Moderna i Fajzer zaradiće desetine milijardi od vakcina za kovid: Zaslužena nagrada ili korona profiterstvo?
Postavlja se pitanje da li je toliki profit opravdan u uslovima humanitarne krize i imajući u vidu da su istraživanja sprovedena zahvaljujući velikodušnoj pomoći vlada i pojedinaca
Na početku pandemije eksperti su upozoravali da se čovječanstvo ne smije previše osloniti na vakcinu jer su za njen razvoj potrebne godine. Nakon svega deset mjeseci u pojedinim zemljama počela je masovna vakcinacija, a firme koje stoje iza prvih vakcina su praktično preko noći postale svjetski poznati brendovi.
Kao rezultat toga, investicioni analitičari predviđaju da će makar dvije kompanije, američka biotehnološka firma Moderna i njemački BioNTek sa partnerom, američkim gigantom Fajzerom, u narednih par godina prihodovati desetine milijarde dolara.
Međutim, mnogi smatraju da je zbog razmjera humanitarne krize i ogromnih državnih ulaganja neprihvatljivo da farmaceutske kompanije u ovoj situaciji posluju na način na koji su navikle.
Desetine milijardi profita
Analitičari sa Vol strita, kako prenosi CNN, predviđaju da će kompanije Fajzer i Moderna samo tokom sljedeće godine od vakcina za kovid-19 ostvariti prihod od 32 milijarde dolara. Pored toga treba uzeti u obzir pozitivni marketing za dvije kompanije koje su pomogle u okončanju najteže pandemije u posljednjih 100 godina.
Ta vrsta marketinga naročito će značiti za Modernu, mladu biotehnološku firmu za koju je rijetko ko čuo prije 2020. godine, ističe CNN. Vakcina za kovid je Modernu od bukvalno nepoznate kompanije pretvorila u farmaceutskog moćnika. CNN navodi da su akcije ove firme porasle 700 odsto i da se polovina njene tržišne vrijednosti vezuje za vakcinu.
Moderna će prema predviđanjima sljedeće godine od vakcina za kovid zaraditi 13,2 milijarde dolara, a sličan prihod se očekuje i u naredne dvije godine. Ovo su zapanjujuće sume za firmu koja je tokom 2019. je prihodovala svega 60 miliona dolara i nikada ranije nije licencirala neki proizvod.
„Ovo je epski“, kazao je za CNN Alan Kar, biotehnološki analitičar. „Govorimo o istorijskom dostignuću u farmaceutskoj industriji. Teško je bilo zamisliti da tako mlada kompanija uzme novu tehnologiju i napravi vakcinu među prvima tokom najteže pandemije u posljednjih 100 godina“.
Fajzer će prema predviđanjima tokom 2021. godine od vakcina protiv kovida zaraditi 19 milijardi dolara, pored 975 miliona koje je zaradio 2020. Prihod od preko devet milijardi dolara se očekuje i tokom 2022. i 2023. jer će proces vakcinacija, kako tvrde eksperti, i dalje biti u toku. Fajzer će svoj prihod podijeliti sa njemačkom kompanijom BioNTek, koja pored prihoda, takođe bilježi i ogroman rast vrijednosti akcija koji je premašio 300 odsto tako da se vrijednost firme sada procjenjuje na skoro 30 milijardi dolara.
Novac za istraživanje stigao od vlade i donatora
Medicinska otkrića će vjerovatno biti lijek i za posrnulu svjetsku ekonomiju, otvarajući put za oporavak aviokompanija, hotela, restorana i drugih sektora koji su se našli na udaru pandemije. Vakcine bi vremenom mogle biti zaslužne i za ponovno zapošljavanje miliona radnika koji su ostali bez posla usljed zdravstvene krize.
Ipak zbog činjenica da će zaraditi desetine milijardi dolara na pandemiji, koja je do sada usmrtila preko milion i šestopet hiljada ljudi, farmaceutske kompanije su se našle na meti brojnih kritika.
Elen t Hoen, direktorka istraživačke grupe Pravo i politika medicine, kazala je za BBC da na početku pandemije velike farmaceutske kompanije nijesu izražavale veliko interesovanje za proizvodnju vakcine. Tek kada su vlade i agencije obećale velika sredstva, one su se dale na posao. Hoen smatra da je pomoć iz državnog budžeta za razvoj vakcine trebalo da bude uslovljena.
„Mislim da nije bilo mudro da vlade bezuslovno daju novac“, kazala je ona i dodala da ne vidi razlog zašto bi postojala ekskluzivna prava na profit od rezultata. „Ove inovacije su postale privatna svojina komercijalnih organizacija i kontrola nad tim ko ima pristup inovacijama i pristup znanju ostaje u rukama kompanija“, kazala je Hoen za BBC. Mada u određenoj mjeri postoji razmjena intelektualne svojine, to nije dovoljno“, istakla je.
