Kolundžić: Idealizovan ženski lik koji projektuje unutrašnje ja
Za rad “Nadanje”, crnogorska umjetnica Ljiljana Kolundžić dobila je Specijalno priznanje na 5. Bijenalu kolaža u Novom Sadu
Crnogorska umjetnica, slikarka, Ljiljana Kolundžić dobitnica je Specijalnog priznanja na 5. Bijenalu kolaža u Novom Sadu. Autorka izložbe je Nada Đurović Nedeljković, a među 105 prijavljenih umjetnika iz pet zemalja, koji su se predstavili na ovom umjetničkom događaju, Kolundžićeva je dobila priznanje za rad “Nadanje” koji je nastao ove godine.
“Kolaž ‘Nadanje’ je nastao 2020 godine. Dugo vremena istražujem tehniku kolaža, još od studenskog perioda. Uvijek sam se trudila da svaki kolaž koji uradim bude autentičan i to ne samo po upotrijebljenim materijalima. Za ‘Nadanje’ sam koristila papirnu tapetu, segmente mojih ranijih crteža i grafike, kožu i čipku. To stvara posebnu teksturu, strukturu i poetiku rada. Pored toga, ‘Nadanje’ je i simboličan naziv jer se nadam da posle ove zdravstvene situacije koja je zadesila, kako nas tako i čitav svijet, da dolazi neko bolje vrijeme”, kazala je Kolundžić “Vijestima”.
Ona ističe da su nagrade uvijek podsticaj, a ovu doživljava i kao potvrdu da je kao umjetnica na dobrom putu.
“Nagrada mi posebno znači jer je konkurisalo 105 umjetnika, različitih poetika, iz 5 zemalja. Jedna sam od onih umjetnica koja istražuje različite materijale i tehnike. U tom kontekstu i ova nagrada je kao neki znak da nastavim da i dalje istražujem”, priča ona iskreno.
S obzirom na to da se nedavno predstavila podgoričkoj publici sa ciklusom “Moderne ikone” kojima priča o ženama koje su danas hrabre, odvažne, samosvjesne, darovite, maštovite, “Vijesti” je zanimalo i da li je “Nadanje” dio tog ciklusa ili njime najavljuje nešto novo.
"‘Nadanje’ ne pripada ciklusu ‘Modernih ikona’ koje su bile prezentovane na izložbi u galeriju Centar u Podgorici. Ovaj kolaž je nastao spontano, gotovo u jednom dahu, i najava je nekih novih radova koje imaju elemente kolaža. Lajt motiv kolaža ‘Nadanje’ je idealizovan ženski lik koji projektuje unutrašnje ja, slikanog modela. Šešir nastaje kolažiranjem naime suprotstavljenih materijala koje sam pomenula. Svaki od njih ima osobenu stukturu, teksturu i značenje”, istakla je Kolundžić.
Kako ranije, tako i sada, na djelima Ljiljane Kolundžić dominiraju figure čovjeka. To je nedavno zapisala i istoričarka umjetnosti Nataša Nikčević.
“Figura čovjeka na njenim ranijim platnima i crtežima sintetizovana je do nivoa velikog arhetipskog znaka. Njome je projektovala zamršeno klupko nesvjesnog i svjesnog unutrašnjeg ja, kao i mjesto čovjeka u svijetu (univerzumu). Lice je često lajtmotiv, jer se njime drugome, htjeli to ili ne, pokazuje najživlji, najosjetljiviji dio: unutrašnjeg ja, djelomice ogoljelo, koje odaje beskrajno mnogo više, nego sve ostalo tijelo“, zapisala je, između ostalog, Nikčević.
Projektom “Bijenale kolaža - međunarodna likovna manifestacija” Novi Sad postaje centar likovne smotre tehnike kolaža u regionu i omogućava da se na jednom mjestu sagleda bijenalna produkcija ove likovne tehnike. Izložba je otvorena u organizaciji Zavoda za kulturu Vojvodine, u saradnji sa društvom za afirmaciju i reafirmaciju umjetnika u Petrovaradinu - Novom Sadu “Daruma”, a u Salonu galerije “Promete” sve do 24. decembra.
Kolaž je podsticajna tehnika, malo zastupljena u Crnoj Gori
Ljiljana Kolundžić za “Vijesti” ističe da je kolaž za nju vrlo podsticajna tehnika.
“Kolaž je za mene negdje ono što kao tehnika sublimira u mom radu crtež, slikarstvo i razne upotrebne materijale. Koristila sam kao što sam pomenula kožu, čipku, papirne tapete i rotirala im značenja. Kolaž zahtijeva od umjetnika suptilan osjećaj za materiju i njihovu kombinaciju”, objašnjava ona i dodaje da kolaž nije mnogo zastupljen u Crnoj Gori.
“Kolaž kao tehnika za mene je vrlo podsticajna. U ovoj tehnici su radili brojni svjetski umjetnici, mada u Crnoj Gori ona i nije naročito zastupljena”, zaključuje Kolundžić.
( Jelena Kontić )