Dug će preći 100 odsto BDP-a, Vlada: Gore bi bilo da smo čekali 2021.

Pozajmicom, odnosno emisijom obveznica od 750 miliona eura, Crna Gora je izbjegla bankrot, pravni osnov za ovaj potez imamo u rebalansu ovogodišnjeg bužeta, a odluka Vlade o ovom zaduženju je donijeta na prvoj sjednici u ponedjeljak tajno zbog bojazni od opstrukcije. Uz to, ovim potezom je ušteđeno oko 100 miliona eura po osnovu kamate, jer da se čekalo da se emisija sprovede u narednoj godini, cijena bi bila višetruko veća, što podrazumijeva veću kamatu.

”Mirni smo dvije godine”

Javni dug je 90 odsto bruto-domaćeg proizvoda, pa bi početkom iduće godine bila gora pozicija države prilikom zaduživanja, odnosno moralo bi biti nepovoljnije. Sa ovom pozajmicom, dug će preći 100 odsto BDP-a.

Većina novca ide na stare dugove bivše vlasti (u martu već pristiže 227 miliona), te deficit budžeta, a ostatak na razvoj ekonomije, koja će da padne u 2020. oko 15 odsto.

Ovo su juče saopštili premijer Zdravko Krivokapić, ministri finansija Milojko Spajić i ekonomskog razvoja Jakov Milatović, povodom emisije obveznica na međunarodnom tržištu, a pozajmica je na period od sedam godina i po kamatnoj stopi od 2,87 odsto. Spajić je precizirao da je 37 odsto investitora bilo iz EU, bez Njemačke i Engleske, a iz te dvije zemlje oko 44 odsto njih, dok je ostatak iz Amerike i iz ostalog svijeta, a potvrdio je Vlada Italije bila kupac obveznica u manjem iznosu.

Rebalansom budžeta za ovu godinu (član 14) definisano je da se Vlada može, mimo predviđenih 878 miliona eura nedostajućeg novca, zadužiti i za potrebe stvaranja fiskalne rezerve za finansiranje budžeta za 2021. godinu.

“Sa ovim novcem smo mirni naredne dvije godine”, poručio je Spajić, naglašavajući da neće biti usmjeren na tekuću potrošnju. On je sinoć precizirao da je procjena resora u kojem je da ekonomija pada 14,2 odsto, a Centralne banke (CBCG) i veća.

CBCG: Dobar potez, na vrijeme i za stabilnost

Iz CBCG “Vijestima” je juče zvanično rečeno da je emisija bila dobar potez kojim je na vrijeme obezbijeđena finansijska sigurnost.

“CBCG je sa zadovoljstvom bila dio tima za ovu emisIju obveznica. Obezbijeđena su sredstva za otplatu javnog duga i finansiranje javne potrošnje u narednoj godini. Imajući u vidu da sljedeća godina nosi dosta neizvjesnosti zbog i dalje prisutne pandemije na ovaj način je blagovremeno obezbijeđena finansijska sitgurnost, što smatramo dobrim potezom. Postignuta kamatna stopa je vrlo povoljna. Ona je značajno niža od kamatne stope po kojoj smo se zadužili za emisju obveznica iz 2016. godine koja dospijeva u martu naredne godine”, istakli su iz CBCG, kojom rukovodi guverner Radoje Žugić.

Rebalansom budžeta za ovu godinu određeno da se Vlada može, mimo predviđenih 878 miliona eura, zadužiti i za potrebe stvaranja fiskalne rezerve za finansiranje budžeta za 2021.

Krivokapić je izjavio da su emisiju morali da urade tajno jer su se bojali opstrukcija i da je to bilo na sjednici Vlade u ponedjeljak.

“Tada smo donijeli odluku o zaduženju i ovlastili ministra finansija da je sprovode”, kazao je Krivokapić.

Kritičarima ove odluke je poručio da kažu kako se mogao novac obezbijediti po povoljnijim uslovima, ocjenjujući da je prošla vlast “raskrčmila državnu imovinu” i da im je to bio jedan od modela da obezbjeđuju novac za budžet, “pa bi oni trebalo da upute izvinjenje što su državu doveli u ovakvu situaciju”.

Otplata i onog kredita od 7 miliona s kamatom od 30 miliona

Spajić je objasnio da će se dio novca od zaduženja usmjeriti na vraćanje starih nepovoljnjih kredita, koji se “vuku” još iz vremena bivše Jugoslavije, kao što je kuvajtski kredit od sedam miliona glavnice i 30 miliona kamate, pa Pariskom klubu povjerilaca, Kredit Svis banci... On je za februar najavio sastanak sa svim kreditorima da bi se došlo do najboljeg rješenja za vraćanje tih dugova

“Na taj način će se budžet na godišnjem nivou po osnovu kamata rasteretiti minimum za 10 miliona godišnje, ali i administracija, koja nedjeljno ima do šest zahtjeva za plaćanje kamata”, objasnio je Spajić.

