Država u rukama Ustavnog suda?

Ukoliko bi Ustavni sud ocijenio da na sjednici Skupštine Crne Gore od 29. decembra nije bilo kvoruma, te s tim u vezi oborio sve zakone i odluke donesene na tom zasjedanju, onda bi morao staviti van snage i 60 drugih zakona koje je proglasio predsjednik Milo Đukanović, uključujući i Zakon o rebalansu budžeta i niz drugih veoma važnih.

To je juče za “Vijesti” ocijenio šef Poslaničkog kluba Demokrata, pravnik Boris Bogdanović, nakon što je iz Đukanovićevog kabineta saopšteno da je vratio na ponovno odlučivanje zakone koje je Skupština donijela 29. decembra prošle godine. Na toj sjednici je, između ostalih, usvojen i predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Potpuno je jasno da Đukanović opstruira parlament i novu parlamentarnu većinu, jer to potvrđuju sjednice koje je prethodna vlast održavala u periodu od marta do juna mjeseca, sa svega 20 poslanika u sali. Tada je Đukanović proglasio više od 60 zakona ne cijeneći nepostojanje kvoruma. Važno je naglasiti da je skandalozna činjenica da predsjednik Crne Gore preuzima ulogu Ustavnog suda, pa umjesto njega odlučuje”, kazao je Bogdanović.

Pitanje kvoruma

Iz Đukanovićevog kabineta je saopšteno da je otvoreno pitanje da li je prilikom početka sjednice i usvajanja dnevnog reda postojao kvorum. Navodi se da je, shodno Poslovniku Skupštine, propisano da se kvorum utvrđuje primjenom elektronskog sistema za glasanje, tako što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult, ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine.

“Stoga je otvoreno pitanje da li je prilikom početka sjednice i usvajanja njenog dnevnog reda postojao kvorum, a samim tim i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom Crne Gore i važećim pravnim propisima”.

To je na sjednici sporio i opozicioni DPS, jer se poslanica Demokratskog fronta (DF) Maja Vukićević, koja je bila u izolaciji, u rad sjednice uključila onlajn.

Iz najveće opozicione partije ranije su saopštili da neće učestvovati u radu Skupštine dok Ustavni sud ne odluči o njihovoj inicijativi za ocjenu ustavnosti odluka Skupštine.

Đukanović je, kako se navodi u saopštenju iz njegovog kabineta, ukazao i na otvoreno pravno pitanje konstatovanja prestanka mandata poslaniku GP URA Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade Zoronjić, s obzirom na većinski donesenu negativnu odluku Državne izborne komisije (DIK) i ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se poslanički mandat utvrđuje tek na predlog tog nezavisnog institucionalnog autoriteta. DIK je u ponedjeljak odbila da verifikuje mandat Zoronjić, nakon što ih je Skupština obavijestila da je Adžić sa iste liste podnio ostavku. Pet članova DIK-a izjasnilo se negativno, četvoro pozitivno, dok je predsjednik Aleksa Ivanović bio uzdržan. Tako se prvi put desilo da DIK osporava mandat...

Skupština je u noći između ponedjeljka i utorka sama potvrdila mandat Zoronjić i time omogućila kvorum, nakon čega je usvojeno više zakonskih propisa...

Đukanović je na ponovno odlučivanje vratio zakone o izmjeni Zakona o radu, izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Na ponovno odlučivanje vratio je i zakone o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

”Završni čin opstrukcije”

S obzirom da je Đukanović zakone vratio Skupštini na ponovno odlučivanje u zakonskom roku od tri dana, sada je na potezu Skupština. U slučaju da poslanici ponovo usvoje izmjene vraćenih zakona, Đukanović je u obavezi da ih ukazom proglasi.

Đukanovićeva jučerašnja odluka naišla je na brojne negativne reakcije funkcionera i partija na vlasti.

U zajedničkom saopštenju poslaničkih klubova Demokratskog fronta, “Demokrate - Demos - Mir je naša nacija”, Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene i “Crno na bijelo” navodi se da je Đukanovićeva odluka završni čin opstrukcije opozicionih partija, pokušaja blokade institucija i sistema u cjelini.

Ističu da se ovim činom Đukanović “očito pod pritiskom destruktivnih i radikalnih struktura u svojim redovima koje se pripremaju za predstojeći kongres”, nažalost pokazao da su priče o demokratskoj tranziciji vlasti i kooperativnosti njega i opozicije samo bili jeftini marketinški trikovi.

