Pljevlja: Žele džamiju umjesto šaltera za struju
Pljevaljsko Nevladino udruženje “Husein paša” i grupa građana traže od Vlade da omogući izgradnju bogomolje srušene 1963. godine, na čijim temeljima je izgrađena zgrada pljevaljske Elektrodistribucije...
Pljevaljsko Nevladino udruženje “Husein paša” i grupa građana tražiće od Vlade i premijera Zdravka Krivokapića da “ispravi višegodišnju nepravdu i omoguće da se, na mjestu gdje je nekad bila, ponovo izgradi Hadži Hasanova džamija”.
Na temeljima porušene džamije u Pljevljima šezdesetih godina prošlog vijeka izgrađena je zgrada pljevaljske Elektrodistribucije, u kojoj je danas smještena naplatna služba Elektroprivrede Crne Gore.
Da su se na tom mjestu obavljali vjerski obredi, danas jedino svjedoči minaret od 30 metara, na zapadnoj strani zgrade u kojoj građani danas plaćaju struju.
“Već nekoliko dana sam dobijao pitanja od naših džematlija, sugrađana, političara i uopšte ljudi raznih vjera i nacija o ideji vraćanja Hadži Hasanove džamije. Jedni pitaju kada će se vratiti, drugi koja je procedura i kako mogu pomoći u tom procesu, treći opet kažu da je to neostvarivo, četvrti pitaju zašto baš sada kad je nova Vlada, zašto se nije tražilo od prethodne... Ali, svi su saglasni da je to potrebno da se vrati i da je velika sramota što do sada već nije vraćena”, ističe predsjednik udruženja “Husein Paša” Denijal Geljić.
On tvrdi da su inicijativu ranije upućivali građani i Islamska zajednica u Pljevljima, ali da ništa nije urađeno.
“Traži se povraćaj Hadži Hasanove džamije već decenijama... na svim relevantnim adresama. Do sada nije bilo razumijevanja, niti konkretnih pomaka jer se, navodno, čekaju nekakvi zakoni... A kao i svaku Vladu do sada, i ovu pitamo da li će da je vrati? Pogotovu vidim šansu u tome što su ljudi iz trenutne Vlade bili kritičari prethodne za sramotu u Pljevljima gdje se na prostoru džamije plaćaju računi za struju. Zato očekujem da će se naći rješenje bez čekanja kojekakvih zakona, jer ko želi da riješi problem - naći će način”.
Geljić je ocijenio da je obaveza sadašnjih generacija da operu obraz grada, čime će steći božju nagradu za oba svijeta zbog vraćanja božje kuće u njenu funkciju.
“Hadži Hasanova džamija je starija i od Husein pašine džamije. Mnogo Pljevljaka i nemuslimana je zainteresovano da se ispravi ova bruka za naš grad i na tom mjestu ponovo izgradi džamija”, rekao je Geljić, hodža u jednoj od pljevaljskih džamija.
Kaže da nema sačuvanih slika Hadži Hasanove džamije.
Džamija je eksproprisana 1963. godine i porušena, kao i groblje u njenom haremu. Od nje je ostao jedino kameni minaret visok oko 30 metara. Na temeljima džamije sagrađena je zgrada Elektrodistribucije.
Nije poznato vrijeme gradnje džamije, ali se zna da je imala dvorište koje je služilo kao groblje, u koje su se sahranjivali mještani istoimene mahale. Džamija je imala lijepe sofe i česmu u dvorištu.
Dugogodišnji mujezin pljevaljske džanije pokojni Jakub Durgut zapisao je da po stilu gradnje očuvanog minareta, džamija građena vjerovatno početkom 16. vijeka.
Poznati putopisac iz tog vremena Evlija Čelebija je prilikom posjete Taslidži (Pljevljima) 1664. godine zabilježio da je “među deset džamija sa mihrabom, najstarija džamija pored rijeke Breznice”.
Da li je mislio na ovu džamiju - nije poznato.
Neki hroničari navode da je to bila prva džamija koju su Osmanlije sagradili u Pljevljima, s obzirom na to da je Hadži-Hasan džamija uvijek bila u rangu Husein pašine i Rizvan čauševe i da je najbliža rijeci Breznici.
Svojevremeno je u haremu džamije bilo groblje i česma, za koju je voda dovedena drvenim cijevima.
Prije deset godina urađena je sanacija minareta na porušenoj Hadži Hasan džamiji, koji je bio u veoma lošem stanju. Projekat sanacije minareta uradio je Građevinski fakultet iz Podgorice još 2003. godine, ali zbog nedostatka finansijskih sredstava Islamska zajednica u Pljevljima nije bila u mogućnosti da sama finansira sanaciju i zaštitu. Nekoliko godina kasnije, projekat sanacije minareta finansirala je Turska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj TIKA.
Urađeno je ojačavanje temelja minareta, ojačavanje kompletnog objekta savremenom tehnologijom karbonskim vlaknima, malterisanje, novi bakarni krovni pokrivač, gromobranska zaštita, sanirano unutrašnje kameno stepenište, urađena nova ulazna drvena vrata i kompletno čišćenje kamenih površina.
( Goran Malidžan )