Kordić: Crna Gora će biti prva naredna članica EU

Crna Gora je opredijeljena da postane prva naredna članica Evropske unije i taj strateški cilj biće načelo svih naših budućih napora, poručila je glavna pregovaračica Crne Gore sa EU, Zorka Kordić.

Kada EU otvori vrata dobrodošlice Crnoj Gori, to će biti istorijski trenutak za nas, ali i podsticaj za čitav ovaj region da nas na tom putu slijedi, navela je Kordić u autorskom tekstu za "Eurokaz".

Tekst prenosimo integralno:

"U vremenima pandemije, zdravstvene i ekonomske neizvjesnosti, brige za bližnje i društvenog udaljavanja koje nam, kao socijalnim bićima, teško pada, nije jednostavno govoriti o jasnim cijevima za budućnost zemlje. Pa ipak, u slučaju Crne Gore, strateško opredjeljenje je sasvim izvjesno – mjesto nam je u evropskoj porodici i bićemo prva naredna članica EU.

Nerijetko se proces pristupanja EU vidi kao kompleksna i beskrajna birokratsko-tehnička igra otvaranja i zatvaranja poglavlja, da se često zaboravi osnovna premisa – da je Evropska unija prvenstveno projekat mira, ali i društvene kohezije i solidarnosti, zasnovan na ideji da se širenjem ljudskih i privrednih sloboda učvrsti zona bezbjednosti na evropskom kontinentu. Evropska unija, uspješnim sprovođenjem politike proširenja, decenijama potvrđuje da i dalje želi da opstane na ovim principima i da održi vjeru građana u viziju zajedničke evropske budućnosti. Crna Gora jeste i mora biti dio te budućnosti, ne samo zbog toga što, kao kredibilna članica NATO, čini dio kolektivnog sistema bezbjednosti na evropskom kontinentu, nego i zato što smo geografski, istorijski, kulturološki već dio Evrope.

Ipak, smatram da smo ponajviše dio Evrope po vrijednostima koje dijelimo sa građanima EU – tolerantnost, solidarnost, demokratiju, vladavinu prava, temeljna prava i slobode, ekonomski boljitak i kvalitet života. Crna Gora za svoje građane želi te vrijednosti. To smo nedvosmisleno pokazali kada, i nakon promjene vlasti na nedavno održanim parlamentarnim izborima, nijesmo ostavili prostora za sumnju kojim putem Crna Gora želi da ide. Proevropski kurs ostaje vodilja naših institucija, kako bi proces pristupanja, kao najznačajniji okidač reformi društva, nastavio da bude proces unapređenja cijelog društva, jačanja vještina, kapaciteta administracije i podizanja standarda u različitim javnim politikama – od kvaliteta vazduha, bezbjednosti hrane, održive energije, inovacija do saobraćajne infrastrukture, zdravstva i zapošljavanja. Iako se nekad čini da je ispunjavanje kriterijuma za članstvo samo neprekidan niz uslovljavanja, spremni smo da ispunimo sve zadatke koji stoje pred nama, kako bismo zakoračili u finalnu etapu puta u EU, jer je to borba za bolji kvalitet života naših građana i ispunjenje snova brojnih generacija.

Razvoj našeg društva po demokratskoj mjeri koje dijeli vrijednosti vladavine prava, temeljnih prava i sloboda, nije samo naša obaveza na putu prema članstvu u EU, već dužnost svih nas koji učestvujemo u oblikovanju vizije razvoja naše zemlje, kako bi bila boljageneracijama koje dolaze. Integracija u Evropsku uniju omogućuje instrumente za te reformske procese, ali i odgovarajuću finansijsku i ekspertsku podršku državama kandidatima koju treba u potpunosti upotrijebiti za nadgradnju institucija i ljudskog kapitala. Upravo zato smo opredijeljeni da radimo u interesu održivih društveno-ekonomskih promjena koje će garantovati kvalitetan pristupni okvir i dati legitimitet u daljim i zahtjevnijim fazama transformacije crnogorskog društva spremnog da bude dio evropske porodice.

