Nema bitke bez reforme pravosuđa

Nakon višegodišnjih opomena, sa više domaćih i međunarodnih adresa, da je korupcija usko povezana sa crnogorskim vlastima i da izostaje politička volja za borbu protiv najvećeg neprijatelja demokratije, iz Crne Gore ove godine glasna su obećanja da mjesta za koruptivne radnje i pojedince više neće biti. Tako, uoči Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, 9. decembra, iz nove skupštinske većine podsjećaju da je za procesuiranje korupcionaških afera neophodna politička volja, ali i da volje u novoj Vladi i skupštinskim klupama ima.

Iz civilnog sektora, pak, imaju konkretna očekivanja i predloge za poslanike nove skupštinske većine, koju čine koalicije “Za budućnost Crne Gore”, “Mir je naša nacija” i lista “Crno na bijelo”, ali i za novog premijera Zdravka Krivokapića i njegove ministre.

“Prva stvar koju ova Vlada treba da učini jeste da dozvoli pristup svim informacijama koje je prethodni režim do sada skrivao, a posebno podacima o potrošnji budžetske rezerve, isplatama tajkunskim firmama i benefitima, koji su dodjeljivani javnim funkcionerima i službenicima... Zato bi trebalo da usvoji novi zakon o slobodnom pristupu informacijama, ali i da redovno objavljuje podatke o budžetskoj potrošnji. Treba da napravi i novi standard kad je u pitanju javnost sjednica Vlade, ali i rada mnogih drugih tijela, posebno Savjeta za privatizaciju“, kazala je za „Vijesti“ izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ima tri minimalna očekivanja od nove Vlade: „Prvo, očekujem da nova Vlada, počne sa oslobađanjem obrazovnog sistema od korupcije tako što će demokratizovati izbor i razrješenja direktora škola izmještajući to iz ruku ministra u lokalnu zajednicu, ali i da temeljno ispita finansijsko poslovanje Univerziteta Crne Gore (UCG). Drugo bazično očekivanje jeste da zapošljavanje u Vladi bude zasnovano na profesionalnim referencama, a ne partijskim i nepotističkim vezama, i da dođe do smanjenja, a ne uvećanja administracije. Treće bi bilo da privedu pravdi Svetozara Marovića i time dokažu da sadržajno, a ne folklorno, imaju bolje veze sa susjednom Srbijom i da su u stanju da izađu iz matrice trulih kompromisa prethodne vlasti. Na bazi ovog ćemo moći cijeniti istinsku opredijeljenost Vlade nakon 200 dana u suzbijanju korupcije“.

Ključ su promjene u bezbjednosnom sektoru, sudstvu i tužilaštvu

Šef poslaničkog kluba „Crno na bijelo“ Miloš Konatar kaže da je preduslov za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala politička volja.

„I jasno je da do sada, u ovih 30 godina, nismo imali političku volju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Izborom prve demokratske vlade u istoriji Crne Gore mi stičemo taj preduslov i premijer je to jasno rekao u svom ekspozeu. Isto je potvrdio i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović koji je izjavio da su prioriteti borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Dakle, mi ćemo novom Vladom steći preduslov da se izborimo sa organizovanim kriminalom i korupcijom, a to je politička volja i već su najavljeni konkretni potezi, a to su promjene na čelu Uprave policije, promjena kada je u pitanju Vrhovno državno tužilaštvo i što je posebno važno, donošenje novih zakona koji će pospješiti borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“, kazao je Konatar.

Dodao je i da nema efikasne borbe protiv korupcije bez donošenja Zakona o porijeklu imovine. To je jedan od prvih zakonskih akata koji će od strane Vlade biti predložen Skupštini. “I poslije toga toga će uslijediti i Zakon o lustraciji“, dodao je Konatar.

Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović kaže da očekuje da će se Vlada odmah uhvatiti u koštac i sankcionisati „krupni kriminal, mafiju, korupciju na visokom nivou i pljačku Crne Gore više do 20 godina pod okriljlem vlasti DPS-a i režima Mila Đukanovića.

Tvrdi i da u skupštinskim klupama postoji „politička i svaka druga volja“, ali da je neophodno da se institucije koje se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala i mafije, a koje su pod kontrolom DPS-a, „hitno, brzo i radikalno transformisati“.

„Smatram da je veoma važno promijeniti zakone u oblasti tužilaštva, izvršiti sveobuhvatnu reformu koja će dovesti do neophodnih kadrovskih promjena, a koje će rezultirati smjenom Milivoja Katnića, koji je bio topuz u rukama Đukanovića. I kada imate nadležne institucije i organe, osposobljene i kadrovski, zakonski i na drugi način da se bore, onda mi možemo očekivati rezultate“, poručio je Bulatović.

On ističe da je najveći problem osloboditi sudstvo, ali očekuje i da će biti riješen uz „reformisano tužilaštvo i policiju, pritisak domaće javnosti, pritisak Skupštine, pritisak međunarodne zajednice“.

„Posebna je i uloga Skupštine, koja mora da promijeni Zakon o parlamentarnoj istrazi i da kroz parlamentarnu istragu ispita i stavi na dnevni red sva pitanja koja su javnosti pristuna koja Skupština mora da razmatra“, zaključuje Bulatović.

Sasjeći “interesnu dobrovoljnost”, oslobođenom pravosuđu dostaviti dokaze protiv bivšeg režima

Uljarevićeva podsjeća da rad prethodne Vlade karakteriše hronični izostanak mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije uz njegovanje nepotističkih i klijentelističkih mreža.

