Kultna biblioteka ili kultna kafana?

Povodom najave iz SO Podgorica da u prostoru Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ smjesti Gradsku kafanu, (informacija koju su prenijele TV Vijesti)

Bibliotečka djelatnost je u 21. vijeku redefinisana kao bibliotečko-informaciona djelatnost čija je uloga da razvija informacione sisteme i servise koji će služiti za unapređenje i demokratizaciju pristupa znanju, kulturi i obrazovanju, i doprinijeti izgradnji informacionog, digitalnog društva i društva znanja u cjelini. Nova paradigma definiše biblioteku kao mjesto prikupljanja, čuvanja i stručne obrade raznovrsnih kolekcija u materijalnom obliku i omogućavanje fizičkog pristupa istim od strane korisnika, i u isto vrijeme stvaranje njihove digitalne forme i omogućavanje virtuelnog pristupa. Svaki segment bibliotečko-informacione djelatnosti je visokostandardizovan u međunarodnim okvirima, pa je bibliotekama s pravom dodijeljen atribut izvrsnosti.

IFLA (Međunarodna asocijacija biblioteka i bibliotečkih udruženja), krovna organizacija koja aktivno djeluje i donosi standarde, smjernice i preporuke za unapređenje djelatnosti, koordinira, harmonizuje i prati njihovu primjenu, donijela je i Smjernice za izgradnju bibliotečkih zgrada. Bibliotečke zgrade kao sofisticirana mjesta i mjesta identifikacije sa ustanovom izvrsnosti, zaslužuju posebnu pažnju prilikom dizajniranja, odnosno projektovanja zgrada. Autori su u pomenutom vodiču zadali „Deset zapovijesti“ koje mora zadovoljiti jedan takav projekat, pa osim funkcionalnosti, fleksibilnosti, efikasnosti, prilagodljivosti, sigurnosti i bezbjednosti, pogodnosti za informacione tehnologije, ističu da ambijent i estetika takođe igraju veoma važnu ulogu u dizajniranju biblioteke.

Planiranje prostora bilo koje biblioteke treba da bude determinisano u skladu sa sadržajima koje mora da ima kako bi se zadovoljile potrebe zajednice, potrebe smještaja resursa, materijala, inventara, kao i potrebe za buduće usluge. Striktna preporuka je da se prilikom planiranja izgradnje nove zgrade ili adaptacije stare, obezbijedi tijesna interakcija arhitekte i bibliotečkih profesionalca, a koja će biti javno artikulisana i usmjerena prvenstveno ka budućim korisnicima.

Da li znamo da u Crnoj Gori ne postoji biblioteka za koju je namjenski projektovana zgrada? Javne, narodne biblioteke u svim našim gradovima smještene su u adaptirane prostore opštinskih centara za kulturu ili u zgradama koje su prvobitno građene za druge namjene.

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, biblioteka Glavnog grada i najveća biblioteka ovog tipa u zemlji, i biblioteka na koju je orijentisana gotovo jedna trećina stanovništva Crne Gore, smještena je u adaptirani prostor (poslednja adaptacija 2006-2011) nekadašnjeg podgoričkog kultnog mjesta, hotela Radovče.

Bilo bi sasvim bespredmetno i nesvrsishodno utvrđivati ovdje da li su tadašnji donosioci odluke o transformaciji i prenamjeni objekta bili u pravu ili ne, te da li su imali drugi izbor. Međutim, najnovija, akutuelna najava SO Glavnog grada, te zaključak da su gotovo svi odbornici Gradske skupšine saglasni da se u neiskorišćeni prostor unutar zgrade NB „Radosav Ljumović“ useli Gradska kafana, „u kojoj će se održavati i promocije knjiga...“, zaslužuje ozbiljno razmatranje, glas bibliotečkih profesionalaca, arhitekata i korisnika Biblioteke.

Svaka ustanova kulture, kao što su muzeji, galerije, biblioteke, ima svoju publiku, korisnike, posjetioce. U toku obilaska ili korišćenja usluga, za korisnike, posjetioce predviđene su i prigodne suvenirnice, knjižare i prostorije za osvježenje i odmor, poput kafea, snack bara, ili slično u zavisnosti od veličine, frekvencije i broja posjetilaca. Da li je ovdje namjera da se pod krovom Biblioteke smjesti Gradska kafana? Ako bi se ostvarila ova namjera, smatram da bi se ozbiljno narušio integritet i identifikacija objekta Biblioteke Glavnog grada. Zadatak Uprave Biblioteke „Radosav Ljumović“ i donosioca odluka bi bio da usmjere svu svoju energiju da sadašnjom i budućom vizijom obezbijede ovoj biblioteci uslove da postane kultno mjesto za zadovoljavanje kulturnih, obrazovnih, informacionih, edukativnih i drugih potreba svojih građana.

Mjesto i uloga biblioteka danas, a naročito javnih, narodnih, je ključna za razvoj informacionog društva i društva znanja. One su kapije, resursi i servisi za ostvarenja demokratskog pristupa znanju i informacijama u digitalnom dobu. Stoga je njihova misija da stalno razvijaju informacione i digitalne usluge i servise kako bi zadovoljile sadašnje i buduće potrebe korisnika. Donosioci odluka na svim nivoima treba ozbiljno da se pozabave ovim pitanjem.

Nedavno sam sprovela jedno empirijsko istraživanje o digitalizaciji biblioteka u Crnoj Gori u sklopu Projekta CANU Digitalizacija u Crnoj Gori. Istraživanje je prezentirano na Okruglom stolu, održanom 27. septembra, 2019.godine u CANU, a treba da bude integralno objavljeno u Zborniku radova sa pomenutog skupa. Istraživanje je pokazalo da je svega sedam biblioteka u Crnoj Gori započelo procese digitalizacije svojih fondova i kolekcija. Među njima, nažalost, nije Narodna biblioteka Podgorice.

Digitalizacija biblioteka i svih ostalih ustanova koje čuvaju kulturnu baštinu je imperativ, zadatak koji ne trpi dalje odlaganje, inertnost i zanemarivanje. Naša kulturna baština i nacionalni izvori informacija (magistarske i doktorske teze, naučni i stručni radovi, tehnička, projektna i druga dokumentacija...) treba i mora da budu dostupni svima i svuda u svijetu, da budu sačuvani u digitalnoj formi, prezentirani i da posluže za nova ostvarenja i novu kreativnost. Oni treba da budu integrisani u evropsko i svjetsko kulturno i intelektualno nasljeđe.

Na kraju, vratiću se na početak teksta sa željom da on podstakne donosioce odluka da u skoroj budućnosti razmotre ideju o izgradnji nove zgrade Gradske biblioteke prilagođene budućim generacijama i korisnicima poštujući onih Deset Zapovijesti koje je preporučila IFLA. Podgorica bi dobila zgradu Biblioteke kakvu zaslužuje, ili zgradu koju će svi voljeti, ili zgradu na koju će biti ponosni, ili zgradu koja će biti ikona Grada...Ili, sve to zajedno! Zašto da ne?

Do tada, pod jednim krovom Biblioteka! Pod drugim krovom Gradska kafana! Pa neka obije postanu kultne!

Autorka je bila direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ u periodu 2004-2016.

Objašnjenje: Greškom urednika, prvobitno je objavljena neispravljena verzija ovog teksta. Izvinjavamo se autorki i čitaocima.

( Jelena Đurović )