Stavovi ga ne preporučuju, obećava prava za sve

Izbor Jovana Jola Vučurovića (Nova sprska demokratija, NSD) za predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode korak je unazad za ljudska prava u Crnoj Gori. Takvo rješenje poništava svrhu tog skupštinskog radnog tijela. To su, pored ostalog, kazali sagovornici “Vijesti” iz više nevladinih organizacija, nakon što je juče zvanično potvrđeno da će Vučurović biti predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Akcije za ljudska prava (HRA) kazali su da je Vučurović političar koji u dosadašnjem angažmanu “nije pokazao razumijevanje ljudskih prava”, da njegove ranije izjave “mogu biti ozbiljna prepreka u neophodnom procesu suočavanja sa prošlošću i inkluziji pojedinih ugroženih društvenih grupa”.

“Poslanik Jovan Vučurović je, u Skupštini Crne Gore, prilikom rasprave o ekspozeu novog predsjednika Vlade, negirao genocid u Srebrenici, tvrdio da ‘Crnogorci ne postoje’, a u nekim od ranijih istupa sa omalovažavanjem govorio o jednoj od najmarginalizovanijih društvenih grupa - LGBT populaciji”, kazali su iz tih organizacija, dodajući da ga takvi stavovi ne preporučuju za obavljanje funkcije predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode. Vučurović je “Vijestima” rekao da “svaki narod u Crnoj Gori i svaki građanin moraju biti ravnopravni”.

“Dosta je u Crnoj Gori bilo politike DPS-a i podjela na građane prvog i drugog reda. Sva prava svima. Od toga sve počinje. A mi, Srbi iz Crne Gore, odlično znamo kako je to kad neko nije ravnopravan, kad je diskriminisan i progonjen, a pošto to dobro znamo onda ću se još snažnije boriti da takvu sudbinu niko više u Crnoj Gori ne doživi”, kazao je on.

Kazao je da je “tragikomično”... da oni koji su podržavali režim Mila Đukanovića, “koji je bio najveći protivnik slobodne Crne Gore i vršio najteža i najbrutalnija kršenja ljudskih prava”, osporavaju njegov izbor.

“Znam da pojedinim kritičarima smeta i to što je Srbin na čelu tog odbora, ali moraće se navikavati na to. Moju podršku će imati svaki građanin u Crnoj Gori, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili neku drugu pripadnost”, rekao je Vučurović “Vijestima”.

Izvršni direktor LGBT Foruma progres John Barac kazao je da je izbor Vučurovića “veliki korak unazad za ljudska prava u Crnoj Gori”.

“Ne možemo da prihvatimo da pojedinci koji povorke ponosa nazivaju ‘paradama srama i nemorala’ i ponosno negiraju genocid u Srebrenici obavljaju ovako odgovorne funkcije u zakonodavnoj vlasti. Kako možemo da očekujemo veći stepen društvenog prihvatanja LGBTI zajednice ili uopšte bilo koje marginalizovane društvene grupe kada će od budućeg predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode javnost moći da čuje poruke koji su u direktnoj suprotnosti sa osnovnim postulatima ljudskih prava i sloboda”, rekao je Barac.

Danijel Kalezić iz organizacije Kvir Montenegro kazao je “Vijestima” da je za Odbor za ljudska prava jako bitno da su njegovi članovi osobe koje razumiju savremene koncepte ljudskih prava i osobe koje nemaju istoriju negiranja bilo čijih ljudskih prava.

“Članovi se moraju birati na principu savremenih ljudskih prava, jer se ljudska prava kontinuirano unapređuju, pa u skladu sa tim, oni koji donose odluke i na kraju i zakone, moraju biti osobe koji vladaju tom tematikom”, rekao je Kalezić. Pored Vučurovića, članovi Odbora za ljudska prava i slobode su Jelena Božović (NSD), Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crna Gora), Strahinja Bulajić (NSD), Albin Ćeman (Demokratska Crna Gora), Miodrag Lekić (Demos), Srđan Pavićević (CIVIS), bivši predsjednik Odbora Halil Duković (Demokratska partija socijalista), Ivan Mitrović (DPS), Mevludin Nuhodžić (DPS), Vesna Pavićević (DPS), Amer Smailović (Bošnjačka stranka) i Genci Nimanbegu (Forca). Nisu ni u ranijim sastavima tog Odbora svi članovi bili jednoglasni po pitanju svih prava o kojima su donosili odluke. Jedan od testova za članove tog Odbora bio je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola koji jeste usvojen, ali podršku nije dobio od Nedžada Dreševića (BS), jednog od članova. Komentarišući slučaj Dreševića, Kalezić iz Kvira rekao je da on jeste imao negativan stav, ali da “nije direktno širio mržnju na bilo koji način”.

