Globalna elita mora mijenjati navike: Bogata manjina podstiče klimatsku krizu, cijenu plaćaju siromašni i mladi

Svjetski lideri bi trebalo da proglase stanje “vanredne klimatske situacije” u svojim zemljama kako bi podstakli akciju u cilju izbjegavanja katastrofalnog globalnog zagrijavanja, rekao je juče generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.

Na petu godišnicu Pariskog sporazuma o klimi, juče je održan virtuelni samit o klimi sa ciljem pokretanja inicijative za puno veće smanjenje emisije gasova koji izazivaju zagrijavanje planete.

“Može li iko i dalje poreći da smo suočeni sa dramatičnom hitnom situacijom?”, rekao je Gutereš.

“Zato danas pozivam lidere širom svijeta da proglase stanje klimatske vanredne situacije u svojim zemljama dok se ne postigne karbonska neutralnost”.

Prema Pariskom sporazumu, skoro 200 država je pristalo da ograniči prosječni porast globalnih temperatura “znatno ispod” dva stepena Celzijusa, idealno na 1,5 stepena iznad predindustrijskog prosjeka.

Međutim, Zemlja je već toplija za oko 1,2 stepena Celzijusa i na putu je da se zagrije za više od tri stepena do kraja ovog vijeka, saopštile su UN ove nedjelje.

Prema podacima svjetske organizacije, jedan odsto najbogatijih ljudi u svijetu proizvodi preko dva puta više štetnih gasova nego 50 odsto najsiromašnijih.

U izvještaju o jazu u emisijama piše da će najbogatiji morati brzo da smanje svoje otiske ugljen-dioksida da bi se izbjeglo opasno zagrijavanje u ovom vijeku, prenio je BBC.

Ta studija otkriva da će globalno zaključavanje zbog kovida-19 imati malo dugoročnog uticaja na klimu.

Međutim, snažni zeleni oporavak bi ograničio porast temperature na dva stepena Celzijusa.

Promjena načina života

Ispitivanje koje je sproveo Program UN za životnu sredinu (UNEP), predviđa da će proizvodnja ugljenika opasti za oko sedam odsto ove godine zbog pandemije, što će smanjiti zagrijavanje za samo 0,01 stepen Celzijusa do 2050.

U izvještaju se analizira i uloga koju ima životni stil i obrasci potrošnje pojedinaca.

Deset odsto onih koji najviše zarađuju u svijetu koristi oko 45 odsto sve energije koja se troši na kopneni transport i oko 75 odsto sve energije za vazdušni saobraćaj, u poređenju sa samo 10 odsto, odnosno pet procenata za 50 odsto najsiromašnijih domaćinstava, navedeno je u izvještaju.

Ako svijet želi da ograniči porast temperature, ti karbonski otisci će morati da se znatno smanje - na oko 2,5 tone CO2 po glavi stanovnika do 2030, navodi BBC.

Za najsiromašnijih 50 odsto u svijetu, to bi zapravo značilo trostruko povećanje njihovog otiska. A za 10 procenata onih koji najviše zarađuju, to bo značilo smanjenje na oko desetinu njihovog sadašnjeg nivoa.

Za jedan odsto najbogatijih, to bi značilo dramatično smanjenje.

“Bogataši snose najveću odgovornost u ovoj oblasti”, navela je izvršna direktorica UNEP-a Inger Anderson.

“Ukupne emisije najbogatijih jedan odsto globalne populacije su više od dva puta veće od ukupnih emisija najsiromašnijih 50 odsto”.

“Elita će morati da smanji otisak 30 puta da bi ostala u okvirima ciljeva Pariskog sporazuma”, napisala je Anderson u uvodnom dijelu izvještaja.

U izvještaju su navedene vrste promjena u načinu života koje bi imale pozitivan efekat.

Ako se odreknemo jednog međunarodnog povratnog leta na dužu relaciju, smanjićemo lični otisak za skoro dvije tone CO2.

Prelazak domaćinstava na obnovljivu električnu energiju mogao bi smanjiti ugljenik za oko 1,5 tona po glavi stanovnika, a vegetarijanski način ishrane bi značio u prosjeku oko pola tone ugljenika manje.

“Izvještaj UNEP-a pokazuje da prekomjerna potrošnja od strane bogate manjine podstiče klimatsku krizu, a cijenu plaćaju siromašne zajednice i mladi ljudi”, kaže Tim Gor, šef za klimatsku politiku u organizaciji Oksfam.

“Bilo bi praktično i politički nemoguće premostiti jaz u emisijama ako vlade ne smanje karbonski otisak bogatih i ne eliminišu nejednakosti zbog kojih milioni ljudi nemaju pristup struji ili ne mogu da zagriju svoje domove”.

Bajden obećao da će se pridružiti

Šefovi država i vladi iz više od 70 država učestvovali su na jučerašnjem virtuelnom samitu, čiji domaćin su bile Britanija, Francuska, Italija, Čile i UN.

Kina, koja je u septembru iznenada objavila da će do 2060. postići nultu emisiju ugljenika, saopštila je da povećava ambicije za prelazak sa fosilnih goriva na obnovljivu energiju.

