Abazović sa Stankovićem i Katnićem: Nema nedodirljivih, radićete kako treba

Potpredsjednik Vlade na sastanku ukazao na selektivan odnos tužilačkih organa u primjeni pravde i procesuiranju krivičnih djela i tražio korjenite promjene u radu i VDT-a i SDT-a

87230 pregleda194 komentar(a)
Stanković i Katnić (arhiva), Foto: Boris Pejović

U primjeni zakona više ne smiju postojati nedodirljivi i pravda mora zakucati na vrata svih koji su se ogriješili o zakon.

To je, prema nezvaničnim informacijama Vijesti, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivici Stankoviću i glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, tokom jučerašnjeg susreta u zgradi izvršne vlasti.

Isti izvor saopštio je da je Abazović na sastanku potencirao da Vlada više neće tolerisati bilo kakvu korupciju i da zahtijeva konkretne rezultate u radu tužilaštva.

“Abazović je Katniću i Stankoviću ukazao na selektivan odnos tužilačkih organa u primjeni pravde i procesuiranju krivičnih djela i tražio korjenite promjene u radu SDT-a i VDT-a, dok god se nalaze na tim pozicijama”, rekao je sagovornik Vijesti.

Prema istim informacijama, on je pred sagovornicima ponovio da je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije jedan od prioriteta djelovanja Vlade:

“I podsjetio da se slučajevi korupcije na visokom nivou, a posebno oni koji se tiču zloupotrebe službenog položaja i ljudi koji su obavljali visoke državne funkcije, moraju rješavati u najkraćem roku”, saznaju Vijesti.

Rečeno je i da je Abazović poručio Stankoviću i Katniću da u primjeni zakona više ne smiju postojati nedodirljivi i da pravda mora zakucati na vrata svih koji su se ogriješili o zakon.

Kako dalje

Predstavnici nove vlasti više puta ponovili su da borbe protiv kriminala i korupcije nema bez reforme tužilaštva, a kao početni uslov navodili su odlazak upravo Stankovića i Katnića.

Nova vlast, međutim, moraće da nađe način kako da dođe do promjene na čelu Vrhovnog tužilaštva - jer je za izbor šefa tog državnog organa potrebna dvotrećinska (54), odnosno tropetinska (49) poslanička većina Skupštini, koje ni do sada nije bilo.

Zbog toga je Stanković u oktobru 2019. godine, odlukom Tužilačkog savjeta, izabran za v.d. vrhovnog državnog tužioca.

Stanković i Katnić (arhiva)foto: Boris Pejović

Prema Ustavu, vrhovnog tužioca bira i razrješava Skupština, nakon saslušanja u nadležnom odboru, a na predlog Tužilačkog savjeta.

Prethodno se raspisuje javni konkurs.

Način izbora VDT-a godinama je predmet polemike stručne javnost, a neki pravnici predlagali su da se u prvom krugu u parlamentu glasa dvotrećinskom većinom, odnosno da se u drugom glasa apsolutnom većinom u parlamentu (41)...

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) nedavno su konstatovali i da je Stanković jedan od brojnih tužilaca i sudija, koji je ispunio uslove za starosnu penziju, zbog čega mu je funkcija morala prestati...

“Funkcija je morala da prestane i Ivici Stankoviću... kao i najmanje sedam drugih tužilaca, iako o tome rukovodioci državnih tužilaštava nijesu obavijestili Tužilački savjet, kojim Stanković predsjedava”, saopšteno je početkom novembra iz HRA.

GST

Glavni specijalni tužilac za svoj rad i rad Specijalnog državnog tužilaštva odgovara vrhovnom državnom tužiocu, navodi se u Zakonu o Specijalnom državnom tužilaštvu...

Katnić je, međutim, nedavno ponovo dobio petogodišnji mandat.

Njega je, shodno zakonskim odredbama, Tužilački savjet jednoglasno izabrao u junu, a nakon sprovedenog javnog oglasa. On je više puta ponovio da neće podnijeti ostavku i rekao da je dobro obavljao svoj posao.

“Očekujem iduće godine da zbog svog doprinisa u borbi protiv organizovanog kriminala dobijem Trinaestojulsku nagradu. Ne znam zašto bih se povlačio”, kazao je Katnić.

Prethodno su čelnici nove parlamentarne većine pozvali njega i Stankovića da se povuku sa funkcija, zbog očajnih rezultata u borbi protiv organizovanig kriminala i korupcije i brojnih afera koje su potresale tužilaštvo.

Da bi bio smijenjen prije 2025. godine, morala bi prethodno da se utvrdi njegova odgovornost za specifične disciplinske prekršaje i i ako bi protiv njega bio pokrenut krivični postupak za djelo koje bi ga činilo nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije...

Kao i za vrhovnog tužioca, Zakon o državnom tužilaštvu propisuje disciplinsku odgovornost, gdje je najteži disciplinski prekršaj - nestručno i nesavjesno postupanje, a posljedica - razrješenje.

Disciplinski postupak pokreće, piše u zakonu, nadređeni tužilac, Komisija za etički kodeks državnih tužilaca ili ministar pravde...

Odgovornost utvrđuje Tužilački savjet.

Tek ako disciplinski tužilac ocijeni da ima osnova, pokreće disciplinski postupak u kome u krajnjem odluku donosi većina u Tužilačkom savjetu.

Glasanje

Krajem prošle godine, specijalna tužiteljka Lidija Vukčević dobila je pozitivno mišljenje Tužilačkog savjeta da bude kandidat za novog vrhovnog državnog tužioca.

U decembru 2019. dobila je jednoglasnu podršku članova tog tijela, nakon što su obavljeni intervjui sa njom...

Ona, međutim, na skupštinskoj sjednici 25. juna nije dobila dvotrećinsku podršku u državnom parlamentu.

Glasanje je trebalo da se ponovi za mjesec, ali to nije učinjeno...