Medenica napušta Vrhovni sud početkom naredne godine
Ostavka predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice očekuje se nakon novogodišnjih praznika, kazala je “Vijestima” Vesna Simović Zvicer
Ostavka predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice očekuje se nakon novogodišnjih praznika, kazala je “Vijestima” predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer.
Ona je dodala da nema više informacija, iako se redovno interesuje za sve što se događa u sudstvu. Dodaje da na sjednicama Sudskog savjeta nije bilo govora na ovu temu.
“Vijesti” nezvanično saznaju da Vesna Medenica čeka kraj godine da ode u penziju, kako bi imala puni radni staž i bolje uslove za penziju.
Medenica je najavila ostavku na sjednici Vrhovnog suda 12. oktobra ove godine, ali o tome do danas nije obavijestila Sudski savjet, čiji je član.
Predsjednica Vrhovnog suda o eventulanom odlasku u penziju nije odgovorila ni na pitanja “Vijesti”. Iz Vrhovnog suda ni nakon na niza upita nijesu “Vijestima” odgovorili da li će Medenica podnijeti ostavku. Oni su kazali da će ispoštovati preporuke Evropske komisije, ističući da je ostavka predsjednice Vrhovnog suda njen lični čin i da će ga zadržati za sebe.
Evropska komisija je u Izvještaju o napretku, objavljenom početkom oktobra, izrazila zabrinutost zbog načina na koji je Sudski savjet 2019. godine tumačio Ustav i time dozvolio da predsjednica Vrhovnog suda bude izabrana treći put. Prema tumačenju dijela civilnog sektora i pravnika ona je stekla uslove za starosnu penziju.
Akcija za ljudska prava saopštila je ranije da je Medenici funkcija sudije morala prestati. Nju je Sudski savjet u julu 2019. izabrao po treći put na istu funkciju, kako navodi HRA, protivno imperativnoj odredbi Ustava. “Sudeći po njenoj objavljenoj biografiji, njoj je sudijska funkcija morala prestati s obzirom na navršenih 40 godina staža,na osnovu člana 17 stav 2 Zakona o PIO. Ona je u aprilu 1982. godine položila pravosudni ispit, a do tada je morala imati dvije godine staža”, navodi se u saopštenju.
HRA je objavila da je 30 sudija u Crnoj Gori ispunilo uslove za starosnu penziju, pa im je sudijska funkcija morala prestati na osnovu člana 121 Ustava i člana 105 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je juče na konferenciji Građanske alijanse “Izazovi za transparentno, odgovorno i efikasno pravosuđe”, istakao da je reforma pravosuđa značajna i za funkcionisanje druge dvije grane vlasti koje su konačno nakon posljednjih parlamentranih izbora dobile i taj princip smjenjivosti.
On je dodao da će reforma pravosuđa biti naporan posao, ali da Crna Gora treba tražiti rješenja koja su održiva i unaprijediti sve grane vlasti, a naročito sudsku.
“Ono što je ova Vlada obećala je da će u njenom fokusu biti borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ne treba zaboraviti ni druge značajne stavke koje se tiču crnogorskog pravosuđa ili tužilaštva, ali o jednoj detaljnoj reformi ćemo moći da pričamo tek nakon nekog određenog vremenskog perioda”, kazao je Abazović.
Vesna Simović-Zvicer kazala je tokom rasprave da se Sudskom savjetu spočitava mnogo toga za šta nemaju zakonsku mogućnost da preduzmu, primjer toga je pokretanje disciplinskih postupaka. Ona je objasnila da Sudski savjet ne može da pokreće disciplinske postupke protiv sudija, da to može uraditi predsjednik suda, neposredno Viši i Vrhovni sud i Komisija za etički sud.
Rakočević: Sudstvo nije toliko loše koliko žele da ga prikažu
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je kazao da stanje u sudstvu nije toliko loše koliko žele da prikažu pojedini centri moći iz medijske, političe i civilne sfere kako bi izvršili pritisak zbog političkih i ličnih interesa.
“Postoji kontinuiran pad povjerenje u sudstvo, to istraživanja pokazuju. Međutim, ja ne bih rekao da je to zbog kvaliteta rada sudija i pojedinaca. Taj pad povjerenja dolazi zbog kontinuiranog pritiska na pravosudne organe iz brojnih interesnih krugova. Ti pritisci dolaze iz političke i medijske scene zbog potrebe da se zaštite neki politički ili lični interesi”, rekao je Rakočević.
Dodao je da su ključna dva problema kada se radi o sprezi između parlamenta i sudstva.
"To je potreba da se diskredituju pojedinci i institucije da bi se pribavio za sebe neki politički poen. Drugo je partijski interes koji se postiže uticajem na sudstvo”, kazao je Rakočević.
( Alisa Hajdarpašić )