“Da ne govorimo kakvu je bombu u sistemu izazvao..., imajući u vidu da stupanje na snagu nekoliko zakona koji uređuju pitanja rada i opšteg kolektivnog ugovora, kreditnih institucija i bankarskog sistema, fiskalizacije i drugih, jesu pitanja koja su strogo vezana za rokove i čije prolongirane može da izazove ogromne posljedice po radnike, bankarski sistem i privrednike”. Navode da je predsjednik, osim pokušaja uzimanja nadležnosti drugih grana vlasti i ulazeći u ono što nije njegov posao, pokušao da manipuliše u obrazloženju razloga za donošenje odluke:

“Tako je citirajući član 90 Poslovnika Skupštine, izbjegao da citira stav 4 navedenog člana koji kaže da kvorum na zahtjev 10 poslanika utvrđuje prozivkom, kako je i učinjeno. Zaboravio je i da pomene da je dopunama Poslovnika iz novembra mjeseca predviđena mogućnost učešća u radu sjednice na daljinu poslanika koji su u samoizolaciji”.

U saopštenju navode da je Đukanović “otišao i korak dalje pokušavajući da sa pozicije predsjednika Crne Gore abolira pokušaj krađe jednog poslaničkog mandata URA, odnosno protivrpravno djelovanje članova DIK-a iz reda opozicionih partija”.

“Navodeći da je parlamentarna praksa da se mandat potvrđuje tek na predlog DIK-a, zaboravljajući da DIK ne utvrđuje predloge, da je DIK obavijestio Skupštinu da nije u mogućnosti da dostavi izvještaj o tome ko je naredni kandidat na listi ‘Crno na bijelo’, a da su mandate zaradile partije na izborima, da je to potvrđeno konačnim rezultatima izborima i da saglasno Ustavu i Zakonu o izboru odbornika i poslanika, niko ne može suspendovati pravo izabranog predstavnika naroda koji je sljedeći na izbornoj listi da započne svoj poslanički mandat ukoliko to želi”.

Navode da bi bilo zanimljivo da predsjednik Crne Gore odgovori javnosti da li je vraćao na ponovno odlučivanje na desetine zakona koji su usvojeni na sjednicama Skupštine u aprilu, maju, junu i julu prošle godine, a na kojima je i prilikom početka i rada na sjednicama bilo prisutno 20-ak poslanika, dok je 50-ak učestvovalo putem informaciono-komunikacione tehnologije, iako tadašnjim Poslovnikom nije bila predviđena mogućnost učešća u radu sjednice na daljinu.

Poručili su da će saglasno Ustavu i drugim propisima ponovo izglasati sve zakone i staviti tačku na, kako su saopštili, ovako jeftin i prizeman pokušaj blokade države, institucija, radnika, privrednika i mnogih drugih.

Žuti karton pred smjenu?

Premijer Zdravko Krivokapić je kazao da Đukanović ne dozvoljava mirnu tranziciju vlasti i nastavlja u višegodišnjem maniru da Crnu Goru tretira kao svoj feud, te da njegova odluka najbolje pokazuje kako proces kohabitacije funkcioniše u praksi.

Krivokapić je na Tviteru napisao, da se, osim što krši Ustav, zakone Crne Gore, Đukanović igra građanima, njihovom imovinom i pravima koja proističu iz Ustava.

“Udarom na bankarski sektor i male privrednike predsjednik Crne Gore nam poručuje da ga nije briga za državu ukoliko neće biti njen vlasnik”.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio je da je Đukanović “dao sebi žuti karton”.

“Ako prekrši Ustav, smijenićemo ga”, napisao je Abazović na Tviteru.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da će, u skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima, ponovo biti izglasani svi zakoni.

“Na treći pokušaj opstrukcije i blokade sistema od strane opozicije, odgovorićemo ponovo mirno, demokratski i evropski. U skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima, izglasaćemo ponovo sve zakone. U ponovnom glasanju se ne vodi rasparava, već se samo glasa”.

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović ocijenio je da nema kohabitacije i da Đukanović ne razumije demokratiju:

“Cijelo vrijeme stoji iza podmukle i dvostruke politike DPS-a. Pokušaj da glumi paralelnu Vladu i ponižava Skupštinu treba da dobije adekvatan odgovor. Za početak svesti obezbjeđenje i budžet predsjednika na minimum. Pa redom...”.

