Abazović sa Stankovićem i Katnićem: Nema nedodirljivih, radićete kako treba
Potpredsjednik Vlade na sastanku ukazao na selektivan odnos tužilačkih organa u primjeni pravde i procesuiranju krivičnih djela i tražio korjenite promjene u radu i VDT-a i SDT-a
U primjeni zakona više ne smiju postojati nedodirljivi i pravda mora zakucati na vrata svih koji su se ogriješili o zakon.
To je, prema nezvaničnim informacijama Vijesti, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivici Stankoviću i glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, tokom jučerašnjeg susreta u zgradi izvršne vlasti.
Isti izvor saopštio je da je Abazović na sastanku potencirao da Vlada više neće tolerisati bilo kakvu korupciju i da zahtijeva konkretne rezultate u radu tužilaštva.
“Abazović je Katniću i Stankoviću ukazao na selektivan odnos tužilačkih organa u primjeni pravde i procesuiranju krivičnih djela i tražio korjenite promjene u radu SDT-a i VDT-a, dok god se nalaze na tim pozicijama”, rekao je sagovornik Vijesti.
Prema istim informacijama, on je pred sagovornicima ponovio da je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije jedan od prioriteta djelovanja Vlade:
“I podsjetio da se slučajevi korupcije na visokom nivou, a posebno oni koji se tiču zloupotrebe službenog položaja i ljudi koji su obavljali visoke državne funkcije, moraju rješavati u najkraćem roku”, saznaju Vijesti.
Rečeno je i da je Abazović poručio Stankoviću i Katniću da u primjeni zakona više ne smiju postojati nedodirljivi i da pravda mora zakucati na vrata svih koji su se ogriješili o zakon.
Kako dalje
Predstavnici nove vlasti više puta ponovili su da borbe protiv kriminala i korupcije nema bez reforme tužilaštva, a kao početni uslov navodili su odlazak upravo Stankovića i Katnića.
Nova vlast, međutim, moraće da nađe način kako da dođe do promjene na čelu Vrhovnog tužilaštva - jer je za izbor šefa tog državnog organa potrebna dvotrećinska (54), odnosno tropetinska (49) poslanička većina Skupštini, koje ni do sada nije bilo.
Zbog toga je Stanković u oktobru 2019. godine, odlukom Tužilačkog savjeta, izabran za v.d. vrhovnog državnog tužioca.
Prema Ustavu, vrhovnog tužioca bira i razrješava Skupština, nakon saslušanja u nadležnom odboru, a na predlog Tužilačkog savjeta.
Prethodno se raspisuje javni konkurs.
Način izbora VDT-a godinama je predmet polemike stručne javnost, a neki pravnici predlagali su da se u prvom krugu u parlamentu glasa dvotrećinskom većinom, odnosno da se u drugom glasa apsolutnom većinom u parlamentu (41)...
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) nedavno su konstatovali i da je Stanković jedan od brojnih tužilaca i sudija, koji je ispunio uslove za starosnu penziju, zbog čega mu je funkcija morala prestati...
“Funkcija je morala da prestane i Ivici Stankoviću... kao i najmanje sedam drugih tužilaca, iako o tome rukovodioci državnih tužilaštava nijesu obavijestili Tužilački savjet, kojim Stanković predsjedava”, saopšteno je početkom novembra iz HRA.
GST
Glavni specijalni tužilac za svoj rad i rad Specijalnog državnog tužilaštva odgovara vrhovnom državnom tužiocu, navodi se u Zakonu o Specijalnom državnom tužilaštvu...
Katnić je, međutim, nedavno ponovo dobio petogodišnji mandat.
Njega je, shodno zakonskim odredbama, Tužilački savjet jednoglasno izabrao u junu, a nakon sprovedenog javnog oglasa. On je više puta ponovio da neće podnijeti ostavku i rekao da je dobro obavljao svoj posao.
“Očekujem iduće godine da zbog svog doprinisa u borbi protiv organizovanog kriminala dobijem Trinaestojulsku nagradu. Ne znam zašto bih se povlačio”, kazao je Katnić.
Prethodno su čelnici nove parlamentarne većine pozvali njega i Stankovića da se povuku sa funkcija, zbog očajnih rezultata u borbi protiv organizovanig kriminala i korupcije i brojnih afera koje su potresale tužilaštvo.
Da bi bio smijenjen prije 2025. godine, morala bi prethodno da se utvrdi njegova odgovornost za specifične disciplinske prekršaje i i ako bi protiv njega bio pokrenut krivični postupak za djelo koje bi ga činilo nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije...
Kao i za vrhovnog tužioca, Zakon o državnom tužilaštvu propisuje disciplinsku odgovornost, gdje je najteži disciplinski prekršaj - nestručno i nesavjesno postupanje, a posljedica - razrješenje.
Disciplinski postupak pokreće, piše u zakonu, nadređeni tužilac, Komisija za etički kodeks državnih tužilaca ili ministar pravde...
Odgovornost utvrđuje Tužilački savjet.
Tek ako disciplinski tužilac ocijeni da ima osnova, pokreće disciplinski postupak u kome u krajnjem odluku donosi većina u Tužilačkom savjetu.
Glasanje
Krajem prošle godine, specijalna tužiteljka Lidija Vukčević dobila je pozitivno mišljenje Tužilačkog savjeta da bude kandidat za novog vrhovnog državnog tužioca.
U decembru 2019. dobila je jednoglasnu podršku članova tog tijela, nakon što su obavljeni intervjui sa njom...
Ona, međutim, na skupštinskoj sjednici 25. juna nije dobila dvotrećinsku podršku u državnom parlamentu.
Glasanje je trebalo da se ponovi za mjesec, ali to nije učinjeno...
( Danilo Mihajlović )