Marović: Reforme zaleđene, demokratija nazaduje

Crna Gora ne može očekivati pozitivne ocjene iz Brisela sa sastanka ministara ove sedmice, jer su reforme dosta dugo zaleđene i na čekanju, postoji apatija u javnoj upravi na svim nivoima, a demokratija stagnira ili nazaduje gotovo od samog početka procesa pregovora sa EU, ocijenila je izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović.

Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da nova Vlada nema pravo na grešku, zbog specifičnih okolnosti u kojima je izabrana, očekivanja javnosti i EU, kao i zbog podrške u parlamentu koja je na “klimavim nogama“.

“Svi žele rezultate i to preko noći. Svako bi rekao da je to ogroman pritisak i loši uslovi za rad. Ja bih rekla da je Crna Gora izgubila nedopustivo mnogo vremena u pokušajima da odsustvo boljitka predstavi kao veliki napredak i da bi upravo nova Vlada trebalo da pokaže kako se dosta može postići i u kratkom periodu tamo gdje postoje znanje i volja”.

Ministri članica EU razmatraće 8. decembra stanje u Crnoj Gori i regionu kada je u pitanju ispunjavanje obaveza iz EU integracija. Kakve ocjene možemo očekivati s obzirom na ne baš pozivitan posljednji izveštaj EK, Non paper i političku situaciju u Crnoj Gori?

Ne možemo očekivati pozitivne ocjene iz Brisela baš zbog toga što se ništa značajno nije desilo od objavljivanja godišnjeg izvještaja Evropske komisije u oktobru, a ocjene u tom izvještaju nisu bile pozitivne, ali i zato što je tzv. tehnička Vlada digla ruke od svih obaveza u procesu pregovora nakon što je DPS izgubio izbore. Dodatno, poznato je da su reforme već dosta dugo zaleđene i na čekanju, da postoji apatija u javnoj upravi na svim nivoima, kao i da demokratija u Crnoj Gori stagnira ili nazaduje gotovo od samog početka procesa pregovora sa EU. Očekujem da će biti pozdravljen izbor nove Vlade, budući da su i do sada u vezi sa tim stizale ohrabrujuće poruke iz Brisela, ali i ponavljanje da je za pomak u pregovorima potrebno mnogo više u odnosu na ono što smo do sada vidjeli, kao i očekivanja u kom smjeru bi nova Vlada mogla da odvede proces.

Da li će novo podizanje tenzija između Crne Gore i Srbije uticati na to da tonovi iz Brisela budu oštriji, a posebno nakon kritika na račun evropskog komesara od odlazeće crnogorske vlade?

Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi su važan dio procesa integracije država Zapadnog Balkana i u tom kontekstu i vidim reagovanje komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varheljija. Isto tako vjerujem da ne bi trebalo ishitreno donositi sud o opravdanosti odluke o protjerivanju ambasadora u bilo kom kontekstu, ne samo ovom.

Nova Vlada mora dalje održavati dobre odnose sa susjedima i konkretno što se tiče odnosa sa Srbijom očekujem smirivanje tenzija, poboljšanje i izgradnju odnosa na zdravim osnovama, gdje će svaka od država voditi računa o nemiješanju u unutrašnje stvari ove druge i da se nećemo vraćati na teme koje treba ostaviti u prošlosti bez obzira koliko one bile bolne. Za očekivati je i da identitetska pitanja ostanu u pozadini i da se svi bavimo konkretnim problemima.

Velika su očekivanja od nove vlade kada je u pitanju ubrzavanje puta ka EU, odnosno stvarna vladavina prava, hapšenje osumnjičenih za korupciju koju su imali zaštitu dosadašnje vlasti, provjera zakonitosti imovine... Koliko su ona realna i da li neka “krupna riba” treba da plati napredak vladavine prava?

Promjenom vlasti nakon 30 godina stekli su se uslovi da iz javnog diskursa izbrišemo riječ “nedostatak političke volje“, a upravo je odsustvo opredijeljenosti prethodne vlasti da napravi otklon od nedemokratskih praksi bio problem u uspostavljanju vladavine prava. To nije lak zadatak i nova vlast će se susresti sa ozbiljnim problemima. Međutim, zbog specifičnih okolnosti u kojima je izabrana, očekivanja javnosti i EU, kao i zbog podrške u parlamentu koja je na “klimavim nogama“, nova Vlada nema pravo na grešku, a period prilagođavanja mora biti mnogo kraći nego što bi to bio slučaj u regularnim okolnostima ili u razvijenijim zemljama.

Problemi na koje Evropska unija ukazuje konstantno i zahtjevi koje postavlja pred Crnu Goru su jasni i nedvosmisleni. Ono na čemu u tehničkom smislu treba dalje raditi je: 1. insistiranje na konkretnim, ili preciznije konkretnijim prioritetima koji će biti mjerljivi na godišnjem nivou, 2. ažuriranje akcionih planova za poglavlje 23 i 24, budući da nisu “osvježeni“ novim mjerama još od 2015. godine i ovdje treba ići na model predlaganja mjera po prioritetima, a ne na dokumente od više stotina stranica, 3. predlaganje jednostavnijeg modela/obrasca za izvještavanje o postignutom, 4. definisanje novog okvira za pregovore, a u skladu sa novom metodologijom koju je Crna Gora prihvatila u maju ove godine. Naravno, ovo posljednje zavisi od Evropske unije, ali to ne znači da Crna Gora ne treba da predloži neka rješenja. Ovi instrumenti će u praksi pomoći da se ostvareni napredak, ili odsustvo istog, adekvatnije sagleda i veže za sankcije ili podsticaje u skladu sa novom metodologijom. Politika “štapa i šargarepe“ je u redu sve dok ona podrazumijeva i šargarepe, na nama je da ih i zaslužimo.

