Umjesto kulture zaborava, njegovati kulturu sjećanja

Prvo veče 23. Nikšićkih književnih susreta, koji se ove godine zbog epidemiološke situacije održavaju u onlajn formi, bilo je posvećeno promociji knjige Ratka Božovića “Povratak bliskosti”, čiji je izdavač Narodna biblioteka “Njegoš”, organizator pomenute manifestacije. Riječ je o knjizi u kojoj je predstavljeno 49 autora, sa fokusom na crnogorski ambijent i u kojoj su svoje mjesto našli književnici, slikari, režiseri, ali i politički analitičari, neuropsihijatri, antropolozi, privrednici. Književni susreti počeli su 27.decembra, a završavaju se večeras.

Sa Božovićem je razgovor vodio Željko Rutović koji je, predstavljajući autora knjige, kazao da je riječ “naučnom tumaču, kosmopoliti koji izvorno brani i baštini ideale demokratskog društva, govoreći da nema slobodnog građanina bez slobodne javnosti“.

„Čovjek svijeta ideja i ideala, univerzalnih vrijednosti, kulture dijaloga i tolerancije, branitelja svega dobrog u čovjeku i sa čovjekom. Ratko Božović je način mišljenja, kulturološkog, naučnog i svekolikog bitisanja koji u ovom rukopisu postavlja vrijednosne temelje. Ovom knjigom on istovremeno i sjeća i podsjeća na 49 značajnih ličnosti od kojih je svaka na svoj način obilježila vrijeme i prostor kako dolikuje baštini duha crnogorske misli“, kazao je Rutović.

Naše vrijeme, prema mišljenju Božovića, djeluje kao cunami, kao vjetar koji pred sobom nosi sve ono što je bilo i na neki način stvara „civilizaciju zaborava“.

„Učinilo mi se da u tom silnom ubrzanju postajemo pomalo nijemi i gluvi u odnosu na ono što se desilo u prošlosti i što se dešava u znaku samog stvaralaštva. Smatram da ne bi imalo smisla da zaboravimo ono što su same vrijednosti, ne tako udaljene, nego one vrijednosti koje možemo dotaknuti svojim čulima“, kazao je Božović.

Upravo o takvim stvaralačkim vrijednostima je, kako je kazao, i pisao i odlučio da ih sve zajedno „okupi“ i vrati zavičaju iz koga su mnogi od njih otišli.

„Ove stvaraoce moramo vidjeti kao one koji su prekoračili sredinu u kojoj su stvarali, a ja sam ih ovom knjigom vratio odakle su krenuli. Ima u tome iskonske ljepote i tragičnog ishodišta, jer većina njih nije ostala tamo odakle je krenula. Riječ je o stvaraocima koji su mogli da prekorače granice zavičaja i da se vrate u zavičaj sa vrijednostima prekoračenja. Njihov zavičaj je u njima samima“, istakao je Božović.

Žao mu je što se u knjizi nijesu našli mnogi stvaraoci koji svojim djelima to zaslužuju, ali se nada da će biti prilike da i o njima piše.

„U svim ličnostima koje su se našle u knjizi prepoznao sam njihove složene kreativne ličnosti, a kreativnosti i stvaralaštva nema izvan same ličnosti. Ličnost je istinski prostor za kreativnu samopotvrdu. Svi se oni razlikuju, ali ta njihova razlika je potvrđivala njihovu kreativnu ličnost i potencijal, i učinilo mi se da tu razliku u njima treba na neki način vidjeti kao polivalentno polje različitosti koje čini jednu složenost koja na neki način brani vrijednosti“, kazao je autor knjige.

Pošto, kako je istakao, mnoge važne stvari i mnoge bitne ličnosti zaboravljamo, osnovna motivacija mu je bila da knjiga nastane ali i opstane kako bi sačuvala sve te ljude od zaborava i vratila osjećaj bliskosti. Neki autori o kojima je pisao su, kako je kazao, nedovoljno poznati, neki su zaboravljeni, a neki nepravedno zapostavljeni. Kao primjer je naveo Milijanu Komatinu, pjesnikinju „od čemera“, kako je nazvao, koja u Crnoj Gori nije poznata.

