Tema je iskorištena za kultni film 'Crosso rouse' Voltera Hila, za koji je muziku pisao čovjek po imenu Raj Kuder. Za bluz su tipični i nadimci po kojima se prepoznaju publika Magic Slim, Lazy Lester, Eric Slowhand Clapton”, objašnjava Čamdžić.

Posebna pažnja urban folku

Upravo Erik Klepton ima najveću zaslugu za rafiniranje izvornog crnog bluza i njegovo približavanje široj bjeloj publici: “Posebna pažnja je posvećena urban folku i bluz rivajval projektu krajem pedesetih i početkom 60-ih godina 20. vijeka, kada su mladi entuzijasti iz bluz mapa nalazili zaboravljene heroje bluza i maltene ih u kolicima dovodili na scenu”, navodi Čamdžić. U vrijeme kada na svemoćnim pretraživačima lako možemo dolaziti do podataka o svemu pa i muzici, imati knjigu u rukama poseban je doživljaj, a imati male enciklopedije vrijedno svake hvale. Novljanin Dragomir Đorđević Karlo, gitarista možda je na najbolje definisao ono što Davor radi : mnogi su znali da nam je ovakva knjiga potrebna, ali nisu ništa preduzeli. Davor Čamdžić je preduzeo.

( Slavica Kosić )