Mnogo se krade, malo ide u zatvor: Svaki 68. građanin Crne Gore je lopov

Gotovo svaki 68. građanin Crne Gore je lopov. Ili 1,5 odsto ukupnog broja stanovništva. To je, međutim, računica koja se dobija samo na osnovu lopova koji su registrovani u policijskim evidencijama.

Kada bi lopovi napravili stranku, malo bi im falilo da dostignu cenzus, i to bez krađe glasova. To bi mogla da bude respektabilna snaga u parlamentu, a njenim osnivačima najmanji problem bi bio da izaberu ime stranke u skladu sa djelatnošću kojom se bave - Ujedinjeni lopovi Crne Gore ili Udružena lista - kradimo slobodno...

Ako bismo na zvaničan broj lopova dodali i one koje policija još nije hapsila, a njih je najmanje još toliko, bez njih se Vlada ne bi mogla sastaviti. Najmanje što bi postigli bilo bi da budu tas na vagi.

U narodu se kaže da nije lopov onaj ko krade, nego onaj koga uhvate.

Policija je u posljednjih pet godina, ne računajući posljednji decembar, uhvatila 8.776 lopova. Od tog broja, 1.800 su povratnici - oni koje policija više puta hapsila zbog lopovluka, to jest lopovi bez lijeka.

Sudovi su u istom periodu osudili samo 1.633 lopova.

I dok cijela crnogorska javnost iščekuje hapšenja “krupnih lopovskih riba”, policija velikim mrežama neumorno zahvata jata sitnih. Provuče se tu ponekad, ničim izazvan, i neki kapitalac. Uglavnom takve “ribe” vrate u vodu, da nastave da plivaju i da se mrijeste jer na njih još važi zabran.

Nema čovjeka koji u svojoj blizini nema bar jednog lopova - od onih koji kradu sijalice u ulazu, otirače ispred vrata, alat ili saksiju sa cvijećem do onih ozbiljnih lopova, takozvanih lopovčina. Takođe, malo je onih koji bar jednom nijesu bili njihova žrtva.

Policijski inspektori, sa kojima su “Vijesti” razgovarale, kažu da građani i ne prijavljuju sve krađe jer ne vjeruju da će se ukradena stvar naći i vratiti. Međutim, u policiji tvrde da skoro svakodnevno, nakon što uhvate lopove, pozovu građane koji su prijavili krađu da prepoznaju svoje stvari i uzmu ih.

U posljednje vrijeme, kažu, učestale su krađe akumulatora. Nedavno su kod jednog čovjeka pronašli 63 akumulatora koje je otkupio od lopova. Pričaju i da su uhapsili mladića koji je radio u autoperionici i, ako primijeti da neki dio na autu fali, ponudi se vlasniku da mu to nabavi. Onda prošeta po parkinzima, ukrade sa tuđeg vozila i proda čovjeku kome je oprao auto.

Krade se sve, od mesa iz zamrzivača u vrtićima, suvih pršuta i kobasica do priloga u crkvama. Policija je otkrila i novu lopovsku šemu krađe i preprodaje mobilnih telefona i laptopova. Kažu da su se udružili lopovi iz Crne Gore, Srbije i Albanije i da razmjenjuju plijen, jer se ukradenom telefonu tako ne može ući u trag.

Ispričali su i da su jednom Podgoričaninu ukrali sa auta vrata, blatobran i branik. Krađe djelova sa auta skoro su svakodnevna. Sada, u zimskom periodu, kradu točkove sa vozila, posebno one sa novim zimskim gumama.

U policiji kažu i da se pljačakaju kuće i stanovi:

“To su takozvane tipovane krađe. Na primjer, znaju kada porodica ide na slavu, odmor, posao ili slično i opljačkaju ih. Ponesu sve što se može ponijeti”.

Kažu da sada, u centru Podgorice, “operiše” grupa romske djece od 12 do 13 godina.

“Otimaju od starih ljudi i žena telefone, novac, tašne, nakit... Krivično su neodgovorni i prave nam velike probleme. Jednom starom čovjeku su nedavno ukrali 700 eura”, kazali su u policiji.

Ponekad lopovi dobiju i batine kada se neka od žrtava osmjeli i suprotstavi im se. To su rijetki slučajevi i uglavnom su susreti sa lopovima veoma traumatična iskustava.

Prema podacima koje je Uprava policije dala “Vijestima”, najviše lopova uhapšeno je u Podgorici. Zbog krađe, u 2013. godini u glavnom gradu uhapšeno je 258 lopova, godinu kasnije 397, 2015. godine 366, 2016. godine su lopovi malo popustili (ili se policija opustila) pa ih je uhapšeno 167, a u godini koja je za nama bilo ih je samo 72 do decembra.

Međutim, to su podaci samo za, narodski rečeno, običnu krađu. To je ona klasika, kad se nešto ukrade i ode.

