Čarke sa Beogradom utiču na pregovore sa EU?

Poslanica Evropskog parlamenta iz francuskog ultradesničarskog Nacionalnog fronta Dominik Bild zatražila je od Evropske komisije odgovor na pitanje kakve će posljedice imati političke tenzije Crne Gore sa Srbijom na nastavak pregovora Evropske unije sa Crnom Gorom, koja je sljedeća na redu za pristupanje.

Ona je podsjetila da su 28. novembra, Srbija i Crna Gora “međusobno protjerale ambasadore”.

Istakla je da je takva odluka uslijedila nakon sastanka kojem je prisustvovao ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović, na kojem je rekao da je odluka crnogorske skupštine iz 1918. godine o ujedinjenju Crne Gore i Srbije bila „oslobođenje”.

Pitanje poslanice objavljeno je na sjatu EP.

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore, u mandatu prethodne Vlade je 28. novembra od Božovića zatražilo da napusti zemlju, zbog “dužeg, kontinuiranog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, ponašanja i izjava nespojivih sa standardima obavljanja diplomatske funkcije”.

Povod je bio i to što je Podgoričku skupštinu 1918. nazvao ‘oslobođenjem’ i ‘slobodnom voljom crnogorskog naroda’”. Božović je time, kako su naveli iz MVP, unizio Skupštinu Crne Gore, koja je prije dvije godine usvojila Rezoluciju o poništenju odluka Podgoričke skupštine. Srbija je sjutradan povukla opoziv ambasadora Crne Gore u Srbiji Tarzana Miloševića, dok je Crna Gora ostala dosljedna prvobitnoj odluci da Božović ostaje “persona non grata”.

Iako su zvaničnici nove vlasti kritikovali odluku Vlade Duška Markovića(DPS), nakon preuzimanja izvršne vlasti nisu najavili povlačenje odluke o protjerivanju ambasadora. Umjesto toga, zatražili su opoziv ambasadora Miloševića iz razloga koji nemaju veze sa ovim slučajem.

Bild je podsjetila da 28,7 odsto populacije u Crnoj Gori čine Srbi, te da je referendum o nezavisnosti države održan 21. maja 2006. podržan većinom od 55 odsto, što je, navodi, bio prag koji je Evropska unija postavila za potvrđivanje rezultata.

Poslanica EP je objasnila da je napetost između dvije države dodatno pogoršana donošenjem nacrta Zakona o slobodi vjeroispovijesti 16. maja 2019. godine, kojim se “uspostavlja registar svih verskih objekata izgrađenih na državnoj imovini prije nego što je Crna Gora pripojena Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine”.

Prethodna vlast je usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim je predviđeno da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918., a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.

Nova Vlada usvojila je prethodne sedmice predlog izmjena tog zakona kojima se, praktično, eliminišu svi članovi koji se tiču promjene statusa imovine i ona ostaje u posjedu Srpske pravoslavne crkve.Čarke sa Beogradom utiču na pregovore?

( Željka Vučinić )