Novoizabrani predsjednik SAD Džo Bajden obećao je juče da će se ponovo pridružiti Pariskom sporazumu prvog dana njegovog mandata.

Odlazeća administracija Donalda Trampa, koji je povukao Vašington iz globalnog sporazuma o klimi, nije učestovala na jučerašnjem onlajn samitu.

Međutim, u pisanom saopštenju poslatom uoči okupljanja, Bajden je jasno poručio da SAD čekaju da se ponovo priključe i da je Vašington imao ključnu ulogu u pregovorima o sporazumu 2015, koji su od tada ratifikovale sve zemlje svijeta, prenio je AP.

“SAD će se ponovo pridružiti Pariskom sporazumu prvog dana mog predsjedništva. Odmah ću početi da radim sa kolegama širom svijeta da učinimo sve što je moguće, uključujući okupljanje lidera glavnih ekonomija na klimatskom samitu tokom prvih 100 dana mog mandata”.

Bajden je ponovio obećanje iz kampanje da će njegova administracija postaviti cilj smanjenje emisija štetnih gasova u SAD na nulu “najkasnije od 2050”.

Blizu tačke sa koje nema povratka

Kako je uticaj klimatskih promjena sve vidljiviji u katastrofama, od požara do topljenja ledenih kapa, sve jačih uragana i brzog porasta nivoa mora, akivisti kampanje za zaštitu životne sredine su pozvali lidere da usliše pozive na hitnu akciju.

Papa Franjo je pozvao države da rade na postizanju nulte neto emisije i obećao da će Vatikan dostići taj cilj do 2050.

“Trenutna pandemija i klimatske promjene nisu značajne samo za životnu sredinu, nego i etički, socijalno, ekononomski i politički pogađaju, iznad svega živote najsiromašnijih i najranjivijih”, rekao je papa u video poruci.

Šef UN Gutereš je rekao da paketi oporavka aktivirani usljed pandemije koronavirusa predstavljaju šansu da se ubrza prelaz na budućnost sa niskim emisijama ugljenika - ali je upozorio da se to ne dešava dovoljno brzo, prenio je Rojters.

Nije se moguće adekvatno boriti protiv klimatskih promjena ako istovremeno ne obnavljamo prirodu - to dvoje je neodvojivo

“Do sada su članice G20 trošile oko 50 odsto više na stimulativne i spasilačke pakete za sektore povezane da proizvodnjom i potrošnjom fosilnih goriva, nego na energiju sa niskim nivoom ugljenika”, rekao je Gutereš.

“To je neprihvatljivo. Bilioni dolara koji su potrebni za oporavak od kovida predstavljaju novac koji pozajmljujemo od budućih generacija. Ne možemo ga potrošiti da bismo se zaključali u politici koja buduće generacije opterećuje planinom duga na ranjenoj planeti”, rekao je Gutereš.

“Nema smisla trošiti novac poreskih obveznika na uništenje planete”, rekao je šef UN i dodao: Blizu smo tačke sa koje nema povratka”.

Siromašni iznevjereni

Bogate države neće ispuniti obećanje dato siromašnom svijetu da obezbijede novac za borbu protiv klimatske krize, rekao je Gutereš ove nedjelje za “Gardijan”.

Zemlje u razvoju trebalo je da ove i narednih godina dobiju najmanje 100 milijardi dolara iz javnih i privatnih izvora kako bi smanjile emisiju štetnih gasova i izborile se sa poharom koju izazivaju ekstremni vremenski uslovi.

To je bilo jedno od glavnih obećanja Pariskog sporazuma i biće ključni element klimatskih pregovora Cop26 sljedeće godine.

Međutim, ovogodišnje finansiranje neće ispuniti obećanje, što će poljuljati povjerenje zemalja u razvoju u Pariski sporazum, rekao je Gutereš.

Zak Goldmist, britanski ministar za međunarodnu životnu sredinu i klimu, kaže da je priroda “napuštena” i da se život na planeti iscrpljuje “užasavajućom brzinom”, dok se šume sijeku a mora zagađuju.

“Uništavamo svijet tempom koji bi ljudima prije sto godina bio nezamisliv”, izjavio je za Fondaciju Tomson Rojters.

On je poručio da se protiv klimatskih promjena ne može boriti adekvatno ako ne obnavljamo prirodu, jer je to neodvojivo.

Danska za primjer

Generalni sekretar UN je rekao da će više država morati da slijedi primjer Danske, koja je prošle nedjelje obustavila nova istraživanja nafte i gasa u okviru plana da do 2050. ukine vađenje fosilnih goriva.

“Budimo jasni: Nikad nećemo dostići cilj od 1,5 stepeni Celzijusa kao granicu ako ne ostavimo ispod površine puno nafte i gasa koji su sada ispod površine,” rekao je Gutereš za “Gardijan”.

To bi značilo da se ide čak dalje od onoga što je Danska uradila.

“Naš cilj nije samo da obustavimo eksploataciju novih naftnih i gasnih resursa, nego da se postaramo da značajan dio nafte i gasa koji je već otkriven ostane ispod površine”, rekao je.

“Nadamo se da će sve više država ići u tom pravcu. Što prije to bolje”.

( Angelina Šofranac )