"Vlasti Srbije i Hrvatske da prestanu djelove BiH da tretiraju kao svoje protektorate"

Zahtjevamo od aktuelnih vlasti Srbije i Hrvatske, kao susjednih zemalja i potpisnica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (BiH), da se počnu konstruktivno ponašati prema BiH i da prestanu djelove BiH tretirati kao svoje protektorate, navodi se u Izjavi koju je, kako je saopšteno iz Igmanske inicijative, usvojilo 126 uglednih intelektualaca iz četiri države regiona.

U saopštenju Igmanske inicijative koje potpisuje Branislav Radulović, kopredsjednik za Crnu Goru, navodi se da je Igmanska inicijativa danas održala konferenciju "Bosna i Hercegovina i region četvrt vijeka nakon Dejtona" povodom 25. godišnjice potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH - Dejtonski sporazum.

Kako se navodi u Agendi konferencije, zajednička Izjava Igmanske inicijative je usvojena na kraju konferencije.

"Umjesto deklarativnih izraza poštovanja teritorijalnog integriteta tražimo od Srbije i Hrvatske da u praksi pokažu poštovanje bosanskohercegovačke države i njenih institucija. Takav odnos, nažalost, nije ispoljavan u proteklom periodu", navodi se u Izjavi.

Potpisnici Izjave ocjenjuju da je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH (u nastavku "Sporazum"), koji je dogovoren poslije, nažalost, zakašnjele akcije najuticajnijih država, omogućio okončanje troipogodišnjeg užasnog rata u BiH i ponudio osnove za jačanje mira i bezbjednosti u BiH i u susjedstvu.

"Međutim, kompromiserska priroda Sporazuma i njegovih rješenja nije osigurala neophodne preduslove za napredak BiH kao cjelovite, funkcionalne, građanske, socijalne, sekularne države, društva vladavine prava, koje će omogućiti svim njenim građanima jednakost, uz poštovanje njihovih etničkih i vjerskih posebnosti, što se proteklih 25 godina ispoljavalo kao prepreka njenog sveopšteg društvenog i ekonomskiog razvoja, kao i napredovanja prema euro-atlantskim integracijama", piše u Izjavi.

Potpisnici ohrabruju političke aktere BiH, OHR i Vijeće za implementaciju mira da stvore uslove za ustavne promjene u BiH, kako bi BiH postala funkcionalna država i uzoran "građanski servis" svih ljudi koji u njoj žive.

"Smatramo da ustavni okvir države treba da bude usklađen ne samo sa zahtjevima potrebnim za održanje trajnog mira, nego i evropskim standardima i vrijednostima, a najviše životnim potrebama građana BiH, bez obzira na njihove nacionalne, vjerske i sve druge razlike, a u skladu sa osnovnim principima vladavine prava i demokratskog uređenja društva. Naglašavamo da je potrebno da se svi činioci BiH kao društva angažuju da se ostvare neophodne reforme, u skladu sa evropskim standardima, a posebno implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, što će neminovno dovesti do ustavne i izborne reforme u BiH za što najveću odgovornost snose političari vladajuće strukture u BiH, kako bi država BiH mogla odgovoriti životnim potrebama svojih građana danas i u budućnosti. Pri tom ističemo nezamjenjivu ulogu NVO-a, udruženja i asocijacija i pozivamo ih da se punom snagom angažuju na jačanju komponenti modernog evropskog društva i ukazujemo na obavezu državnih institucija da takav angažman podržavaju", piše u Izjavi.

Potpisnici Izjave pozivaju institucije međunarodne zajednice i njene najuticajnije članice da preduzmu zajedničke, ili barem koordinirane, akcije kako bi se otklonile prepreke uspješnog funkcionisanja BiH kao države i ubrzao njen napredak u integracionim procesima.

"Predlažemo održavanje međunarodne konferencije o BiH na kojoj bi učestvovale države svjedoci potpisivanja Sporazuma, EU, BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija kao potpisnice, te članice Vijeća za implementaciju mira, kako bi se stvorili uslovi za izgradnju trajnog mira, funkcionalne i prosperitetne države, uz poseban angažman SAD-a kao tvorca Vašingtonskog mirovnog sporazuma i Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH", zaključuje se u Izjavi.

Izjavu su potpisali:

Adis Balota

Aleksandar Popov

Aleksandera Đurić Bosnić

Aleksandra Šanjević

Ana Stanković Mugoša

Ana Vukotić

Andrej Nosov

Asim Mujkić

Bakir Nakaš

Balša Brković

Biljana Srbljanović

Blagota Eraković

Bole Bošković

Boris Labar

Boris Pavelić

Božena Jelušić

Božo Kovačević

Božo Rudež

Branislav Borilović

Branislav Čanak

Branislav Radulović

Branka Dragović Savić

Branka Mihajlović

Branko Baletić

Branko Čačuga

Branko Lukovac

Branko Todorović

Budimir Lončar

Damir Miljević

Dane Pribić

Danica Vučenić

Dejan Jović

Dejan Kožul

Denis Vukotić

Dinko Gruhonjić

Dino Abazović

Dino Mustafić

Dragan Banjac

Dragan Đukanović

Dragan Janjić

Dragan Markovina

Drago Pilsel

Dubravka Stojanović

Dubravka Valić Nedeljkjović

Dušan Torbica

Duška Pejović

Esad Kočan

Eugen Jakovčić

Fahrudin Kladničanin

Gajo Sekulić

Goran Bašić

Goran Gazivoda

Gordana Suša

Igor Novaković

Ilija Vujošević

Irina Subotić

Ivan Čočović

Ivan Medenica

Ivo Visković

Izabela Kisić

Jadranka Vojinović

Jelica Minić

Josip Pejaković

Jovan Komšić

Jovan Teokarević

Katarina Golubović

Kosta Jovanović

Ljilja Spasić

Maja Stojanović

Marijana Pajvančić

Marko Antonio Brkić

Milan Antonijević

Milan Vračar

Milorad Pupovac

Miodrag Živanović

Mira Šuvar

Mirza Kušljugić

Mišo Milun

Nada Drobnjak

Nadežda Gaće

Nenad Živković

Nerzuk Čurak

Nikola Burazer

Norbert Šinković

Olivera Radovanović

Pavel Domonji

Predrag Koraksić

Rade Bojović

Rade Radovanović

Rade Veljanovski

Radivoje Brajović

Ramo Bralić

Rifat Rastoder

Saša Magazinović

Sejo Đulić

Senad Hadžifejzović

Siniša Ivanković

Slavko Klisura

Slavo Kukić

Slobodan Stupar

Snežana Burzan

Sonja Biserko

Srđan Dvornik

Stanka Parać

Stipe Prilić

Svetislav Basara

Šahbaz Džihanović

Šerbo Rastoder

Štefica Galić

Tanja Bakalbašić

Tanja Ralević

Tea Gorjanc Prelević

Tomislav Jakić

Toni Gabrić

Vesna Ivezić

Vesna Simović

Vesna Teršelić

Viktor Dundović

Vlado Azinović

Vlatko Kraljević

Zlatko Dizdarević

Zoran Perković

Zoran Pusić

Žarko Rakčević

Želimir Brala

Željko Stanetić

( Ne.V. )