Usljed urgentne potrebe za vakcinom vlade i donatori su uložili milijarde dolara u projekte za njihovo dizajniranje i testiranje. Filantropske organizacije pout Gejts fondacije podržale su te napore, kao i poojedinci među kojima su osnivač Alibabe Džek Ma i kantri muzička zvijezda Doli Parton.
Ukupno, vlade su obezbijedile 6,5 milijardi dolara, pokazali su podaci analitičke kompanije Erfiniti. Neprofitne organizacije su obezbijedile skoro 1,5 milijardi dolara. Svega 2,65 milijardi dolara došlo je od samih farmaceutskih kompanije, a mnoge od njih su i taj novac obezbijedile spolja.
„Apsolutno je pogrešno da kompanije poput Fajzera i Moderne profitiraju, da njihovi direktori stiču ogromno lično bogatstvo, zahvaljujući vakcinama za kovid-19 koje su u velikoj mjeri finansirali poreski obveznici“, kazao je za CNN Eli Zupnik, portparol grupe za zaštitu prava pacijenata u SAD.
U saopštenju prošlog mjeseca iz Fajzera je saopšteno da je ta firma u potpunosti finansirala razvoj i proizvodnju vakcine i na taj način rizikovala milijarde dolara. CNN ističe da mada Fajzer nije dobio novac iz državnog budžeta, savezna vlada je pristala da kupi prvih 100 miliona doza, što je toj kompaniji pružilo zagarantovano tržište. Moderna je takođe dobila oko 995 miliona dolara u grantovima u znak podrške razvoju vakcine, kao i stručnu pomoć vladinih naučnika prilikom testiranja. Kompanija BioNTek je u istraživanju dobila pomoć njemačke vlade.
Konkurencija će spuštati cijene
Pojedine kompanije ne žele da ih smatraju profiterima od globalne krize, naročito nakon što su primile ogromna sredstva od vlada. Najveća američka farmaceutska kompanija Džonson i Džonson, i britanska AstraZeneka, koja je sarađivala sa Oksfordom, obećale su da će prodavati vakcinu po cijeni koja samo pokriva njihove troškove. AstraZeneka je međutim obećala da će držati nisku cijenu vakcina samo „tokom pandemije“. To, kako navodi BBC, znači da bi njihova vakcina mogla poskupiti već naredne godine, u zavisnosti od toka bolesti.
Emili Fild, šefica odsjeka za evropska farmaceutska istraživanja u Berklizu, kaže da su vlade u bogatim zemljama sada spremne da plate koliko god im traže za vakcine, ali da bi se to moglo promijeniti onog trenutka kada se na tržištu nađe više vakcina. „To će se vjerovatno desiti sljedeće godine, i konkurencija će spustitit cijene“, kazala je ona za BBC.
U međuvremenu, nerealno je očekivati od malih kompanija - naročito onih koje nemaju druge proizvode - da prave vakcine ne očekujući profit, kazao je za BBC Rasmus Beh Hansen, izvršni direktor analitičke kompanije Erfiniti.
„Treba imati na umu da su te kompanije žestoko rizikovale, djelovale veoma brzo, a investicije u istraživanje i razvoj su značajne“, kazao je on i dodao da njihovu smjelost i rad treba nagraditi.
Eksperti smatraju da je pored desetina milijardi koje će ove kompanije zaraditi od vakcina za kovid, najveća vrijednost i vjerovatno odgovor na pitanje zašto su akcije BioNTeka i Moderne eksplodirale u tome što njihove vakcine pružaju dokaz za koncept njihove iRNK tehnologije.
„Svi su impresionirani efikasnošću“, kazala je Emili Fild za BBC i dodala da bi to mogla biti prekretnica za vakcine. Prije kovida, BioNTek je radio na vakcini za rak kože, dok je Moderna razvijala RNK vakcinu za kancer materice. Ukoliko bilo koja od te dvije vakcine bude uspješna, onda bi nagrada bila ogromna.
Proizvodnja ljekova profitabilnija od vakcina
BBC navodi da postoji dobar razlog zašto velike kompanije ne žure kada je u pitanju finansiranje vakcina. Stvaranje vakcine posebno u uslovima akutne zdravstvene krize, u prošlosti se nije pokazalo profitabilnom. Sami proces razvoja vakcine je dugotrajan i neizvjestan. Siromašnim zemljama su potrebne velike zalihe, ali ne mogu da priušte visoke cijene. Vakcine je obično potrebno davati u više navrata. Sa druge strane, ljekovi koji su traženi u bogatijim zemljama, naročito oni koji se uzimaju na dnevnoj bazi, su znatno veći izvor profita.
Kompanije koje su radile na vakcinama za druge bolesti poput zike i sarsa već su se jednom opekle. Sa druge strane, tržište za vakcine za grip koje vrijedi nekoliko milijardi dolara godišnje, ukazuje da je kovid-19 isto kao i grip ovdje da ostane i da će biti potrebna vakcinacija na godišnjem nivou što znači profit za firme sa najefikasnijom i pristupačnom vakcinom.
( Nada Bogetić )