I Sreten Radonjić je na spisku

Nisam se suočavala sa opstrukcijama od trenutka kada sam preuzela mjesto direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, poručila je direktorica Jelena Perović.

“Ali sa izazovima jesam i to je svakodnevica u radu svih koji se bave vladavinom prava. Takvi izazovi ne mogu se odraziti na zakoniti rad Agencije. Naš zadatak jeste da nađemo načine da dođemo do svih informacija i dokaza koji su nam potrebni u radu i odlučivanju”, kazala je ona u intervjuu za “Vijesti”. Perović, između ostalog, u razgovoru za “Vijesti” govori i o zaostalim predmetima, kritikama Evropske komisije, ali i više spornih slučajeva.

Krajem jula preuzeli ste vođenje Agencijom, koja je godinama na meti oštrih kritika i Evropske komisije, koja smatra da je, između ostalog, u svom radu bila selektivna, da nije bila nezavisna ni proaktivna. Šta je bio najveći izazov u ovih nepunih pola godine?

Početni izazov je bio da pronađem razloge zbog kojih je Evropska komisija u svojim izvještajima ukazivala na probleme u radu Agencije. Naravno za dobar rad je potreban i dobar tim, zbog čega mi je bilo jako važno da upoznam zaposlene u Agenciji, da ih ohrabrim i motivišem da daju svoj maksimum, te da znaju da njihov trud i posvećenost obavezama neće ostati neprimijećeni. Svojim radom moramo zaslužiti povjerenje građana Crne Gore i želimo da znaju da Agencija nije siva, birokratizovana, inertna institucija, već da je spremna da se mijenja, da uči, izgrađuje se i nadograđuje, budno motreći nad javnim interesom. Očekujemo da ćemo dosljednim sprovođenjem svih svojih nadležnosti doprinijeti daljem jačanju povjerenja građana u rad Agencije, a time i do boljih ocjena u narednim izvještajima Evropske komisije.

Na jednoj od prethodnih sjednica Savjeta Agencije sugerisali ste da ste se lično uvjerili da je Agencija radila selektivno. Na koji način ste se uvjerili?

Angažmanom rukovodstva Agencije i Savjeta, uz podsticaj medija i civilnog sektora, utvrdili smo da postoji određeni broj predmeta koji nisu završeni u zakonskim rokovima. I na pomenutoj sjednici od 20. novembra sam istakla da niko nije imao koristi od tog kašnjenja, a da štetu trpi samo Agencija. Svi zaostali predmeti su prioritetno uzeti u postupak: većina je riješena, o čemu postoji trag na našem sajtu, a preostali će biti riješeni u najkraćem mogućem roku. Nećemo dozvoliti da se takva praksa ponovi.

Koliko Vas je predmeta sačekalo, a koji su stariji od godinu, dvije?

Tu nije bio preveliki broj predmeta brojem, ali u jednom predmetu imamo, na primjer, 18 lica. Tako da smo mi onda morali da formiramo 18 predmeta. Pa jedna druga prijava obuhvata 25 lica. Pa smo samo od ta dva predmeta, na primjer, dobili 43 predmeta. Što se samog broja predmeta, ne mogu reći da je bio preveliki, ali jeste dosta lica obuhvaćeno. Bilo je predmeta u kojima su završeni gotovo svi dokazi, ali nije donijeta odluka. Mislim da nije bilo razloga za takvo ponašanje, ja stvarno ne znam zbog čega nisu završeni na vrijeme.

Obećali ste rezultate do kraja 2020. godne. Šta je do sada učinjeno?

Učinili smo rad Agencije potpuno transparentnim i otvorili vrata kako građanima tako i civilnom sektoru i medijima. Završili smo većinu zaostalih predmeta, a u svim predmetima koji su u radu se postupa u skladu za pozitivnim propisima. Napravili smo predlog nove sistematizacije koja će doprinijeti i bržem i kvalitetnijem djelovanju Agencije.

Smatramo da su civilni sektor i mediji, kao snažan kontrolni i korektivni faktor, naši partneri u borbi protiv korupcije. I sami ste svjedoci da možete da prisustvujete sjednicama Savjeta Agencije, a da nijedno novinarsko pitanje ne ostaje bez odgovora.

