Kračković: Aerodrome u zakup, za Montenegro Airlines stečaj ili gašenje

Pregovore sa potencijalnim zakupcima Aerodroma Crne Gore (ACG) trebalo bi nastaviti, a sudbinu Montenegro Airlinesa (MA) vezati za ACG, ili u državnoj aviokompaniji pokrenuti stečaj kroz reorganizaciju.

To je u razgovoru za “Vijesti“ ocijenio dugogodišnji privrednik i licencirani stečajni upravnik dr Ilija Kračković, koji je obavljao rukovodeće funkcije u bivšim državnim preduzećima - “Elastik”, “Radoje Dakić“ i “Duvanski kombinat”.

Ministar finansija Milojko Spajić izjavio je nedavno da će nastaviti razgovore sa ponuđačima za ACG, kao i da će nakon analize i stava Vlade znati da li će do toga doći ili ne.

Za MA, koji nema od čega da se finansira, traže rješenje, a saopšteno je da je i gašenje jedna od opcija, ali da će se truditi da do toga ne dođe...

Kračković je ocijenio da izdavanju u zakup ACG idu u prilog iskustva mnogih aerodroma iz regiona i šire, ali i “vrlo nesigurni uslovi privređivanja u narednom periodu”.

Dodaje da je od velike važnosti očekivano ulaganje u aerodromsku infrastrukturu.

“Ako se ostvare investiciona ulaganja koja figuriraju u dosadašnjim pregovorima, to garantuje optimalne tehničko-tehnološke uslove. Menadžerski timovi zainteresovanih kompanija su na mnogo većem stepenu organizacione i tehničko-tehnološke obučenosti. Peti razlog za izdavanje u zakup ACG je što bi sigurnost zaposlenih u smislu njihovog statusa i standarda bila obezbijeđena u jednom razumnom roku”, rekao je on.

Crna Gora bi sa zakupom inkasirala u budžet 100 miliona eura, uz ugovorena ulaganja u infrastrukturu i održavanje, a bila bi sačuvana i radna mjesta.

“Malo je kompanija u Crnoj Gori, uključujući i monopolske, koji mogu ostvariti akumulaciju na tolikom nivou”, naglasio je Kračković.

Tri scenarija za Montenegro Airlines

On je napomenuo da je MA dosadašnji opstanak temeljio uglavnom na izdašnoj državnoj pomoći.

“Koliko mi je poznato, nikada nije urađeno temeljno restrukturiranje te kompanije… Nema više državne pomoći i ispravna je odluka da se blokiraju sredstva namijenjena posebnim zakonom za tu kompaniju. Nije u pravu Bord MA koji insistira na primjeni zakona”, rekao je on.

Tri opcije se, dodaje, nameću za aviokompaniju.

Prema mišljenju Kračkovića, prva je da se pitanje opstanka MA veže za ACG, kao najvećeg povjerioca, te da se kroz predstojeće pregovore od potencijalnih zakupaca traži da se uključe u organizaciono i finansijsko restruktuiranje aviokompanije, s obzirom na enormne dugove.

Navodi da je druga opcija - stečaj kroz reorganizaciju, a plan bi sačinili najbolji stručnjaci koje predlažu vlasnici.

U konačnom, o planu reorganizacije u Privrednom sudu odlučuju povjerioci dužnika.

“Ako bi plan reorganizacije izglasali povjerioci, kompanija bi nastavila sa radom. U suprotnom se gasi… Dakle, kompanija bi kroz podnošenje plana reorganizacije odložila likvidaciju, ali bi joj se dala prilika za sveobuhvatno restrukturiranje”, objasnio je Kračković.

On je napomenuo da je u ovom trenutku, “nažalost, najrealnija treća opcija”, a to je “gašenje kompanije”.

“Kakve su posljedice jedne ovakve opcije, ne želim da komentarišem”, dodao je Kračković.

Stečaj kroz reorganizaciju za “Plantaže”

On kaže da bi stečaj kroz sprovođenje plana reorganizacije bilo rješenje i za državnu kompaniju “13. jul - Plantaže”.

“Plantaže” su u dugovima, ali ih je aktuelna vlast do sada pominjala kao preduzeće koje treba sačuvati od stečaja.

S obzirom da većinski državne “Plantaže” konstantno duguju za poreze i doprinose, imaju enormna dugovanja prema kreditorima (bankama), zalihe u fizičkom obimu padaju, a u vrijednosnom rastu, u određenom trenutku se proizvodi prodaju ispod cijene koštanja, a dio imovine se prodaje za izmirenje poreskog duga.

Kračković smatra da bi ova kompanija najbolje riješila probleme nakon pokretanja stečaja, kroz sprovođenje plana reorganizacije.

“Plašim se da sjutra ne bude kasno. Ovdje nije riječ o klasičnom stečaju, već o stečaju kroz plan reorganizacije koji pretpostavlja da stečajni dužnik u zakonskom roku dostavi Privrednom sudu plan reorganizacije. To bi bila idealna prilika da se provjere finansijski iskazi i da se izvrši sveobuhvatno organizaciono, kadrovsko, tehničko-tehnološko i finansijsko restrukturiranje. Plan reorganizacije bi uradili najbolji stručnjaci koje predlažu vlasnici kompanije. O njegovoj ocjeni, u Privrednom sudu, odlučivali bi povjerioci”.

Kračković kaže da je ta kompanija, prema prikazanim finansijskim iskazima, na kraju godine poslovala pozitivno.

“No, i pored toga, posljednjih godina postoji sumnja u realnost takvih iskaza, bez obzira i na revidirane izvještaje koji su pratili finansijske iskaze. Sumnja je dolazila iz stručnih krugova same kompanije”, zaključio je Kračković, ocijenivši da je sumnja opravdana.

Željeznicu vratiti u prvobitni model sa političkog kolosijeka

Transformacija nekad jedinstvene Željeznice Crne Gore u četiri preduzeća, kaže Kračković, “bila je obična avantura i, prema mišljenju mnogih, politička odluka“, tako da bi bilo najbolje da se vrati prvobitni model.

“Ili umjesto sadašnje četiri kompanije (Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz, Montekargo i Održavanje željezničkih i voznih sredstava) formiraju dvije. Benefiti bi bili racionalizacija troškova, veća efikasnost rada i bolji poslovni rezultati“, naglasio je Kračković.

On smatra da je prijeko potrebno obaviti “sveobuhvatno restrukturiranje, posebo organizaciono i kadrovsko“.

“Razbiti nekad jedinstveni organizaciono - tehničko - tehnološki sistem na četiri dijela bila je, kako se pokazalo, najgora moguća varijanta... Troškovi poslovanja su značajno uvećani, posebno kada su u pitanju troškovi administracije... Česte promjene menadžerskih timova, uglavnom, na političkoj osnovi, zapošljavanje takođe, još više je pogoršavalo i onako teško stanje“, dodao je Kračković, napominjući da ne čudi što željezničke kompanije permanentno duguju za poreze i doprinose.

( Milorad Milošević )