U kolašinskoj Službi zaštite i spasavanja fali ljudstva i tehnike za gašenje požara

Kolašinska Služba zaštite samo je djelimično opremljenja za gašenje požara.

Tokom požarne sezone javlja se potreba za dodatnim angažovanjem ljudstva, kao i za nabavkom novih vozila manjeg gabarita, pogodnih za teške terene.

Sada vatrogasci, zbog uskih, zapuštenih, neočišćenih, šumskih puteva i prilaza, ne mogu da priđu mnogim objektima, naseljima i šumama.

To su neki od zaključaka iz kolašinskog Plana zaštite i spasavanja od požara, koji je na javnoj raspravi.

“Osim Službe zaštite ne postoje dobrovoljne i specijalističke jedinice koje se bave problematikom požara, što dodatno otežava rad vatrogasaca. Zbog evidentne podijeljenosti teritorije opštine na dvije klimatske oblasti, tokom ljetnjih mjeseci bilo bi dobro formirati punktove na području sliva Morače, na kojim bi se u toku dana organizovalo dežurstvo i time značajno smanjio rizik od požara. To iziskuje nabavku novih vatrogasnih vozila i zapošljavanje dodatnog broja vatrogasaca-spasilaca“, piše u dokumentu.

Iz Službe zaštite podsjećaju da u ruralnom području, kao i šumskim kompleksima koje eksploatišu koncesionari, nijesu formirane preduzetne jedinice. To je, napominju, obaveza koncesionara.

Uprava za šume u planovima zaštite šumskih područja, kako tvrde, nije predvidjela sredstva za nabavku opreme ni ljudstvo, koje je neophodno za gašenje požara na kolašinskoj teritoriji.

“Problem zaštite šuma od požara ne smije da bude preusmjeren na Službu zaštite, jer njeni kapaciteti nisu dovoljni za intervenisanje na više lokacija. Prema pravilu, požari se javljaju na više lokacija istovremeno. Taj problem zahtijeva dodatno angažovanje Uprave za šume i koncesionara koji eksploatišu šumu, kao i stanovnika mjesnih zajednica na čijoj se teritoriji javljaju požari. Takođe, i pripadnika lovačkih društava koji gazduju šumskim i drugim prostranstvima“, sugerišu iz Službe zaštite u Planu.

Vatrogasci kao značajan problem prepoznaju i “nepostojanje hidrantske mreže na ruralnom području”. Kako je objašnjeno, zbog velike udaljenosti hidranta, nije moguće brzo puniti kamione vodom, a na ruralnom području ne postoje hidrantska mjesta.

Ovih dana, kako je “Vijestima“ kazao komandir Službe Željko Darmanović, u gradu je učestalo zapaljivanje kontejnera.

To, tvrdi on, može biti vrlo opasno, zbog mogućnosti prenošenja vatre na vozila i objekte u blizini.

“Apelujem da se, prije bacanja u kontejner, pažljivo provjeri pepeo iz šporeta. Pored toga što se paljenjem smeća uništava kontejner, može se prouzrokovati i velika šteta širenjem vatre“..

( Dragana Šćepanović )