Oporavak od kraha zbog korone najmanje tri do pet godina

Oporavak crnogorskog sektora turizma i putovanja u kvantitativnom (broj turista) i kvalitativnom smislu (cijene usluga) trajaće najmanje tri do pet godina.

U Crnoj Gori je ova turistička godina, usljed pandemije koronavirusa, za skoro 90 odsto slabija u odnosu na po prihodima rekordnu 2019.

Procjena je da će prihodi od turizma iduće godine biti između 30 i 50 odsto prošlogodišnjih, pošto trenutne informacije nagovještavaju da će masovna vakcinacija biti završena tek na kraju septembra 2021.

U analizi uticaja pandemije na crnogorski turizam za “Vijesti”, tako procjenjuje ekonomista, Miloš Vuković.

Žestok udar na lavovski dio ekonomije

Država, koja je zavisna od turizma, teško je pogođena ekonomskom krizom u pandemiji, uz prognoze relevantnih organizacija da će imati najveći pad ekonomije u regionu.

“Posebno teško su pogođeni sektori turizma i putovanja, koji čini lavovski dio crnogorske ekonomije”, ukazuje Vuković.

U podacima Centralne banke (CBCG) otkriva se da je od početka godine do kraja septembra prihod od stranih turista iznosio 100 miliona eura, dok je u istom periodu lani bio 978 miliona.

Prognoza bivše Vlade da se u 2020. očekuju manji prihodi od turizma za samo 40 odsto “pala” je već od julskih podataka.

Prema podacima dosadašnjeg resora turizma, prihod od te privredne grane lani je bio 1,1 milijardu eura.

Koliko je Crna Gora zavisna od turizma i putovanja - najbolje pokazuje doprinos ekonomiji Crne Gore koji iznosi 32,1 odsto, a prevedeno u novac to je 1,76 milijardi dolara (zbog kursne razlike u ovoj valuti tadašnja procjena).

To su podaci Svjetskog savjeta za putovanja i turizam (WTTC), na koje se Vuković poziva.

„Ista situacija je i sa ukupnim doprinosom turizma i putovanja zapošljavanju - čak 66.900 ili 32,8 odsto ukupno zaposlenih ljudi u Crnoj Gori zavisi od sektora turizam i putovanja. Dakle, turizam čini trećinu crnogorske ekonomije”, naveo je Vuković.

Zvanično se u Crnoj Gori prikazuje da ova oblast čini 25 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP).

Manja potrošačka moć

“Imamo najave Svjetske zdravstvene organizacije da će tek u drugoj polovini naredne godine biti dostupne vakcine protiv koronavirusa, tako da će i iduća turistička sezona biti, najblaže napisano, prilično izazovna. Kako su prihodi od turizma vezani za dvije determinante: broj turista i njihovu potrošnju, jasno je da će sljedeće godine biti manja potrošačka moć turista iz regiona, dok će broj turista iz drugih destinacija zavisiti od tempa vakcinacije ljudi u državama”, naglasio je Vuković.

Prema zvaničnim podacima Uprave za statistiku, pad bruto-domaćeg proizvoda za period april, maj i jun (kvartal predsezone) bio je preko 20 odsto, što je jedan od najvećih u Evropi.

Država mora da omogući snažnije subvencije zaposlenima u sektorima turizma i putovanja da bi se očuvala radna mjesta, ali i kompanije, poruka je ekonomiste

Krajem decembra, očekuje se potvrda o značajnom padu i za jul, avgust i septembar, odnosno trećem kvartalu - glavne turističke sezone.

„To sve skupa podrazumijeva da će godišnji pad crnogorske ekonomije (BDP) iznositi oko 15 odsto, dok će nezaposlenost dostići negativne rekordne vrijednosti“, naglasio je Vuković.

Prognoza CBCG je da je moguć pad od oko 17 odsto.

Crnogorska ranjivost

Pandemija je, dodaje ekonomista, samo potvrdila činjenicu na koju su međunarodne finansijske institucije ukazivale, a koju su tadašnji crnogorski donosioci odluka ignorisali: izuzetnu osjetljivost države na eksterne šokove, kakav je kovid-19.

Moramo kao destinacija redefinisati dosadašnju paradigmu razvoja turizma jer ono što se sada u Crnoj Gori predstavlja turizmom zapravo to i nije. Ovo je upakovan građevinski biznis sa snažnom komponentom urbicida koji svoje tragično lice u punoj tami pokazuje na primorju”, ocjena je Vukovića

„Snažno oslanjanje na turizam i putovanja, kao glavne poluge kvantitativnog (ali ne i kvalitativnog) rasta ekonomije, uzrok je velikog pada ekonomskih aktivnosti u državi koja nema monetarnu politiku, ima limitirane fiskalne kapacitete zbog enormnog porasta javnog duga. Sve zajedno dodatno naglašava crnogorsku ranjivost, kada nema eksternog finansiranja. Tako Crna Gora sada bilježi najbrže padajuću ekonomiju, što samo potvrđuje slabosti modela ekonomskog razvoja“, ocijenio je Vuković.

