Posustala privreda vapi za pomoći

Konsultovanje privrede prilikom izrade budžeta za narednu godinu, nastavak sprovođenja trećeg paketa mjera pomoći u ublažavanju posljedica ekonomske pandemije koronavirusa, obezbjeđivanje povoljnih kredita uz državne garancije, novi koncept ekonomske diplomatije, depolitizacija državnih preduzeća, nastavak projekta formiranja digitalne koalicije, podrška djelatnositma koje mogu povećati domaću proizvodnju, hitne izmjene zakona o radu kako bi se uredili radno-pravni odnosi u vanrednim okolnostima..., dio su očekivanja poslovne zajednice od nove Vlade premijera Zdravka Krivokapića.

Predstavnici poslovnih udruženja Unija poslodavaca (UPCG), Privredna komora i Asocijacija menadžera (AMCG) za “Vijesti” su kazali da će Vlada u njima imati saradnike na unapređenju poslovnog ambijenta i cjelokupne privrede, da partnerski odnose daje benefite privredi, ali i da će biti kritičari izvršne vlasti za ona rješenja koja ne budu dobra.

Plaćanje dospjelih poreza u ratama

Iz Unije poslodavaca (UPCG) su naglasili da su od nastanka pandemije koronavirusa insistitrali od Vlade i Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) da se zdravstvena i ekonomska kriza rješavaju istovremeno za očuvanje oba prioriteta, ali nažalost to nije bio slučaj.

“Potvrda tome je da 90 odsto preduzeća - učesnika našeg novog istraživanja navodi da su im prihodi manji nego prošle godine. Iako svjesni da država trenutno ne raspolaže sa dovoljno novca za punu podršku posustaloj ekonomiji, očekujemo da se privredi opredijeli pomoć potencirana kroz sva tri predloga mjera UPCG. To su hitne mjere finansijske i kreditne podrške kroz aranžmane sa Evropskom centralnom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom i Evropskom investicionom bankom. Treba obezbijediti garancije države od mininum 70 odsto iznosa kredita preduzećima kojima je mjerama NKT bio zabranjen rad ili im je značajno smanjen obim poslovanja. Potrebno je opredijeliti beskamatni novac za mala i srednja preduzeća iz ugroženih sektora, Investiciono-razvojni fond da koriguje i smanji kamatne stope za postojeće zajmove i izmijeni kriterijume za dodjelu kredita” - predlozi su UPCG.

Ta organizacija od nove Vlade očekuje odlaganje rokova plaćanja dospjelih poreskih obaveza po osnovu svih vrsta poreza do kraja 2021. godine uz mogućnost plaćanja u mininum 24 rate, oslobađanje od plaćanja lokalnih komunalnih taksi, naknada za korišćenje puta za pristup komercijalnim objektima za 2020. i srazmjerno smanjenje za 2021. godinu, oslobađanje plaćanja poreza na nepokretnost privrednicima kojima je privremenim mjerama zabranjen rad za 2020. godinu, revidiranje cijena komunalnih usluga, oslobađanje od plaćanja članskog doprinosa turističkim organizacijama za ovu godinu, odlaganje plaćanja carine i PDV-a na 90 dana - u ciklusima, do normalizacije privrednih i novčanih tokova...

Poručili su da će kao i do sada davati podršku za sva dobra rješenja, predlagati mjere unapređenja i upućivati oštru kritiku svemu što predstavlja neodrživo i neopravdano opterećenje za privredu, što ugrožava ustavnost, ravnopravnu tržišnu utakmicu, konkurentnost, održivost i razvoj biznisa.

Nastaviti sa trećim paketom mjera

Iz Privredne komore (PKCG) očekuju da će novoizabrana Vlada, u interesu cjelokupne privrede, nastaviti sa mjerama podrške privredi radi ublažavanja ekonomskih posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa u cilju što bržeg oporavka privrede, i uspostavljanje ekonomskih aktivnosti na nivo prije krize.

“U predstojećem periodu je neophodno i dalje raditi na formiranju podsticajnijeg regulatornog okvira koji će unaprijediti predvidljivost i sigurnost poslovanja, povećati profitabilnost i zaposlenost, te omogućiti Crnoj Gori bolji kreditni rejting i poziciju na listama konkurentnosti renomiranih međunarodnih organizacija”, rekli su u PKCG.

Iz te organizacije su ocijenili da su dosadašnje mjere iz oblasti socijalne, kreditne, investicione i fiskalne politike bile adekvatne datom trenutku, usmjerene na podršku cjelokupnoj ekonomiji i očuvanju životnog standarda stanovništva.