U radu nas vodi važno načelo da javnost ima pravo da zna, a konkretni rezultati, ilustrovani brojkama, biće dostupni u Godišnjem izvještaju.

Jedan od slučajeva koji je obilježio prethodnu period je i da li je predsjenica Vrhovnog suda Vesna Medenica trebalo da prijavi nepunih 140.000 eura prihoda od prodaje zemljišta u Kolašinu. Iz Agencije tvrde da nisu imali osnova jer je slučaj iz 2015. godine, ali javni funkcioneri su do kraja marta 2016. godine imali obavezu da predaju redovan godišnji izvještaj o prihodima i imovini. U njenom se taj novac ne pominje. Da li će Agencija ponovo pokrenuti postupak u ovom slučaju? Ili dijelite mišljenje ranijeg rukovodstva Agencije?

Agencija za sprečavanje korupcije je 19. novembra 2019. donijela odluku koja je konačna. Ne postoji zakonski osnov da se donosi nova odluka niti da se pokrene postupak po istom pitanju.

Ovo je prilika da u ime Agencije, koja po svojim zakonskim nadležnostima ima prevashodno preventivnu ulogu, uputim poziv javnim funkcionerima da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakve nedoumice vezane za svoje zakonom propisane obaveze.

Šta je sa slučajem Vašeg prethodnika Sretena Radonjića? Kredit je dobio početkom 2018. godine a sredstva su mu, kako je kazao, uplaćena krajem iste godine. Mada on tvrdi da nije, da li je Radonjić bio dužan da prihod od kredita prijavi u redovnom godišnjem imovinskom kartonu za tu godinu? Ako mislite da jeste, da li ćete protiv njega pokrenuti postupak?

Zakonom je predviđeno da se kreditna zaduženja nastala tokom tekuće godine prijavljuju u redovnom godišnjem Izvještaju koji se podnosi do 31. marta naredne godine.

Tadašnji direktor Sreten Radonjić je 22. januara 2019. predao obavještenje o kreditnom zaduženju u vidu dopune dan ranije dostavljenog Izvještaja o prihodima i imovini. Kako je Izvještaj dopunjen u roku koji zakon dozvoljava, dakle do 31. marta, nema osnova za pokretanje postupka. Ono što Agencija sada radi u cilju prevencije korupcije jeste da se i dostavljene dopune uz izvještaj javno objavljuju.

Agencija je, međutim, pokrenula postupak protiv bivšeg direktora u vezi sa prijavom novog stana, zbog sumnji da nije prijavljen u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije?

Pokrenuli smo postupak radi utvrđivanja da li je došlo do kršenja Zakona u dijelu da li je prijavljen stan u vrijeme koje je trebalo da bude prijavljen i na način na koji Zakon predviđa, a to je uvećanje imovine preko 5.000 eura, i tu je rok 30 dana kada je neko uvećao imovinu, kad je u pitanju nepokretnost bilo koja. Znamo da se pravo svojine stiče upisom u katastar, tako da od momenta kad je ta nekretnina upisana u katastar, 30 dana je bio rok da se dostavi izvještaj za uvećanje imovine. Trenutno je taj postupak u toku, mislim da će vrlo brzo završen.

U vrijeme dok ste bili sudija, dobili ste stan pod povoljnim uslovima, koji ste prodali i kupili drugi. To je uradilo i više Vaših tadašnjih kolega. Da li smatrate da je taj postupak u redu, s obzirom na to da je prva nekretnina najvećim dijelom plaćena iz budžeta, odnosno od novca građana?

Svoje stambeno pitanje sam prvi put riješila kupovinom stana na Cetinju izgrađenog u javno-privatnom partnerstvu, a primjenom člana 8 stava 6 Pravilnika o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba sudija i to nakon 20 godina provedenih u pravosuđu. Stavom 2 istog člana je predviđeno da sudija rješava stambeno pitanje u mjestu rada.

Kako živim u Podgorici, a ne na Cetinju gdje sam ranije obavljala sudijsku funkciju, cijenim opravdanim i etički nespornim prodaju stana dobijenog u Prijestonici i kupovinu odgovarajućeg u Podgorici.

