Ostaviti u prošlosti etničke sukobe

Šef poslaničkog kluba "Crno na bijelo" Miloš Konatar je kazao da se Crna Gora treba okrenuti budućnosti, a ne ostati u prošlosti etničkih sukoba.

On je govoreći na konferenciji „Diskursi radikalizacije: Uticaj javnog diskursa na jačanje etno-nacionalizma u Crnoj Gori“ na panelu "Uloga partija: radikalizacija političkog diskursa" istakao da se Crna Gora treba ugledati na Evropu koja je nakon krvavih sukoba u Drugom svjetskom ratu na temelju antifašizma stvorila jaku zajednicu.

"Da li ćemo izabrati da ostanemo u prošlosti koju ne možemo da promijenimo ili ćemo pokušati da promijenimo sadašnjost i da se izborimo za bolju budućnost. Mislim da se trebamo ugledati na Evropu i vidjeti kako se ona ponašala nakon Drugog svjetskog rata, koja je izabrala budućnost, a ne prošlost. Evropa je odlučila da na principima antifašizma gradila budućnost, iako je na zapada bio izvoršite dva svjetska rata, tamo su bili i hilljadugodišnji izvori", kazao je Konatar.

On je podsjetio da je tri godine nakon Drugog svjetskog rata formirana zajednica evropskih zemalja, 1951. godine je formirana Evropska zajednica za ugalj i čelik, a 1957. Evropa je udarila temelje Evropske unije.

"Mi 2020. godine u Skupštini pričamo o 1918. godini. Mi pričamo o četnicima, partizanima, o '45 godini, pričamo o dešavanjima koji su bila devedesetih godina. Devedesete godina na prostoru Jugoslavije su bile prije 30 godina. A Evropa je 12 godina poslije najkrvavijeg sukoba udarila temelje Evropske unije. Sad je pitanje da li ćemo mi da ostanemo u prošlosti i da pričamo", rekao je Konatar.

Šef poslaničkog kluba DPS Danijel Živković je istakao da je korijeni etničko podijeljenog crnogorskog društva sežu iz daleke prošlosti.

"Kada uzmemo u obzir da su na područje Balkana rasplamsavale velikodržavne ideje koje su za posljedicu imale više desetina hiljada žrtava, onda mogu da kažem da je Crna Gora ta koja je uspjela da pored svih tih loših zbinjavan izađe manje okrznuta. Kada govorim o lošim pojavama, mi iz DPS smo uticali na postavljanju kvalitetnih temelja multinacionalizma. Mislim da je to jedna od najvećih tekovaina koje moramo čuvati", kazao je Živković. On je istakao da se posljednjih godina sve češće govori o revitalizaciji određenih veliko državnih projekata i da pojedine etničke grupe žele superiornost nad drugima.

"O tome govorimo u 2019. ili 2020. godini, zašto? Možda razloge možemo tražiti u Zakonu o slobodi vjeroispovjesti koji je dodatno rasplamsao određene strasti iz određenog perioda i značajno uticao u produbljivanju društa. Izazvane nedovoljno dopbrim prema tom zakonu ili prema nedovoljno neiformistnu. TO su osnaživali u parlamentu

Živković se saglasio sa Konatarem da se mora gledati u budućnost.

"Crna Gora pripada svim narodima i tako se trebamo ponašati", istakao je Živković.

Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović podsjetio je na etnički sklad života u Jugoslaviji i ratnih zločina koje su izvršeni prilikom raspada SFRJ.

"To je primjer šta može da donese entonacionalizam da jednu jaku državu, državu sreće pretvorimo u tragediju", kazao je Ibrahimović.

On je dodao da moramo učiti iz dešavanja iz prošlosti i da "ne trebamo vraćati u prošlosti i zasigurno njegovati kulturu sjećanj".

"To zaslužuju nevine žrtve koje su stradale ne tako davno i u našoj državi i u regionu", istakao je Ibrahimović.

Naglasio je da su podjele dolazile iz partija radi političkih poena.

"Imamo novu vlast koje čine partije, koje su probudili duhove prošlosti. Pojave koje ne smijemo zanemariti, tako se počinje nekim latentnim, a kasnije sve jačim i jačim porukama da neko ne zaslužuje ovdje da živi da neko ima veće pravo da živi u ovoj državi i to Crna Gora ne smije dozvoliti", istakao je Ibrahimović.

Dodao je da nova vlast ima obavezu da dokaže da Crna Gora pripada svim njenim građanima bez obzira na etnicitet.

Poslanik SNP Dragan Ivanović je istakao da građani moraju izaći iz klišea etniciteta i da "treba da budemo svjesni da ne možemo jedni bez drugih, jer jedni drugima trebamo".

"Treba da stvorimo ambijent da bolje živimo. Da bolje živimo, čini mi se da bismo mi zaboravili retoriku koju mnoge partije koriste u kampanjama svesni ili nesvjesni da to nije dobro", kazao je Ivanović.