U Krivičnom zakoniku piše da će se onaj ko ukrade tuđu stvar novčano kazniti ili će ići u zatvor do tri godine. Pored te, takozvane obične krađe, u zakonu postoje i teške krađe, razbojničke krađe i razbojništva.

To su veoma ozbiljna krivična djela za koja su zakonom propisane visoke zatvorske kazne. Na primjer, teška krađa je kada lopov obije kuću ili neki drugi zatvoren prostor. Ili kada to uradi udružen sa drugim lopovima i sa oružjem ili oruđem... Za njih je predviđena kazna od jedne do osam godina zatvora. Teška krađa je i kada lopov ukrade stvari koje vrijede više od tri hiljade eura. Ako je ukrao nešto što vrijedi preko 30 hiiljada eura, sljeduje ga zatvor od dvije do deset godina.

Razbojnička krađa je kada se lopov zatekne na djelu pa napadne ili prijeti onome ko ga je zatekao u krađi. Taj može da dobije od jedne do osam godina. Dvije godine više ako je plijen preko 30 hiljada. Ako krade u grupi sa drugim lopovima i teško povrijedi nekoga, može ići u zatvor od tri do 15 godina, a ako ubije čovjeka, najmanje deset godina zatvora. Slične kazne, pod skoro istim okolnostima, osim što lopov sa namjerom u krađu ide naoružan, predviđene su i za krivično djelo razbojništvo.

To je tako u Zakonu. Međutim, u praksi je drugačije.

Za ova četiri krivična djela izrečeno je 1.035 uslovnih osuda u posljednjih pet godina.

U tom periodu samo su tri puta izrečene kazne zatvora između četiri i pet godina za tešku krađu. Za to krivično djelo, na primjer, izrečene je 280 uslovnih osuda.

Policija je, međutim, u tom periodu za to krivično djelo podnijela 4.268 krivičnih prijava.

U posljednjih pet godina policija je podnijela 42 krivične prijave zbog razbojničke krađe. Zatvorom je kažnjeno 30 razbojnika, a kazne su bile od dvije do tri godine. U tom periodu 15 ih je kažnjeno sa manje od godinu zatvora.

Za krivično djelo razbojništvo policija je podnijela 625 krivičnih prijava u posljednjih pet godina. Od toliko uhapšenih, na manje od godinu zatvora osuđeno je 60 kriminalaca. Jedan od njih je dobio najveću kaznu - osam godina robije. Uslovnu kaznu za to teško krivično djelo, za isti period, dobilo je šest osuđenika.

Sudovi su lopove kažnjavali i novčano, ali i društveno korisnim i humanitarnim radom. Najmanja izrečena takva kazna bila je dva i po dana.

Preko 3 hiljade prijave, 538 kazni zatvorom

Policija je u 2013. godini podnijela 666 krivičnih prijava samo za krivično djelo krađe. Od nih je 121 lopov dobio kaznu zatvora manju od godine, pet ih je dobilo od godinu do dvije, a samo jedna presuda je bila dvije godine zatvora. Uslovno je kažnjeno 248 lopova.

Krivičnih prijava za krađu u 2014. godini bilo je 826. U zatvor je poslato samo njih 109, od čega je njih 101 dobilo kaznu manju od godinu zatvora. Sedam presuda je bilo od godinu do dvije, jedna presuda dvije godine zatvora, a 187 lopova je uslovno kažnjeno.

U 2015. godini policija je podnijela 776 krivičnih prijava zbog krađe. Zatvor su dobile samo 123 osobe, od čega 106 manje od godinu,16 presuda je bilo od godinu do dvije i jedna presuda od dvije godine zatvora. Uslovne kazne sudovi su izrekli za 128 lopova.

U 2016. godini policija je podnijela 475 krivičnih prijava zbog krađe, a zatvor je dobilo 106 kradljivaca. Manje od godinu zatvora sudovi su izrekli za njih 95, od čega je devet presuda na godinu do dvije zatvora, dvije na dvije godine i 112 uslovnih osuda.

U 2017. godini podnijete su 372 krivične prijave, od čega je samo 73 presuđeno kaznom zatvora. Manje od godinu zatvora dobilo je 65 osuđenih, šest između godinu i dvije, dvije presude su bile između dvije i tri i 69 izrečenih uslovnih kazni.

Najviše lopova u Podgorici, najmanje u Bijelom Polju

U Podgorici je u posljednjih pet godina registrovano 1.519 teških krađa. Takvih krađa je najmanje bilo u Pljevljima i Bijelom Polju.

Razbojničkih krađa, takođe, najviše ima u Podgorici, a nijednu takvu krađu za pet godina lopovi nijesu napravili u Pljevljima i Bijelom Polju.

Razbojništava najmanje ima u Pljevljima - 2013. godine i 2016. godine nije bilo nijedno. Ostalih tri godine bilo ih je 19. Za raliku od Pljevalja, u Podgorici je bilo u posljednjih pet godina 363 razbojništava. Najviše ih je u glavnom gradu bilo 2014. godine - 105, a najmanje 2013. godine - 59.

( Olivera Lakić )