Poštovanje ljudskih prava u vrijeme pandemije i slučaj u Melburnu

Iznenadna blokada devet stambenih tornjeva ljetos u Melburnu, u kojima uglavnom žive manjine i imigranti - obrazložena suzbijanjem širenja infekcija korona virusom i sprovođena uz prisustvo velikog broja policajaca - prekršila je zakone o ljudskim pravima australijske države Viktorija, utvrdila je istraga tamošnjeg ombudsmana koja ujedno upozorava na imperativ poštivanja ljudskih prava u vrijeme pandemije, pišu svjetski mediji.

Bez hrane i lijekova

Izvještaj ombudsmana australijske druge najnaseljenije države Viktorija utvrdio je da odluka vlasti da u julu zatvori više od 3.000 ljudi u stambene tornjeve sa socijalnim stanovima kako bi suzbila širenje korona virusa predstavlja kršenje ljudskih prava, piše Rojters (Reuters) ističući kako vlada pak tvrdi da su odluke donesene radi sigurnosti stanovnika.

Zbog porasta broja zaraženih, vlasti u Viktoriji odlučili su zatvoriti devet stambenih tornjeva na nekoliko dana. Ljudi smješteni u osam tornjeva bili su zatvoreni u svojim stanovima pet dana, dok je deveti toranj, u kojemu je bilo najviše zaraženih, bio u totalnoj karanteni dvije nedjelje. Neki su ostali bez hrane i lijekova, a mnogi su čekali više od sedam dana da ih puste vani na zrak, navodi se u izvještaju ombudsmanke Debore Glas (Deborah Glass) objavljenom u četvrtak, 17. decembra.

Državne vlasti priznale su da su počinjene greške ali, naglašava Rojters, odluku pravdaju brigom za sigurnost stanovništva. "Ne izvinjavamo se zbog spašavanja života", kazao je viktorijski ministar stanovanja Ričard Vejn (Richard Wynne) novinarima.

Viktorija je uvela zatvaranje širom države nekoliko dana nakon što su vlasti zatvorile stambene tornjeve kako bi suzbila novo širenje zaraze, ali je u međuvremenu zahvaljujući zatvaranju učinkovito suzbila virus. Do četvrtka, 17. decembra, u zemlji nije prijavljen nijedan novi slučaj korona virusa 48 dana zaredom.

‘Teatar policijskog nadgledanja’

Iako vlada poriče da su julskim zatvaranjem stambenih tornjeva u Melburnu prekršeni zakoni o ljudskim pravima, ombudsman tvrdi da hitna odluka vlade nije temeljena na zdravstvenim savjetima, da blokada nije "kompatibilna s ljudskim pravima stanovnika” i da se čini da krši Povelju o ljudskim pravima države Viktorija, javio je BBC.

Početkom jula vlasti su se trudile locirati slučajeve infekcija i zaustaviti širenje korona virusa. U tornjevima je pronađeno dvadesetak infekcija što je, pojašnjava BBC, potaknulo želju za brzim mjerama zatvaranja. Prema izvještaju ombudsmana, zdravstveni službenici su 4. jula preporučili mjere zatvaranja počev od narednog dana, 5. jula, kako bi se ljudima omogućilo planiranje zaliha hrane i logistike.

Međutim, naglašava BBC, premijer Danijel Endrjus (Daniel Andrews) odlučio je da momentalno zatvori tornjeve. Deseci policajaca nedugo zatim bili su u tornjevima stambenog naselja.Vršiteljka dužnosti glavnog zdravstvenog službenika dobila je samo 15 minuta da procijeni implikacije naredbe na ljudska prava. Potpisala je direktivu, ali nije preporučila da odmah stupi na snagu, utvrdila je ombudsmanka Debora Glas.

Bez prethodne obavijesti o odluci vlade, oko 3.000 ljudi bilo je zatvoreno dvije nedjelje. U to vrijeme stanovnici - od kojih su mnogi bili izbjeglice ili migranti iz zajednica koje ne govore engleski - rekli su BBC-u da su ih naljutili iznenadna i oštra ograničenja koja su, kako su kazali, diskriminisala. Mnoge je također zastrašilo veliko prisustvo policije.