“Privreda očekuje da se nastavi realizacija trećeg paketa mjera podrške i pomoći, što će doprinijeti očuvanju i restrukturiranju ekonomije, održavanju nivoa postojećih investicija, stvaranju pretpostavki za očuvanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta.

U cilju očuvanja turističke privrede i svih sektora koji su pretrpjeli gubitke tokom ove krize, potrebno je kreirati dodatne sanacione mjere, povoljne uslove finansiranja, te nastaviti sa subvencijama u cilju očuvanja radnih mjesta. Takođe, potrebno je podržati djelatnosti koje mogu dati najbrže rezultate sa stanovišta povećanja domaće proizvodnje, njene diverzifikacije i rasta konkurentnosti. To su informacione tehnologije, poljoprivreda i ribarstvo, prerađivačka industrija, energetika, rudarstvo i saobraćaj”, istakli su u PKCG.

Partnerski odnos za dobro svih

PKCG ukazuje da partnerski odnos sa Vladom i saradnja sa državnim organima i opštinama rezultira brojnim benefitima za privredu, prevashodno kroz kreiranje kvalitetnog poslovnog ambijenta, kao preduslova za jačanje konkurentnosti domaćih preduzeća.

Iz AMCG očekuju da će Vlada uspostaviti partnerski odnos sa predstavnicima poslovnih organizacija i zajednički raditi na održivosti, oporavku i razvoju crnogorske privrede.

“Uvažavajući ekonomsku krizu, ali i realnu nekonkurentnost privrede, kao i destimulativan ambijent sa aspekta preduzetništva i biznisa, očekujemo kvalitetne akcije na planu njegovog unapređenja. U tom kontekstu računamo da će Vlada raditi na otklanjanju finansijskih ograničenja u pokretanju i vođenju biznisa, komplikovanih i nejasnih procedura, neusklađenosti zakonske regulative, smanjenju poreskih i drugih opterećenja, smanjenju sive ekonomije, i kroz obrazovni sistem podizanju adekvatnosti i kvaliteta ponude radne snage”, kazali su u AMCG.

U toj organizaciji smatraju da treba snažno pokrenuti proces reindustrijalizacije, što znači i podršku države kompanijama i projektima usmjerenim na proizvodnju, preradu podmirivanja domaćih potreba i izvoza.

Promijeniti dosadašnji koncept ekonomske diplomatije

U Asocijaciji menadžera su kazali da kod privlačenja stranih direktnih investicija, nezaobilazna je uloga snažne ekonomske diplomatije.

“U tom pravcu računamo na potpuno drugačiji koncept i organizaciju ovog, po nama, trenutno najznačajnijeg segmenta naše diplomatije. Državna preduzeća predstavljaju značajan segment ekonomije, pa očekujemo unapređenje korporativnog upravljanja i njihovu depolitizaciju. Profesionalizacija, depolitizacija i unapređenje liderskih i menadžerskih znanja i vještina, kompetentnost i rezultati treba da budu vodilja Vlade ne samo u državnim preduzećima, nego i u svim institucijama”, ističu iz te organizacije.

Ukazuju da je neophodana posvećenost na planu dalje digitalne transformacije privrede, snaženje IT sektora, te da bi nastavak projekta formiranja digitalne koalicije bio kvalitetan korak u tom pravcu.

“U maksimalno mogućoj mjeri moraju se nastaviti sve vrste subvencija privredi. U okolnostima ograničenih budžetskih sredstava, visoke stope zaduženosti države i privredne, složene zdravstvene situacije, ali i ozbiljne i dugotrajne ugroženosti opstanka značajnog dijela privrede, važno je da nova Vlada konsultuje privredu prilikom koncipiranja budžeta i da, se novac u mjeri u kojoj ga ima namijenjenog privredi, kvalitetno usmjeri” zaključili su u AMCG.

Zakon o radu prilagoditi vanrednim okolnostima pandemije

Iz Unije poslodavaca su naglasili da su potrebne hitne izmjene zakona o radu.

“U okviru mjera za tržište rada i održivost radnih mjesta potrebne su hitne izmjene i dopune Zakona o radu ili donošenje posebnog zakona kojim bi bili uređeni radno-pravni odnosi u vanrednim okolnostima, nalaženje optimalnih mogućnosti za subvenciju zarada zaposlenima kod preduzetnika i u kompanijama kojima je bio zabranjen ili ograničen rad, uz odloženo plaćanje poreza i doprinosa za sve te subjekte na 24 mjesečne rate nakon stabilizacije uslova rada, kao i preispitivanje troškova rada i smanjenje pojedinih stavki u vezi troškova zarada (pripadajući doprinosi) do kraja 2021. godine”, naglasili su iz UPCG, koja je većinu ovih mjera tražila i od prethodne Vlade.

( Marija Mirjačić )