HRA: Zabrana ulaska Georgijeva zahtijeva provjeru primjene ovlašćenja u UP
Kako su kazali, Vladimiru Vladu Georgievu, državljaninu Srbije, čija majka živi u Crnoj Gori, prva mjera zabrane ulaska u Crnu Goru izrečena je rješenjem Uprave policije - Sektora za graničnu policiju Herceg Novi 27. avgusta 2020. godine, neposredno prije parlamentarnih izbora koji su održani 30. avgusta
Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja vijest koju je prošle nedjelje saopštio premijer Crne Gore, Zdravko Krivokapić, da nova vlada planira da razmotri predmet zabrane ulaska muzičara Vladimira (Vlada) Georgieva u Crnu Goru saopštili su oni.
"U detaljnom pismu koje smo povodom slučaja Georgiev prošle srijede uputili novom ministru unutrašnjih poslova, Sergeju Sekuloviću, zatražili smo da ministarstvo hitno odluči o žalbi Georgieva i provjeri primjenu ovlašćenja službenika Uprave policije koji su mu zabranili da uđe u Crnu Goru. HRA sumnja na to da je zabrana, zasnovana na tajnim podacima, nepoznatim i samom Georgievu, motivisana političkim ciljevima i da predstavlja kršenje njegovih prava na slobodu kretanja i izražavanja", kaže se u saopštenju.
Oni dodaju da su ministra "dodatno upozorili da ograničavanje prava kretanja, prava na državljanstvo i na stalni boravak stranaca u Crnoj Gori, na osnovu tajnih razloga, nije bio rijedak slučaj, i apelovali da obezbjedi zakonit i dovoljno transparentan rad Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB)".
Kako su kazali, Vladimiru Vladu Georgievu, državljaninu Srbije, čija majka živi u Crnoj Gori, prva mjera zabrane ulaska u Crnu Goru izrečena je rješenjem Uprave policije - Sektora za graničnu policiju Herceg Novi 27. avgusta 2020. godine, neposredno prije parlamentarnih izbora koji su održani 30. avgusta.
"Kao osnov zabrane naveden je čl. 8 st. 9 Zakona o strancima, koji dozvoljava zabranu onda kada ,,to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja.'' U međuvremenu, MUP je donijelo rješenje po žalbi i poništilo prvostepeno rješenje jer u obrazloženju nijesu navedeni konkretni razlozi za izricanje zabrane, što je onemogućilo ispitivanje njegove zakonitosti. Međutim, Uprava Policije je u novom rješenju 2. novembra 2020. godine muzičaru ponovo zabranila ulazak u zemlju, navodeći da su konkretni razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja označeni stepenom tajnosti i kao takvi ne mogu biti predočeni. Georgievu istovremeno nije poznato da se nalazi pod kakvom krivičnom istragom, tj. da se protiv njega vodi bilo kakav krivični ili drugi postupak u Crnoj Gori", navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, budući da Uprava policije na ovaj način nije postupila po smjernicama rješenja MUP-a, apelovali smo da MUP sada hitno i meritorno odluči o žalbi Georgieva u skladu sa čl. 126 st. 8 Zakona o upravnom postupku. Očekujemo da ministarstvo utvrdi da li je u odnosu na njega stvarno postojao bilo koji zakonit razlog za zabranu ulaska u zemlju, i, ako nije, da se protiv odgovornih za zloupotrebu službenog položaja u tom slučaju preduzmu odgovarajuće sankcije. Takođe, pretpostavljamo da će ministarstvo u takvom slučaju razmotriti i da Georgievu uputi odgovarajuće izvinjenje.
"Istina je da je muzičar na društvenim mrežama obilato kritikovao prethodnu crnogorsku vlast i to posebno vladajuću Demokratsku partiju socijalista (DPS) i otvoreno pozivao svoje brojne pratioce da podrže opoziciju na parlamentarim izborima 30. avgusta 2020. godine. U izostanku drugog obrazloženja, smatramo da je pravi razlog zabrane ulaska u zemlju zapravo njegova sloboda izražavanja, konkretno, politički govor, koji na osnovu člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, u praksi Evropskog suda za ljudska prava, uživa najveći stepen zaštite", pojašnjavaju oni.
Dodaju da su upoznali Sekulovića da je HRA pružala pravnu pomoć u dva predmeta u kojima je Upravni sud poništavao rješenja MUP, zato što ministarstvo nije obrazlagalo odluke o postojanju smetnji iz razloga nacionalne bezbjednosti i javnog poretka, a nije ni cijenilo pravo na porodičan život utvrđen Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (čl. 8 Konvencije). U tim predmetima MUP je na kraju, posle višegodišnje neizvjesnosti, ipak dozvolilo pravo na stalni boravak, odnosno sticanje državljanstva ljudima koji su prvobitno smatrani rizikom po nacionalnu bezbjednost.
"Pozvali smo ministarstvo da uvaži i relevantne međunarodne standarde slobode govora i prava na pristup informacijama i omogući pluralizam u javnom iznošenju različitih političkih stavova, što je jedan od osnovnih temelja demokratskog društva", zaključeno je u saopštenju.
( Anđela Minić )