I osnovci da uče o medijskoj pismenosti
Siniša Gazivoda, advokat i ekspert za slobodu izražavanja, rekao je da društvo nije dovoljno upoznato sa regulacijom onlajn sfere, da Crna Gora nema zakon koji se bavi društvenim mrežama, ali da postoji međunarodni pravni okvir koji je obavezujući. Podsjetio je na novi Zakon o medijima, koji prvi put reguliše internet publikacije
Epidemija koronavirusa mnoge je aktivnosti iz fizičkog prebacila u onlajn svijet, što je samo dodatno pokazalo koliko je važno govoriti o slobodi izražavanja na internetu. U Crnoj Gori, ne postoji zakon koji se bavi društvenim mrežama, ali se građani opravdano ili ne sankcionišu za djelovanje na internetu. Pravo na slobodu izražavanja neophodno je ograničiti samo kada za to postoji hitna potreba i to treba da je izuzetak. To su neki od zaključaka panel diskusije “Sloboda izražavanja na internetu: Zajednički izazov za Crnu Goru i EU”, čiji je organizator Institut alternativa (IA).
“Kreiranje i sprovođenje odgovarajućih politika za rješavanje izazova koje sa sobom nose društvene mreže postala je tema od transnacionalnog značaja”, kazao je Stevo Muk iz IA.
U toj NVO održali su zatvoreni konsultativni sastanak sa mladima na temu dobrih i loših strana društvenih mreža, kao i potencijalnih rješenja za regulisanje te oblasti. Jedan od učesnika, Milovan Marković, govorio je o dobrim stranama mreža iz ugla mladih i kazao da one omogućavaju brz protok i dostupnost informacija, i komunikaciju sa drugim ljudima. Lazar Vujačić rekao je da, kad su negativne strane u pitanju, mreže utiču na ljudsku psihu, stvaraju nerealne standarde kroz uticaj poznatih ličnosti, stvaraju zavisnost, ali i da su mjesto gdje se brzo i lako šire neistine.
Kao ideje za regulisanje oblasti društvenih mreža mladi navode formiranje nekog nezavisnog ekspertskog tijela na nivou EU, da je neophodna sistemska edukacija o digitalnoj sferi, te da bi unapređenje medijske pismenosti dovelo do bezbjednijeg korišćenja društvenih mreža.
Siniša Gazivoda, advokat i ekspert za slobodu izražavanja, rekao je da društvo nije dovoljno upoznato sa regulacijom onlajn sfere, da Crna Gora nema zakon koji se bavi društvenim mrežama, ali da postoji međunarodni pravni okvir koji je obavezujući. Podsjetio je na novi Zakon o medijima, koji prvi put reguliše internet publikacije.
“Zakonom je predviđena obaveza medijskih portala da djeluje na komentare koji imaju nepoželjan sadržaj i slično”, kazao je on, dodajući i da su portali dužni da brišu komentare ispod objave na portalu, ali ne i na društvenoj mreži. U slučaju da dođe do ukrštanja prava, odnosno ako se korišćenjem prava na slobodu izražavanja povređuje nečije pravo na privatnost, kako je kazao, potrebno je izbalansirati koje je pravo u tom konkretnom slučaju pretežnije. Marija Vesković iz Akcije za ljudska prava kazala je da su u slučajevima gdje su građani procesuirani zbog objava na ličnim profilima na nekoj od društvenih mreža, oni procesuirani na osnovu Krivičnog zakonika ili Zakona o javnom redu i miru.
“Radi se o privatnim profilima i u tom slučaju građani nemaju određeni stepen odgovornosti koju mogu imati, na primjer, novinari prilikom prenošenja vijesti”, rekla je ona, dodajući da “sloboda izražavanja građanima dozvoljava neprovjerene informacije, poluistine, glasine”.
Rekla je i da svako procesuiranje građana zbog korišćenja slobode izražavanja nema posljedice samo za tu osobu, već da se time šalje poruka svima da paze šta objavljuju na društvenim mrežama.
Olivera Nikolić iz Instituta za medije kazala je da se lažne vijesti brže prenose nego istinite, jer su privlačnije, te da izostaje proaktivan pristup države na širenje dezinformacija.
“Pametna društva odavno prave strategije kako bi se što bolje bavila količinom informacija kojima smo izloženi na društvenim mrežama, razvijaju vještine kritičkog sagledavanja medijskog sadržaja i što boljeg upravljanja digitalnim sadržajima”, rekla je ona. U Institutu se, kako je rekla, zalažu da medijska pismenost bude predmet i u osnovnim školama što ranije, a ne samo u gimnazijama, kao što je trenutno slučaj.
Milana Bojović iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda kazala je da oni prepoznaju veliku potrebu da se govori o slobodi izražavanja na internetu, ali i o zloupotrebi tog prava kroz govor mržnje, uvredljiv govor...
“Svjesni smo problema, ali su nam neophodna opipljiva rješenja kako ona ograničenja iz realnog svijeta prenijeti i na onlajn prostor”, kazala je ona. Milica Žugić iz organizacije Mladi info kazala je da još nije došlo do regulacije onoga što sa portala prenesemo na neku društvenu mrežu, te da je teško ispoštovati novinarsku etiku sa jedne strane, i sa druge strane pružiti informaciju i obezbijediti ljudima da kažu šta misle
( Damira Kalač )