Podgorica dobija Mediteranski vrt

Podgorica bi do prve polovine ove godine trebala da dobije „Mediteranski vrt“ na brdu Gorica.

Nevladina organizacija „Udruženje ljubitelja Gorice i prirode“ u partnerstvu sa Glavnim gradom uradila je idejno rješenje valorizacije dijela brda Gorica u saradnji sa renomiranim stručnjacima, biolozima, arhitektama, pejzažnim arhitektama.

Prema riječima Zoran Bojovića iz NVO „Udruženje ljubitelja Gorice i prirode“, ideja za projekat “Mediteranski vrt” javila se iz potrebe da se, usljed ekspanzije invazivnih biljnih vrsta i naglih promjena klime koje prijete da unište autohtone biljne vrste na Gorici, formira vrt i u njemu inkubator za rast i razmnožavanje vrsta karakterističnih za Goricu i podneblje Mediterana.

„Ideja je nastala i iz potrebe da se zapušteni prostor transformiše u cjelinu koja će služiti u edukativne svrhe predškolskoj, učeničkoj, studentskoj i penzionerskoj populaciji“, dodao je Bojović.

Kvalitet projekta je prepoznat na nekoliko konkursa. U okviru nacionalnog konkursa za “Zelene ideje”, projekat “Mediteranski vrt” je podržao „fAKT“, a potom je proglašen za jedan od šest pobjedničkih projekata na konkursu kompanije „Telekom“, “Za svako dobro 2016”.

„Za ovaj projekat nagrađen je, krajem 2017. godine, Glavni grad, od Zajednice opština, OSCE i Ministarstva javne uprave - za najbolju praksu u lokalnoj samoupravi, u oblasti „Zaštita životne sredine“, dodao je Bojović.

„Mediteranski vrt“ će obuhvatati oko 2000 metara kvadratnih, a realizacija projekta podrazumijeva revitalizaciju prostora oko pješačkog mosta, u zoni dodira dva masiva. Osim uklanjanja invazivnih biljnih vrsta i nekoliko starih borova, koji samo što nisu pali, Bojović ističe da neće doći do bitnijih promjena flore na prostoru predviđenom za vrt.

„Taj dio Gorice je trenutno skoro neprohodan, gusto obrastao invazivnim pajasenom, biljnom vrstom koja je u ekspanziji“, napominje Bojović.

Planirano je da “Mediteranski vrt” bude podijeljen na dva dijela.

„U prvom dominiraju kultivisane i samonikle biljke, a drugi dio je za prirodnu vegetaciju, “inkubator” za autohtone, endemske i reliktne vrste. Prostor bi dalje bio podijeljen po parcelama o kojima će se, pored članova “Udruženja”, brinuti i učenici bioloških sekcija osnovne i srednje škole, studenti biološkog smjera dva fakulteta, kao i članovi penzionerskog udruženja NVU “Naše doba”. U tim parcelama će se gajiti mediteranske biljke“, pojašnjava Bojović.

Posjetioci će moći da šetaju među maslinama, šipkom, tamarisom, smokvom, lavandom, ruzmarinom i drugim mediteranskim vrstama, a u okviru vrta će posebna pažnja biti posvećena reintrodukciji hrasta Medunac. Osim zasada ovih vrsta, vrt će biti opremljen savremenim parkovskim mobilijarom, strujom i vodom, a jedan dio će biti posvećen najmlađim posjetiocima.

„U dodiru s prirodom i zemljom djeca će prepoznavati vrijednosti i ljepotu autohtone flore podneblja u kojem žive i tako će "djeca asfalta" osjetiti kako zemlja diše i kako voljeti i čuvati prirodu“, izjavio je Bojović.

U „Udruženju ljubitelja Gorice“ planiraju i da sa učenicima, studentima i penzionerima, od biljnog otpada sa Gorice proizvode suvenire i na taj način obezbijede sredstva za održivost vrta.

Na Gorici oko 40 biljaka od izuzetnog značaja

Na Gorici se nalazi oko 40 vrsta biljaka koje su od izuzetnog značaja (endemi ili relikti), 14 vrsta su zakonom zaštićene, a osam vrsta je na listi od međunarodnog značaja.

„Udruženje ljubitelja Gorice“ trenutno realizuje projekat “Endemske i reliktne biljne vrste park-šume, brda Gorica”. Cilj je, navodi Bojović, promocija biološke vrijednosti park-šume Gorica i nužnosti očuvanja njenog prostornog integriteta.

„Rezultati terenskih istraživanja biće, između ostalog, predstavljeni javnosti na proljeće, u formi 15 informativnih tabli koje će se nalaziti blizu lokaliteta pomenutih biljaka. Označavanjem zona rasprostanjenosti značajnih biljaka utičemo na javnu svijest o vrijednostima rijetkih biljaka i tako podižemo nivo njihove zaštite", zaključio je Bojović.

Galerija

( Milica Đurović )