„Što je rezultiralo široko i duboko rasprostranjenom korupcijom, čime je čitav sistem faktički zarobljen. Ovo je imalo negativan domino efekat, kako po proces demokratizacije i evropeizacije društva, tako i po kvalitet života građana i građanki, što su oni pokazali i glasanjem na parlamentarnim izborima. Do sadas smo imali izražen uticaj tzv. veto igrača, odnosno postranzicionih profitera, finansijskih tajkuna, biznis i političkih koruptivnih struktura i posljedično regresiju u suzbijanju korupcije, a posebno u slučajevima visoke korupcije. Upravo je isprepletanost tih mreža između koruptivnih funkcionera i veto igrača bila brana valjanim istragama, optužnicama i presudama bez konstrukcionih grešaka“, poručila je ona.

Uljarevićeva precizira da su nezavisnost i odgovornost sudija i tužilaca, kao motora borbe protiv korupcije, u današnjoj Crnoj Gori „više incident nego pravilo“.

„Računica je bila jasna - podrška koruptivnoj izvršnoj vlasti predstavlja važnu polugu za povećavanje sopstvenog nezakonitog bogatstva i za preferencijalan status u poslovima sa državnim organima, javnim preduzećima... Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, je i (ne)svjesno najbolje opisao taj sistem kroz sintagmu ‘interesne dobrovoljnosti’. Ključni zadatak nove vlasti jeste da raskinu začarane krugove te ‘interesne dobrovoljnosti’, da predlože Skupštini zakonske tekstove kojima se organi javnog sektora obavezuju na transparentan rad uz jasne linije odgovornosti i stroge kazne za one koji nanesu štetu javnom interesu“, naglašava Uljarevićeva.

Ćalović Marković podsjeća da, kada je u pitanju krivično gonjenje, izvršna vlast nema gotovo nikakvih nadležnosti osim donošenja zakonodavnog okvira. Njen predlog za novu Vladu je da kriminalizuje nezakonito bogaćenje, uvede krivična djela u vezi sa stečajem, javnim nabavkama, ali i definiše način oduzimanja i upravljanja nezakonito stečenom imovinom.

“Međutim, pravosuđe je i dalje pod kontrolom DPS-a, pa će na taj način biti i ograničeni dometi reformi”, napominje ona.

Ćalović Marković je dodala da nova krivična djela ne mogu važiti retroaktivno, što je međunarodni standard.

“Zato je jako bitno izmijeniti Zakon državnom tužilaštvu, a da Skupština izabere novi Tužilački savjet, koji će izabrati novog vršioca dužnosti vrhovnog tužioca. Novi v.d. vrhovnog tužioca će izabrati novog specijalnog državnog tužioca. To bi bio prvi veliki korak, ali ne i dovoljan jer je i sudstvo pod kontrolom DPS-a. Dakle, prioritetan je novi nivo otvorenosti, a da istovremeno bude prikupljana dokumentacija o krivičnim djelima bivšeg režima, koja će biti vrijedna tek onda kad oslobodimo pravosuđe“, precizira Ćalović Marković.

Poručuje i da je važno je izmijeniti Zakon o sprečavanju korupcije i smijeniti direktoroku i Savjet Agencije za sprečavanje korupcije:

“Jer su do sada pokazali da neće raditi ništa više u odnosu na svoje prethodnike, a koristeći se nejasnoćama koje je DPS ostavio u zakonu“.

„Očekujem i da će Skupština smijeniti Savjet za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama i Sretena Radonjića, koji na sadašnjoj, baš kao i na prethodnoj funkciji čini sve da se korupcija ne procesuira, već da se sakrije“, ocijenila je Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, na primjeru i posljednjih parlamentarnih izbora se vidjelo da je neophodno adekvatno regulisati finansiranje političkih partija.

„Vlada i Skupština treba da pokaže da se neće služiti mehanizmima i zakonom koji je DPS predložio i usvojio. Treba da konačno zaokruže reformu izbornog zakonodavstva“, kazala je za Vijesti Ćalović Marković.

Koprivica: Neophodna temeljna zakonska reforma

Poslanik Demokrata Momo Koprivica smatra da treba početi od „čišćenja uprave od korupcije, prepoznavanja ukorijenjenih koruptivnih obrazaca i procesuiranja“. Prema njegovim riječima, Vlada hitno mora da sprovede Zakon o sprečavanju korupcije, da detektuje njegove povrede i procesuira ih.

„Veliki broj funkcionera izvršne vlasti kršio je recimo norme koje zabranjuju da u istom mjesecu javni funkcioner ostvaruje prihod iz više radnih tijela, ili da ostvaruje prihod iz organa upravljanja drugih pravnih lica i slično. Mnoge smo i mi procesuirali kao npr. predsjednika Odbora direktora EPCG Đoka Krivokapića. Takvih ima među direktorima direktorata, preduzeća u državnom vlasništvu... Neophodno je dosljedno sprovoditi ovaj Zakon i eliminisati svaki pojavni oblik korupcije. Bez kombinovanja preventivnih i represivnih mjera nema eliminisanja korupcije. Neizostavna je i temeljna zakonodavna reforma“, kazao je on.

Koprivica ističe i da u sudstvu i tužilaštvu ima dosta časnih profesionalaca.

„I neophodno ih je zaštititi od bilo kojeg pritiska. Što se tiče vrhuške ovih institucija, prisutno je antiustavno i antizakonito postupanje i to se pravnim mehanizmima mora riješiti. Oni su, pored ostalih, blokirali evropske integracije, oni su blokirali i primjenu člana 121 Ustava koji propisuje prestanak sudijske funkcije, oni formiraju kartele kako bi se unutar pravosuđa kršila prava ljudi koji su pokazali da imaju kičmu, kao što je slučaj sa Irenom Radović. Zato je od prvorazrednog značaja pravosudna reforma. To je i jedan od prioriteta Skupštine“, zaključuje Koprivica.

( Alisa Hajdarpašić, Tina Popović )