„Zaboraviti takve stvaraoce i njihova djela je forma varvarstva. Ako ono što je vrijedno i što je vrijednost na neki način previdimo, previdjeli smo identitet sopstvene sredine i sopstvene kulture. Konačno, tog identiteta i nema bez tih ljudi koji su ‘domamili’ i uspostavili te vrijednosti“.

Naš odnos, smatra Božović, prema takvim stvaraocima i vrijednostima mora biti kultura sjećanja, a biti u sjećanju „znači ne previdjeti kontinuitet stvaralaštva i vrijednosti jedne zajednice“.

„Naša realnost je da je više prisutna kultura zaborava, nego kultura sjećanja, a ova knjiga upravo insistira na kulturi sjećanja. Kontinuitet u sjećanju je staza koja će nam omogućiti da se samoodredimo - gdje smo sada i kakve su nam mogućnosti prema horizontu budućnosti. Ljudi koji su činili da naša sredina, kultura i identitet dobiju polje vrijednosti, ne smiju biti zaboravljeni“, poručio je Božović.

Drugo veče bilo je rezervisano za Jovicu Aćina, dobitnika prošlogodišnje

„Njegoševe“ nagrade, a razgovor sa njim vodio je Vanja Kovačević, dok će večeras nastupiti nikšićki pjesnici i njihovi prijatelji, biće predstavljena zbirka poezije pobjednice prošlogodišnjeg konkursa Nikšićkih književnih susreta, Ljerke Petković, kao i tri ovogodišnja nagrađena autora, a svoje minute imaće i pet mladih stvaralaca iz Nikšića kojima je Biblioteka pomogla da objave zbirku poezije.

Svi segmenti ovogodišnjih Nikšićkih književnih susreta predstavljeni su na zvaničnoj stranici Biblioteke „Njegoš“ tako da ljubitelji pisane riječi, ukoliko neki dio propuste, imaju priliku da kasnije pogledaju.

Jedna specijalna i osam ravnopravnih nagrada

Prvi dan Književnih susreta, kada je dječiji segment u pitanju, bio je posvećen autorima čiji su radovu nagrađeni na literaranom konkursu koji je Biblioteka raspisala za učenike osnovnih škola iz Nikšića, a tema je bila zavičaj. Kako je kazala predsjednica žirija, Blaga Žurić, bila je skeptična kada je čula koja je tema konkursa, misleći da je ona uopštena i da nije dovoljno “motivisana za stvaralačko i kreativno pisanje učenika“.

„Međutim, dugujem zahvalnost za temu zavičaj. Radovi su dobri i svaki zaslužuje po neku nagradu, pa je žiri imao i lak i težak zadatak, ali i zadovoljstvo u čitanju. Uživala sam čitajući o ljepotama Nikšića i okolnih mjesta. Pohvalno je što će svi radovi biti štampani u vidu knjige, čime će na najljepši način trud autora biti nagrađen“, kazala je Žurićeva. Direktorica Biblioteke „Njegoš“ Renata Bulajić, kazala je da je riječ o temi koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, a da su učesnici konkusa pokazali da su, kada je pisanje u pitanju, pravi mali/veliki profesionalci.

Pristigla su 53 rukopisa iz sedam osnovnih škola - „Mileva Lajović Lalatović“, „Olga Golović“, „Dušan Bojović“, „Jovan Gnjatović“, „Luka Simonović“, „Braća Ribar“ i „Pavle Kovačević“. Zbog kvaliteta radova žiri je odlučio da dodijeli specijalnu nagradu Neveni Bulajić, učenici devetog razreda škole “Pavle Kovačević” iz Grahova, i osam ravnopravnih nagrada - Radoslavu Komneniću, polumaturantu škole “Jovan Gnjatović” iz Vraćenovića, godinu mlađoj Aleksandri Pindović iz OŠ “Dušan Bojović” iz Župe, Anji Lazović (deveti razred) i Nikoli Kuljiću (sedmi) iz “Olga Golović”, kao i učenicima sedmih razreda - Tijani Dendić i Maši Kilibarda (OŠ “Mileva Lajović Lalatović”), Andriji Roganoviću (“Luka Simonović”) i Anđeli Pejović (“Braća Ribar”). Nagrađeni učenici su imali priliku da pročitaju radove.

Direktorica Biblioteke je posjetila Dječije odjeljenje Opšte bolnice, Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom i JPU “Dragan Kovačević” i uručila im poklone.

( Svetlana Mandić )