Imajući u vidu sve navedeno, za Crnu Goru očekuje snažnu recesiju čiji će se efekti duže osjećati.

“Uz sve to, moramo kao destinacija redefinisati dosadašnju paradigmu razvoja turizma iz razloga što ono što se sada u Crnoj Gori predstavlja turizmom zapravo i nije turizam. Ovo je upakovan građevinski biznis sa snažnom komponentom urbicida koji svoje tragično lice u punoj tami pokazuje na crnogorskom primorju”, poručio je Vuković.

U sadašnjoj vlasti su ocijenili da se političkim odlukama, poput selektivnog zatvaranja granica, doprinijelo krahu sezone, a prethodna vlada je tvrdila da se time bolje čuvalo zdravlje građana.

I pored te odluke, država je - od proglašene korona fri destinacije došla do toga da bude među onima koji su lideri po broju zaraženih od kovida-19.

Preporuke Vladi za obračun s krizom

Vuković je poručio da prioriteti nove Vlade moraju biti da omogući likvidnost turističkoj privredi, a posebno malim i srednjim preduzećima u turizmu, kao i jače subvencije ugroženim radnicima, uz rigorozno poštovanje epidemioloških mjera.

Preporuke za suočavanje sa realnim problemima i prevazilaženje krize:

• Česta i iskrena saradnja Vlade, privatnog sektora i civilnog društva, lišena kurtoaznih sastanaka kojima se svjedočilo u prethodnom periodu.
• Iako niska, mora se promovisati domaća tražnja za turističkim uslugama kroz razne podsticajne šeme (npr. turistički vaučeri).
• Precizno targetirane marketing kampanje koje će promovisati turizam specijalnih interesa, sa fokusom na raznovrsnost ponude i manje grupe, što je zaokret u odnosu na masovni turizam koji se zbog pandemije neće oporaviti u kratkom, ni u srednjem roku. Priroda, bogato kulturno nasljeđe, ruralni i etno-turizam, samo su neke od ideja koje se mogu realizovati u novoj turističkoj realnosti.
• Razmatranje strategija i politika u turizmu, uz jasno redefinisanje turističkih proizvoda u skladu sa novim trendovima koje je pandemija nametnula.
• Država mora da omogući snažnije subvencije zaposlenima u sektorima turizma i putovanja da bi se očuvala radna mjesta, ali i kompanije.
• Bolje uvezivanje poljoprivrede i turizma.
• Privlačenje investicija u turističke projekte koji omogućavaju cjelogodišnju zaposlenost na pristojim poslovima, kao i ukupnog razvoja destinacije.
• Očuvanje strateški važnih hotelskih turističkih kompanija.
• Pristupačniji i predvidljiviji pravni okvir za investicije u sektoru turizma, što će poboljšati ukupnu investicionu klimu.

Obradović: Hrvatskoj i Albaniji koristila naša zatvorenost

Direktor Turističke organizacije Herceg Novi Pavle Obradović je ocijenio da je, uz to što je pandemija koronavirusa donijela velike gubitke u turizmu, padu prometa i prihoda doprinijela odluka države da u važnom dijelu ljeta ostanu zatvorene granice za turiste iz regiona.

”Odluka o zatvaranju granica nije bila adekvatna. Hrvatska i Albanija su iskoristile zatvorenost Crne Gore, pozvale goste iz regiona i ostvarile značajne rezultate (preko 50 odsto prihoda u odnosu na lani)”, rekao je Obradović “Vijestima”.

On je dodao da najvažnija tržišta - Srbija, Bosna i Hercegovina i Rusija, odakle im dođe 65 do 70 odsto gostiju, to nijesu mogle učiniti.

“Trebalo je bolje da reagujemo i da nađemo adekvatno rješenje u vezi sa tim da dođu turisti iz ovih zemalja. Pandemija je tu i treba da nađemo adekvatan balans između zaštite od zaraze i posla, odnosno toga da odradimo sezonu što bolje. Nadam se da ćemo 2021. biti mnogo uspješniji”, poručio je Obradović.

MInistar finansija Milojko Spajić je izjavio da Crna Gora neće ponoviti grešku sa zatvaranjem granica kako bi obuzdala koronavirus, jer mora “reanimirati ekonomiju koja je zavisna od turizma”.

„Nova Vlada će se postarati da naše granice definitivno ostanu otvorene, ne samo za susjedne zemlje, već i za istočnoevropska tržišta i turiste iz cijelog svijeta. Naučili smo lekciju“, rekao je Spajić.