Članstvu u EU doprinijeće svi segmenti društva – mladi, civilni sektor, akademska zajednica, privrednici, ali i sve institucije koje će pravnu tekovinu EU uskoro primjenjivati kao nacionalni sistem politika u službi dostizanja boljeg životnog standarda građana. Zahtjevnost zadataka koji nam slijede u pregovaračkom procesu obavezuje nas na punu sinergiju potencijala, odnosno sadržajnu saradnju pregovaračke strukturei svih aktera, kako bismo zajednički doprinijeli ostvarenju ključnog vanjskopolitičkog prioriteta naše zemlje.

Ujedinjeni kapaciteti i saradnja sa svim akterima u društvu su važan preduslov za naše napredovanje prema EU, i još važnije, za usvajanje evropskih standarda i vrijednosti i jačanje demokratskog ambijenta. I upravo ćemo se rukovoditi tim ključnim principom da, kroz politiku partnerstva i saradnje, uključimo sve raspoložive resurse u proces evropske integracije i sprovođenje sveobuhvatnih reformi u okviru pristupnih pregovora. Potrebna nam je kvalitetna debata o svakoj oblasti pregovora s EU, po svim sektorskim politikama, kako bi naši građani upoznali trendove u evropskim politikama i razumjeli koje su to koristi, ali i izazovi, koje nameće članstvo u EU.

Politika proširenja je potvrdila svoju kredibilnost kroz istorijski put oblikovanja današnje EU, ali i ovaj proces mora biti unaprijeđen kroz pojačani politički dijalog na svim nivoima između država kandidata i EU. Upravo u tom dijelu, smatram ohrabrujućom odgovarajuću inicijativu iz nove metodologije proširenja i očekujem da će ista trasirati jasne kriterijume za dinamiziranje procesa pristupanja EU, ojačati povjerenje među akterima i osnažiti perspektivu ulaska u Uniju svih zemalja Zapadnog Balkana. U tom pogledu, naše opredjeljenje je neupitno, a to je puna posvećenost sprovođenju reformi i usvajanju evropskih standarda kako bismo ostvarili svoj geostrateški cilj – da budemo 28. država članica EU.

Pri tom, ne treba zaboraviti da će članstvo u EU biti svrsishodno samo onda kada svaki građanin osjeti poboljšanja od tog procesa u svom životu. Generalno je podrška javnosti članstvu u EU tradicionalno visoka u Crnoj Gori (oko 70% u posljednjih nekoliko godina), ali je naš zadatak da približimo građanima potencijale – da ih animiramo da više učestvuju u projektima koji se finansiraju iz fondova EU i da bolje razumiju prednosti članstva, ali i prirodu Evropske unije sa svim njenim specifičnostima.

Upravo geopolitičke specifičnosti Evropske unije i njenih država članica, kao i izazovi s kojima se EU suočava – globalna kriza izazvana pandemijom, Bregzit, ekonomski izazovi, sve to čini komplikovanim odgovor na pitanje – kada ćemo zapravo postati država članica EU. Ono što je izvjesno je da treba da do kraja 2023. godine prenesemo svu pravnu tekovinu EU kako bismo do 2025. godine mogli kompletirati ratifikaciju sporazuma o članstvu. Mi smo odlučni da naše zadatke završimo u ovom vremenskom okviru, bez obzira na vanjsko-politički kontekst. Do sada smo u veoma zahtjevnom i kompleksnom pregovaračkom procesu, uspjeli da otvorimo sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorimo tri, što čini našu poziciju znatno boljom u odmosu na druge države kandidate. Iako želimo evropsku budućnost i za sve naše susjede, imamo namjeru da našu lidersku poziciju dodatno osnažimo posvećenim radom na reformama u vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave Zakonodavni okvir je uspostavljen, institucije su formirane i sada slijedi zahtjevna faza – implementacija. Pored suštinskog dijeljenja ideala Evropske unije i posvećenosti da koračamo prema boljem, svjesni smo da će više od toga biti potrebno za dostizanje punopravnog članstva i spremni smo da posvećeno radimo.

Vjerujem da će, kada Evropska unija otvori vrata dobrodošlice Crnoj Gori, to biti istorijski trenutak za nas, ali i podsticaj za čitav ovaj region da nas na tom putu slijedi. Naša poruka, upućena našim građanima, Evropskoj uniji i našim susjedima, jasna je i nedvosmislena: Crna Gora je opredijeljena da postane prva naredna članica Evropske unije i taj strateški cilj biće načelo svih naših budućih napora", navela je Kordić u autorskom tekstu za "Eurokaz".

( Blažo Hajduković )