Vrijednost plate u stalnom padu

Prosječna zarada u Crnoj Gori na kraju 2010. godine iznosila je 515 eura, a sada je 525 eura, što znači da je imala rast od 1,9 odsto dok je zbirna inflacija iznosila 16 odsto. To pokazuje da je plata izgubila 14 odsto svoje vrijednosti.

U susjednoj, ratom uništenom Bosnom i Hercegovinom prosječna plata prije deset godina iznosila je 408 eura, dok je sada 491 euro, odnosno imala je rast od 20,3 odsto. Zbirna inflacija je ispod 15 odsto, što znači da je realan rast zarada bio oko 5,5 odsto.

Ovo pokazuju zvanični podaci dva državna statistička zavoda.

Nakon kratkog ekonomskog rasta između 2006. i 2008. godine i ekonomske krize koja je tada uslijedila Crna Gora je počela da gubi tempo u poboljšanju standarda građana.

Crna Gora po standardu građana već duže gubi tempo i sa susjednim zemljama koje su bile u težim okolnostima, kao što su BiH i Srbija. Već sada bi prosječna plata u BiH i u Srbiji bile veće nego u Crnoj Gori, da se primjenljuje ista metodologija, jer dio primanja uz zaradu se u ovim državama ne računaju u prosjek, kao što se čini u Crnoj Gori. Takođe, u crnogorski prosjek ne računaju zaradu u firmama sa ispod deset radnika, gdje se većinom nalaze male zanatske i trgovačke radnje gdje su i niske zarade.

Najniže minimalno primanje

Crna Gora ima najmanju minimalnu zaradu u regionu od 222 eura. Povećana je od jula prošle godine, nakon šest godina mirovanja, sa 193 eura.

Odlazeća Vlada odustala je od pregovora za njenim povećanjem u narednoj godini, pozivajući se na ekonomsku krizu zbog pandemije koronavirusa. Korona kriza nije opravdanje vladama u susjednim državama da pregovaraju sa socijalnim partnerima o povećanju iznosa minimalne zarade.

U Hrvatskoj su socijalni partneri već dogovorili da se minimalna zarada poveća sa 430 eura, koliko je iznosila u ovoj godini, na 450 eura koliko će važiti od januara, što je rast od 4,6 odsto

U Srbiji je postignut dogovor da se iznos minimalne zarade poveća sa 255 na 272 eura od prvog mjeseca naredne godine, što predstavlja rast od 6,6 odsto. U Bosni i Hercegovini na nivou entitetskih savjeta traju pregovori o povećanju minimalnih zarada, čiji je sadašnji prosjek 265 eura. Sindikalci traže da se ona poveća na 330 eura, poslodavci su protiv dok vlast zagovara minimalni rast što bi iznos povećalo na 280 eura, a to se može očekivati kao kompromis. Do povećanja minimalnih zarada u ovim državama dolazi svake godine, a novi iznosi će matematički uticati i na rast prosječnih zarada.

Pregovori o minimalnoj zaradi mogući u februaru

Mandatar za sastav nove Vlade Zdravko Krivokapić je, obrazlažući ekspoze u Skupštini, kazao da nije mogao preciznije navesti očekivanja o ekonomskom rastu i poboljšanju životnog standarda, jer nema sadašnje detalje o ekonomskoj slici. On je najavio da će detaljan plan biti napravljen u februaru, do kada će imati punu analizu sadašnje ekonomske situacije.

Nova Vlada, odnosno njen resor rada koji će se nalazitu u novom Ministarstvu ekonomskog razvoja, nakon konstituisanja treba da izabere i svoje predstavnike i Socijalni savjet kako bi on mogao funkcionisati.

Novi Socijalni savjet bi krajem januara ili početkom februara trebalo da nastavi pregovore o mogućem povećanju minimalne zarade, smanjenju postojećih dažbina na zaradu ili uvođenju neoporezivog dijala zarade.

Crna Gora je jedina u regionu koja nema neoporezivi dio zarade. Poslodavci su ranije saopštili da bi podržali povećanje minimalne zarade, ukoliko se smanje visoka opterećenja na zaradu.

( Goran Kapor )