“Ne možemo svi uvijek da se saglasimo oko svega”, rekao je on.

I u Građanskoj alijansi (GA) kazali su da svi koji bezuslovno baštine ljudska prava očekuju da ne samo na čelu Odbora, već i svim ostalim mjestima budu pojedinci koji su senzibilisani za ljudska prava.

“A pogotovu najranjivije grupe. Odbor za ljudska prava je u okviru skupštinskih radnih tijela jedno od najosjetljivijih, jer se bavi između ostalog temama kao što su slobode i prava građana, sa posebnim osvrtom na manjinska prava kao i unapređenju nacionalne, etničke i druge ravnopravnosti. Monitoring GA je pokazao da je ovaj Odbor u predhodnom periodu bio jedan od najaktivnijih i najtransparentnijih, posebno za NVO, pa se nadamo da će se sa ovim nastaviti i u novom sazivu Parlamenta”, rekao je Milan Radović iz te NVO.

Iz Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG), međutim, kazali su da nisu imali zapažene rezultate tog Odbora.

“Kako u odnosu na prava osoba s invaliditetom u dijelu zakonodavne uloge, tako ni u segmentu nadzora nad primjenom zakona. Postoje brojni zaključci i obaveze koje ovaj Odbor nije dosljedno i u potpunosti pratio, posebno u pretposljednjem mandatu, jer je i kao ostali odbori, pa i cijela Skupština, više protokolarno radio, nego suštinski. Rasprave su ličile na jednoumlje, a konstruktivna kritika nailazila je na nerazumijevanje i osjećaj usamljenosti za ono što zagovaramo”, rekla je “Vijestima” Marina Vujačić UMHCG.

Kazala je da je upitna bila i stručnost u oblasti ljudskih prava i sloboda, te da bi neprihvatljivo bilo da se loša praksa nastavi.

“Imali smo situaciju da Odborom predsjedava ljekar, da i drugi članovi/članice pripadaju sektoru zdravstva ili drugim oblastima: tehnički, prirodno-matematički ili jezički smjerovi što je prosto nelogično. Imali smo praksu da članice i članovi ne znaju dovoljno o ljudskim pravima, a još manje o diskriminaciji. Ja sam imala iskustva i da predsjedavajući Odborom kaže da NVO ne mogu da ocjenjuju rad poslanika, da mi pokuša uskratiti pravo na repliku (sloboda govora) kada nas drugi poslanik prozove da mi kao organizacije osoba s invaliditetom nismo stali u zaštitu poslanika kojem su prijetili nasiljem i vrijeđali ga, opasnom zamjenom teza. Nezamislivo je da se od nas očekuje da budemo ‘zaštitnici’ poslanika, umjesto da oni budu uzor građanima i građankama, kako demokratije tako i poštovanja i promocije osnovnih prava i sloboda. Zato bi bilo neprihvatljivo da imamo takvu ili i lošiju praksu u narednom periodu”, rekla je ona.

Prema njenim riječima, na čelu Odbora, ali ni u njegovom sastavu, “ne mogu biti negatori kršenja ljudskih prava i sloboda”.

“Ili sami prekršioci, ne mogu biti ni negatori nasilja, ni zločina, niti oni koji nemaju toleranciju, razumijevanje i prihvatanje svih različitosti. To je nedopustivo. Poslanici i poslanice moraju zastupati interese građana i građanski, ne lične i uskopartijske, posebno ne osvetničke prema drugačijima”, kazala je Vujačić.

Iz CGO i HRA podsjetili su da je Skupština Crne Gore 2009. usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici, kojom se osuđuje genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine. Kazali su i da imenovanje Vučurovića koji taj genocid negira, Skupština šalje poruku “da se vraća na iste ideološke osnove na kojima je 90-ih agresivno potiskivano drugačije mišljenje i promovisane akcije koje su vodile ratnim zločinima”.

“Ukoliko nova skupštinska većina želi da napravi kvalitativan otklon od prethodne vlasti onda mora biti bolja od nje u svim segmentima, a to uključuje i posvećenost politici nedjeljivosti ljudskih prava i prepoznavanje potrebe suočavanja s prošlošću čime bi se doprinijelo dekonstrukciji mitova i regionalnom pomirenju”, kazali su iz te NVO.

Poslanici su juče glasali za sve predložene liste i kandidate.

Listu je od 66 prisutnih, podržao 41 poslanih, protiv je bilo 20, a uzdržanih pet. Komentarišući izbor, Slaven Radunović (NSD) kazao je da iza onog što izgovara Vučurović, a što se navodi kao problematično, “u najvećoj mjeri stoji svaki građanin Crne Gore” koji ih glasa.

( Damira Kalač )