Podsjetiću da postoji ograničenje da svakom javnom funkcioneru jednom na ovaj način može biti riješeno stambeno pitanje.

Najavili ste da ćete provjeravati životne stilove javnih funkcionera i njihove porodice u odnosu na prijavljenu imovinu i prihode. Da li ste do sada pokretali takve postupke i za koje javne funkcionere?

U toku su postupci provjere za više javnih funkcionera. Shodno članu 30 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije, postupak provjere podataka iz Izvještaja o prihodima i imovini nije dostupan javnosti, tako da u ovoj fazi ne možemo da govorimo o imenima.

Ukoliko, u saradnji sa drugim nadležnim organima, utvrdimo nepravilnosti, javnost će biti detaljno informisana.

Da li je među njima i doskorašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović, posebno imajući u vidu životni stil članova njegove porodice?

Ne mogu vam reći za ime. Postupak je povjerljiv. Kada bih vam bila šta rekla o bilo kom funkcioneru koji u toku postupak, ja bih povrijedila zakon.

Za Vas je glasao Savjet, izabran glasovima prethodne skupštinske većine. Mislite li da ćete imati podršku nekog novog Savjeta, ako se obistine najave nove skupštinske većine da će personalna rješenja u svim takvim savjetima biti mijenjana? Ovo posebno imajući u vidu da je Agencija na meti kritika EK zbog toga što nije do sada utvrdila nijedan slučaj neobjašnjivog bogaćenja.

Usmjerena sam na procese jačanja kapaciteta i traganja za modelima kojima ćemo unaprijediti efikasnost Agencije. Nastaviću sa savjesnim i odgovornim radom, a na političku volju i odluke skupštinske većine i mogućeg novog sastava Savjeta ASK ne mogu da utičem.

Pomenuli ste izvještaj Evropske komisije, a u njemu je prepoznat određeni pozitivan rad Savjeta tokom posljednje godine. Agencija za sprečavanje korupcije je važan dio odgovora društva na korupciju, ali ne i jedini, pa se neobjašnjivo bogaćenje može utvrditi u saradnji sa drugim nadležnim institucijama sa kojima će Agencija u narednom periodu intenzivnije raditi i jačati saradnju.

Prošlo je četiri mjeseca od parlamentarnih i lokalnih izbora. Koji su konkretni rezultati Agencije u dijelu kontrole poštovanja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja? Da li će Agencija biti bolje pripremljena za predstojeće izbore u Nikšiću?

Pridržavajući se slova i duha Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, profesionalnih standarda, te internog Plana kontrole i nadzora, i Plana PR aktivnosti, služeći se unaprijeđenom metodologijom, a postupajući proaktivno, vidno smo doprinijeli jačanju integriteta i transparentnosti izbornog procesa.

Na to ukazuju i rezultati istraživanja javnog mnjenja sprovedenog tokom decembra. Preko 73 odsto ispitanika prepoznalo je da je Agencija dala doprinos „jačanju transparentnosti upotrebe javnih resursa i finansiranja političkih subjekata tokom izbornih kampanja“, kako je navedeno u pitanju.

Na našoj internet stranici objavili smo obiman materijal – kompletnu dokumentaciju o finansiranju kampanje i upotrebi javnih resursa. Ne bih da vas pretjerano zamaram brojkama, koje su, uostalom, dostupne na sajtu ASK u Izvještaju o sprovedenom nadzoru, ali da pomenem da je zbog kršenja zakonskih odredaba u toku izborne kampanje, Agencija pokrenula 50 prekršajnih postupaka.

Stečeno iskustvo je dragocjeno i svakako ćemo ga staviti u službu praćenja predstojeće kampanje za lokalne izbore u Nikšiću.

Novo istraživanje o radu Agencije pokazalo je rast povjerenja od 10,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Kako to komentarišete?

Možemo zaključiti da je pozitivno ocijenjen rad Agencije od strane građana, što nam daje samo podsticaj za dalji rad i za dalju borbu protiv korupcije.

( Miloš Rudović )