Na nivou obezbjeđivanja mjerljivih rezultata na kojima se toliko insistira akcenat bi trebalo da bude na utvrđivanju odgovornosti. Za početak treba izlaziti u javnost sa nepravilnostima i nezakonitostima i preduzetim koracima da se oni koji su kršili zakone za to i odgovaraju, insistirati na rješavanju velikog broja afera koje su našle mjesto u izvještajima Evropske komisije, ali i onih drugih zbog kojih je budžet pretrpio ogromne gubitke. Ipak, ovo će biti utoliko teže zbog stanja u pravosuđu, kao i zbog toga što pojedina imenovanja i promjene moraju biti izglasane dvotrećinskom većinom u parlamentu. Zbog toga bi i trebalo raditi na kompromisu, a zaista bi i Demokratska partija socijalista (DPS) trebalo i konačno da pokaže da joj je stalo do članstva države u EU i da zajedno sa novom većinom izglasa najbolja rješenja za ovu granu vlasti.

Najzad, ostaje da se vidi da li će Bugarska i dalje insistirati na blokiranju otvaranja pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i da li je to poruka za cijeli region i da li će princip napredovanja u procesu integracije na osnovu zasluga i dalje biti odlučujući ili će se tražiti obrazac koji će držati Zapadni Balkan na pristojnoj udaljenosti od EU.

Da li su odluke Ustavnog suda (priznanje samog suda o nezakonitom izboru Desanke Lopičić), neodustajanje Sudskog savjeta od trećeg mandata sudija, a istovremeno promjena politike u tom dijelu u Tužilačkom savjetu - zbunjujuće za vladavinu prava?

Stanje u pravosuđu je problematično i haotično, uz proizvoljno tumačenje Ustava onih koji bi trebalo najviše da ga štite, uz izmišljanje pozicija i mandata što je pogubno za vladavinu prava i, kao što sam već istakla, upravo je ovdje potrebno naći kompromis kako bi se odlučno krenulo naprijed.

Da li mislite da je zalaganje za zabranu jedne partije (DPS), hapšenje glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, zapljena imovine bivših DPS funkcionera, što zagovaraju funkcioneri DF-a, put ka vladavini prava?

Vladavina prava znači da su svi jednaki pred zakonom bez obzira na kojoj se poziciji nalaze. U tom smislu svi koji su na bilo koji način kršili zakon treba za to i da odgovaraju, a nova Vlada bi trebalo svojim radom da pokaže da su takve prakse prošlost.

Nije me niko nagovarao da odustanem od kandidature

Da li ćete razmisliti o mogućnosti da ipak budete kandidat za glavnog pregovarača i zašto ste ranije odustali od toga?

Proces evropske integracije podrazumijeva uključivanje i mobilisanje svih raspoloživih kapaciteta u društvu i postoji veliki prostor da se novoj Vladi pomogne u vidu spoljne podrške na osnovu nepristrasnih analiza i zagovaranja, što i jeste misija nevladinog sektora. Trenutno vidim sebe u tom okviru. U vezi sa tumačenjima koja su se pojavila u javnosti, a koja su se odnosila na moje reagovanje od prošle nedjelje, istakla bih da nije tačno da me je bilo ko nagovarao da odbijem ili odustanem od kandidature za mjesto glavnog pregovarača, već su naprotiv reakcije o mom potencijalnom angažmanu sa tih drugih adresa bile pozitivne. Isto tako, članica sam radne grupe za Poglavlje 23 u ime nevladinog sektora od samog početka, što znači da u tom periodu nisam bila zaposlena u Vladi.

Sigurna sam da će ko god bude na poziciji glavnog pregovarača dati svoj maksimum i da će doprinijeti ubrzanju procesa pristupanja EU, budući da je premijer više puta istakao da je to prioritet nove Vlade.

Građanke i građani sada znaju da je vlast smjenjiva

Šta mislite o novoj Vladi koja je formirana u petak? Šta treba da budu prvi koraci nove Vlade kada su u pitanju evropske integracije?

Uz sve rezerve, polemike i kritike koje smo mogli da čujemo u javnosti od 30. avgusta, nova Vlada je dočekana sa više pozitivnih nego negativnih reakcija, bez obzira što su za neke resore sigurno postojala bolja kadrovska rješenja. U Crnoj Gori danas 80 odsto građana i građanki vjeruje da je moguće smijeniti vlast na izborima, kako pokazuje posljednje istraživanje javnog mnjenja iz novembra sprovedeno za potrebe Savjetodavne grupa za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG). Ovaj podatak je izuzetno značajan za demokratiju u zemlji i vjerujem da će građanke i građani i ubuduće kažnjavati ili nagrađivati svojim glasom dobre ili loše politike vlasti. Sada građanke i građani znaju da je vlast smjenjiva i to u praksi treba i da koriste.

Vlada bi trebalo da utvrdi jasnije prioritete u okviru antikorupcijske agende u odnosu na one iz ekspozea i upozna sa njima javnost kako bi svi mogli da doprinesu i prate njihovo ispunjavanje.

( Biljana Matijašević )