Potvrdio da je izbjegnut aranžman sa MMF-om. To bi podrazumijevalo dublje rezove u administraciji i potrošnji...

“Taj aranžman može biti dobar i loš, ako ste u dobroj poziciji da pregovarate onda je dobar, ako ste u lošoj, onda je loš. U odličnoj poziciji smo trenutno da pregovaramo”, dodao je Spajić.

Spajić je ukazao i da je priprema za obveznice bila uz pomoć bivšeg ministra Darka Radunovića i tog resora, te da je sada odrađeno u saradnji sa CBCG.

Slijede razvojni projekti

Milatović je poručio da nijedna nova ekonomska politika ne može biti donesena bez obezbijeđenog finansiranja za tu razvojnu politiku.

“To je učinjeno. I dobar dio novca je opredijeljen za razvojne projekte. Rebalans budžeta je predviđen na proljeće, u aprilu ili maju, i biće prava refleksija novih ekonomskih politika Vlade”, istakao je Milatović.

Kamatna stopa je vrlo povoljna i značajno niža od one po kojoj smo se zadužili za emisiju obveznica iz 2016. koja dospijeva u martu, kažu u CBCG. U martu na naplatu stiže 227 miliona

Milatović i Spajić su se juče sastali sa šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popa, kao i sa ambasadorkom SAD, Džudi Rajzing Rajnke, koje su čestitale ministrima “na uspješnoj emisiji obveznica na međunarodnom tržištu”.

Kritike Vladi, poslanici traže odluku o zaduženju

Šefovi poslaničkih klubova su tražili Krivokapiću da im, u cilju nadzorne i kontrolne funkcije parlamenta, dostavi odluku o emitovanju obveznica i propratni materijal.

Poslanik SDP-a Raško Konjević je kritikovao izjavu Krivokapića da je zaduženje bilo tajno, uz konstataciju da su u “novembru privatna lica angažovala konsultante koji su im se javili da dogovaraju zaduženje”.

Iza vladavine DPS-a i partnera ostao je dug države koji se procjenjuje na 90 odsto BDP-a

Bivši premijer Duško Marković, čija je Vlada u septembru 2019. realizovala emisiju obveznica pa po završenom poslu o tome obavijestila javnost bez konferencije za novinare, poručio je da Spajić i Krivokapić treba da upute izvinjenje zbog priče o Crnoj Gori kao sprženoj zemlji. On je ocijenio da je emisija obavljena zahvaljujući povjerenju stranih kreditora i investitora u Crnu Goru, te da je to rezultat prethodne Vlade. I DPS je saopštio da se “sprženoj zemlji ne odobravaju krediti”.

Potpredsjednik SD-a Damir Šehović je komentarisao da su se “spasioci tajno zadužili brže i više od drugih i to po lošijim uslovima”.

Iza vladavine DPS-a, SD-a i drugih partnera ostao je dug države, koji se procjenjuje na 90 odsto BDP-a.

Predsjednik PzP-a Nebojša Medojević je rekao da hitno treba organizovati sjednicu Skupštine zbog “kriminalnog ponašanja Spajića i Krivokapića” i pozvao je Tužilaštvo da reguje. Tvrdi da je zbog emisije prekršeno više zakona, ali ne navodi kojih, da je kontinuitet politike DPS-a...

“Visoko špekulativan” i rizičan kreditni rejting

Kreditni rejting Crne Gore je, prema posljednjim procjenama, iz agencije „Standard & Poor’s” procjenjen na „B+”, a „Moody’s”je na „B1”. Obje ove ocjene pripadaju rejtingu koji se označava sa „visoko špekulativan”, odnosno vrlo rizičan.

S&P je ljetos promijenio opis rejtinga za Crnu Goru iz stabilnog u negativni, očekujući da će zbog velike zavisnosti ekonomije od turizma doći do većeg pada BDP-a. „Moody’s” je ocjenu iz pozitivan smanjio na stabilan.

Investitori koji kupuju hartije od vrijednosti neke države, i time joj pozajmljuju novac, upravo svoje procjene da li će ih kupiti i koju kamatu će tražiti zasnivaju na rejtinzima i ocjenama od kreditnih agencija.

( Marija Mirjačić )