Glas je utvrdila da je to diskriminatorno, rekavši da su vladini dokumenti sugerisali da su ta naselja "bila leglo kriminala i nepoštivanja zakona", što prema njenim riječima nije istina jer u tim stambenim jedinicama većina ljudi poštuje zakon. Istakla je da je nezamislivo da se "teatar policijskog nadgledanja" koji je uslijedilo nakon vladine odluke, može desiti u luksuznom stambenom bloku.

Mjere zabrane u cijelom gradu uvedene su 9. jula i trajale su 112 dana. Većinu vremena stanovnici su se suočavali s noćnim policijskim satom i naredbama da ostanu kod kuće, ali za razliku od stanovnika tornja postojali su dopušteni razlozi za napuštanje kuće.

Sumnje na diskriminaciju

Iako je Australija osvojila globalne pohvale za uspješno usporavanje širenja korona virusa u zemlji, izvještaj obudsmana države Viktorija oštar je prijekor odluke državnih zvaničnika da primijene stroge mjere na stanovnike socijalnih stanova koji su rekli da se osjećaju zarobljeno i traumatizovano te sumnjaju na diskriminaciju. Nekolicina je to opisala kao "noćnu moru", piše Njujork tajms (The New York Times).

Izvještaj ombudsmana je također podsjetio da su se takve mjere rijetko primjenjivale pravedno i da su imale veliku cijenu za one koji su u ekonomski nepovoljnom položaju naročito jer su, ističe list, mnogi stanovnici tornjeva u Melburnu manjine ili imigranti.

Govoreći o stanovnicima tornjeva, izvještaj ombudsmana je napomenuo: "Neki su trpjeli građanske ratove i diktature prije nego što su se nastanili u Australiji, neki čak i preživjeli torturu svoje bivše države. Za njih je silno prisustvo policije bilo posebno traumatično."

Ebijon Hasan (Ebyon Hassan), koja živi u jednom od tornjeva u predgrađu sjevernog Melburna i koja je krajem jula izgubila oca zbog korona virusa, kaže da su ona i drugi stanovnici izuzetno razočarani nedostatkom vladinih usluga nakon mjera zatvaranja.

"Svi se samo pokušavaju izliječiti i oporaviti", dodala je. "Izvinjenje je najmanje što su mogli učiniti."

Ljudska prava u vrijeme krize

Izvještaj ombudsmana nazvan "Istraga o zadržavanju i postupanju sa stanovnicima tornjeva sa socijanim stanovima proizašlim iz ‘tvrde blokade’ COVID-19 u julu 2020,", podnijet je u četvrtak parlamentu Viktorije uz preporuku vladi da se izvine stanovnicima i prizna "uticaj neposrednog pritvora na njihovo zdravlje i dobrobit", ističe Gardijan (The Guardian).

Odluka vlade da to ne učini šokirala je stanovnike tornjeva u Melburnu. Jedna od stanovnica, koja je željela ostati anonimna, kazala je da kako je zatvaranje nanijelo nepopravljivu štetu povjerenju zajednice u vladu. U tornjevima, dodaje Gardijan, uglavnom žive useljeničke porodice, od kojih su mnogi kazali da im je posebno traumatično bilo gledati brojnu naoružanu policiju oko domova.

U prvih 48 sati zatvaranja, dodaje list, bilo je ozbiljnih problema s dostavom hrane, a kružili su videozapisi kako stanovnici razvrstavaju hrpe hrane kojoj je istekao rok upotrebe, te da se svinjetina i druga kulturološki neprikladna hrana dostavlja muslimanskim porodicama.

Neki stanovnici su u izjavi za australijsko izdanje Gardijana rekli da se toliko plaše policije i radnika zdravstvenog odjela da ne žele jesti hranu u slučaju da bude otrovana.

Ombudsmanka države Viktorija, Debora Glas, smatra da je odgođeni početak mjera zatvaranja uz razmatranje ljudskih prava mogao pomoći u sprječavanju ovakvih strahova, ujedno poručujući da "u pravednom društvu ljudska prava nisu konvencija koju treba zanemariti tokom krize, već okvir za to kako ćemo se ponašati i kako bi trebali biti tretirani za vrijeme krize."

( Radio Slobodna Evropa )