On je dodao da je SNP građanska partija koja se zalagala da ne dođe do etničkih sukoba u prošlosti.

Ovo je poručeno na konferenciji Nacionalne platforme za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizma koja je zajednička inicijativa Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Nacionalnog operatvinog tima (NOT) a u kojoj je partner Ambasada Kraljevine Holandije.

Prošlost moramo ostaviti iza nas, država pripada svima

Crna Gora se mora ugledati na Evropu koja je poslije Drugog svjetskog rata odlučila da izabere prošlost i da na principima antifašizma izabere budućnost a ne prošlost, i svi se moraju ponašati u skladu sa tim da država pripada svim njenim građanima, poručili su predsjednici četiri poslanička kluba crnogorskog parlamenta sa konferencije „Diskursi radikalizacije: Uticaj javnog diskursa na jačanje etno-nacionalizma u Crnoj Gori“ koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Predsjednik Kluba poslanika koalicije „Crno na bijelo“, Miloš Konatar, kazao je da je Evropa samo 12 godina godina poslije završetka najkrvavijeg sukoba u ljudskoj istoriji odčučila da udari temelje Evrpskoj uniji kakvu danas poznajemo. U 2020. godini u Skupštini Crne Gore mi pričamo o 1918. godini, četnicima i partizanima, 1945. godini, o dešavanjima iz Devedesetih godina.

„Dešavanja iz devedesetih su bile prije 30 godina. Postavljam pitanje i sebi i vama da li ćemo ostati zarobljeni u prošlosti i pričati o partizanima, četnicima, zelenašima ili o 2028. godini, ja biram da pričamo o 2028. godini. Prošlost ne možemo promijeniti“, rekao je Konatar.

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS), Danijel Živković, rekao je da je činjenica da je crnogorsko društvo podijeljeno, da ta podijeljenost ne unazad nekoliko godina nego više vremena i seže u duboku istoriju.

Politika DPS-a je značajno uticala na postavljanje kvalitetnih temelja multinacionalizma. Vjerujem da je to jedna od najvećih tekovina našeg društva“, rekao je Živković. Razloge za jačanje etnonacionalizma, dodao je on, možemo tražiti u Zakonu o slobodi vjerosispovijesti koji je, kako kaže, rasplamsao strasti iz prethodnog perioda i značajno uticao na produbljivanje podjela u društvu koje su izazvane nedovoljno dobrim odnosom prema tom zakonu. „Ili nedovoljno dobroj informisanosti o tom zkaonu. Moramo razumjeti prošlost i šta se u prošlosti dešavalo, ali naš budući diskurs bi trebao da bude u pravcu otklanjanja svih tih poslejdica na način što ćemo dati dorpinos u parlamentu“, kazao je poslanik DPS-a.

Živković je dodao da kada posotoji brutalno miješanje u suveerenu i nezavisnu Crnu Goru onda je DPS-u obaveza sugerišu javnost kada smatramo da su nacionalni itneresi ugrozeni. „Moramo voditi računa o načinu na koji interpetiramo naše stavove i to je jedini isrpavni put kako se trebamo odnositi u budućnosti prema tim stvarima. Ako imate jedan identitet koji želi da ima primat nad drugim onda imate problem“, kazao je Živković.

Predsjednik poslaničkog kluba Bošnjačke stranke, Ervin Ibrahimović, kazao je da, kada su svi očekivali da nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore podjele nestanu, iz raznih političkih kalkulacija, ne samo iznutra, nego i spolja, u Crnoj Gori je ojačan etnonacionalizam koji, kako dodaje, nikome nije donio dobro.

„Najopasnije što se desilo u ovoj državi i orkuženju je što su ljudi dali sebi za pravo da ispravljaju neke istorijske greške ili plaćaju neke istorijske dugove, e to Crna Gora ne smije dozvoliti. Imali smo prilike odmah posle pobjede nove vlasti vidimo pojave koje ne smijemo zanemariti, tako se i počinje, nekim latentnim, a onda sve jačim porukama da neko ne zaslužuje da ovdje živi“, rekao je Ibrahimović.

Šef Kluba poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), Dragan Ivanović, ocijenio je da, kada bismo bolje živjeli, svi zaboravili reotriku koje mnoge partije koriste u kampanjama nesvjesni ili svjesni da to nije dobro. “Zašto sam ja i moji partijski drugovi bil za zajednicku državu - bili smo protiv privatne države. Kada je postala nezavisna, mi drugu državu nemamo, u njoj smo rođeni, prema tome smeta mi i nije dobro da tu pricu eskploatišemo u političke svhe, u mojoj partiji ćemo se boriti za samostalnu Crnu Goru“, poručio je Ivanović.

( Alisa Hajdarpašić )