Doskorašnji premijer Duško Marković je nedavno, na pitanje da li je Crna Gora mogla ljetos poput Hrvatske i Albanije drugačije mjere da donese da bi dobila više od turizma, kazao da se nije moglo bolje reagovati s epidemiološkim mjerama uoči ljetnje turističke sezone.

“Ne, kako? Zamislite da smo u jeku sezone otvorili granice kad je bila ekspanzija korone u regionu. Sjećate se kakva je bila epidemija u Srbiji…”, rekao je Marković.

Čekaju se nove mjere pomoći

Nova Vlada treba da usvoji mjere podrške provredi jer će i naredna godina biti teška, a s obzirom na to da su kritikovali dosadašnje - očekuje se da budu izdašnije i za brži oporavak.

Iz udruženja za turizam i ugostiteljstvo su pozvali na “snažniju podršku države”.

Vuković smatra da je dosadašnja pomoć bila „mlaka, neadekvatna i nedovoljna“.

Bivša Vlada je tvrdila da su doprinijeli očuvanju radnih mjesta preko subvencija i ukupnom ublažavanju posljedica korona krize.

Usvojili su tri paketa mjera podrške privredi i građanima. U prvom je bilo najvažnije odlaganje plaćanja poreskih i kreditnih obaveza, a u drugom subvencije minimalne zarade u ugroženim i zatvaranim sektorima, uz kreditiranje koje su u privredi i kritikovali, ocjenjujući da je i dalje teže doći do povoljnije pozajmice.

Ko se sjeća trećeg paketa

Treći paket mjera je projektovan na 1,22 milijarde eura u roku od četiri godine, a dominirali su krediti, planirane i počete investicije...

U njemu je i mogućnost reprograma kredita uz subvenciju kamata turističkom sektoru, kao i pomoć za turoperatore (1,5 miliona) i registrovane izdavaoce privatnog smještaja (tri miliona eura).

„Osnovni problem ovog paketa je što on nije bio zapravo klasičan paket mjera zbog koronavirusa, mahom se sastojao iz investicionih projekata, uz fin spisak želja, što je služilo u predizborne svrhe. Od 1,22 milijarde eura, koliko je ukupno iznosio treći paket mjera, 281 milion eura ili 23 odsto se odnosilo na najtežu, 2020. godinu“, dodao je Vuković.

Ukoliko pogledamo koliko se realnog novca izdvaja privredi u ovoj godini, dodaje, dolazimo do sljedeće računice: kada od 281 milion eura oduzmemo 120 miliona eura kredita (jer se krediti moraju vratiti), 96 miliona eura projekata iz energetike i 15 miliona ušteda u javnoj potrošnji (jer to nije pomoć privredi), dolazimo da je realna podrška ukupnoj crnogorskoj privredi u najtežoj godini - 50 miliona eura.

„Dodatno treba obrazložiti i sljedeće: čak 131,7 miliona eura bilo je predstavljeno kao mjera podrške sektoru turizma, a to je mahom kreditna linija (ne bespovratna sredstva, već krediti koji će se morati vraćati) kod banaka i državnog IRF-a“, ukazuje Vuković, uz poruku da se trećeg paketa mjera malo ko sjeća, a „kamoli uzima za ozbiljno“.

Šta rade u Sjevernoj Makedoniji

Turistički sektor u agoniji, čeka se snijeg da bar malo pomogne turizmu, piše makedonski list “Slobodni pečat”.

U Crnoj Gori ima snijega, a turistički poslenici uglavnom ne očekuju ništa od ove zimske sezone, usljed loše epidemiološke situacije i mjera koje ih ograničavaju u radu. Interesovanja kažu da ima za doček Nove godine u jednoj od najljepših država - Crnoj Gori, ali se očekuju rigoroznije epidemiološke mjere za praznike, kao i da se zaobiđu novogodišnje zabave.

„Sve oči turističkih radnika su uperene prema nebu, da li će i koliko padati snijeg, da se bar malo, koliko-toliko privuku turisti. Hotelijeri se nadaju da će zimska idila, bar djelimično, pobijediti strah od pandemije...“, ukazuje medij iz Sjeverne Makedonije.

Razlog za optimizam je i oprema za vještački snijeg, ali se time ne mogu pohvaliti svi zimski centri, a na sezonu, osim pandemije, moguć je i uticaj vremenskih prilika.

Naglašavaju da je loše stanje kod jesenjeg i zimskog jezerskog turizma.

Korona kriza je udarila i na turističke agencije i vodiče. Najuporniji kažu da se ne smiju „dići ruke“ i, uz poštovanje protokola, organizuju putovanja i van Sjeverne Makedonije.

Priča o uticaju pandemije na turizam nastala je u saradnji dnevnih novina “Vijesti” iz Crne Gore i “Slobodni pečat” iz Sjeverne Makedonije .

( Ivana Gudović )