Predsjednik Radničke partije Maksim Vučinić poručio je da gradeći neki novi antidržavni poredak lider crnogorske opozicije ne haje za kolateral svog poteza, i teško ugrožava prava desetine hiljada radnika:

“Jedino ostaje nedoumica da li želi da okonča svoju funkciju predsjednika tako što će i drugi put odbiti da potpiše zakone, ili samo želi da izazove tenzije homogenizujući svoje biračko tjelo koje se polako, otkako je bez stega režima, osipa“.

Iz DPS-a su juče poručili da su Đukanović, kao i partija kojom rukovodi, pokazali puni demokratski kapacitet u prethodna četiri mjeseca, mirnom i demokratskom tranzicijom vlasti bez ijedne opstrukcije. Podsjetili su da je DPS čak davao kvorum i većinu za izmjenu poslovnika kako bi se uvelo online glasanje i kako bi Vlada mogla biti izglasana u situaciji kada je jedan dio poslanika parlamentarne većine bio odsutan zbog koronavirusa.

“Ipak, demokratski kapaciteti naše partije ne podrazumijevaju da ćemo trpjeti bezakonje, otpočinjanje sjednica bez kvoruma, uzurpiranje nadležnosti DIK-a i uvođenje pravnog nasilja od strane nove vlasti. Takvom ponašanju ćemo se jasno suprotstaviti na institucionalan način u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore“.

Poslanik DF-a Milan Knežević je rekao da Crna Gora ulazi u dodatnu institucionalnu krizu, ako Đukanović ne potpiše zakone.

On je agenciji MINA kazao da lideri stranaka parlamentarne većine i premijer Krivokapić moraju zauzeti jasan stav u vezi sa institucionalim i ustavnim opstrukcijama.

Ako prekrši Ustav, Skupština ga može razriješiti dužnosti

Bogdanović je naglasio da ustavna mogućnost da Đukanović drugi put vrati zakone - ne postoji:

“U tom slučaju Đukanović bi prekršio Ustav, dok bi parlament s tim u vezi mogao pokrenuti proceduru razrješenja predsjednika Crne Gore”.

Istakao je da je “ovo klasičan pokušaj udara na parlament i državu od onih kojima su usta puna državnosti”.

Ocijenio je da je parlamentarna većina spremna da na ovu opstrukciju odgovori mirno, demokratski i u skladu sa Ustavom, i da će taj problem ponovo biti riješen u najkraćem mogućem roku.

“…Potpuno je jasno da opozicija pokušava da blokira državu, što joj sigurno nećemo dozvoliti. Sada će vidjeti kako parlamentarna većina lagano i demokratski, za samo 15 minuta rješava opstrukciju opozicije”.

Spajić: Sada je nelegalno 99 odsto privrednih subjekata

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić naveo je da je zbog Đukanovićeve odluke, “99 odsto privrednih subjekata u Crnoj Gori sada nelegalno”.

“Odbijanjem da potpiše set ekonomskih zakona koje je nova vlada donijela kao vid pomoći privredi usljed kovid krize, predsjednik Đukanović pokušava da nastavi svoju ‘politiku ekonomski spržene zemlje’. Zbog ovog poteza, 99 odsto privrednih subjekata u Crnoj Gori je sada nelegalno...”, napisao je Spajić na Tviteru.

On je za danas najavio hitan sastanak sa guvernerom CBCG Radojem Žugićem kako bi se pomoglo privredi...

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović saopštila je da je Đukanović odbijanjem da potpiše izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, “nastavio da urušava zdravstveni sistem”.

Kako je navela na Tviteru, Đukanović tom odlukom “podržava svoja dugogodišnja politička kadrovska rješenja na rukovodećim pozicijama u zdravstvu”.

“Na vašu žalost, predsjedniče, do promjena će uskoro neminovno doći”.

Radnici bez prava nakon 7. januara

Opšti kolektivni ugovor (OKU), a time i znatan dio radničkih prava, prestaće da važi 7. januara, jer je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio da potpiše izmjene Zakona o radu koje važenje OKU produžuju do kraja godine.

Đukanović je Zakon o radu vratio u paketu sa izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti i nekoliko drugih koji su usvojeni 29. decembra prošle godine, pozivajući se da je sporna skupštinska većina koja je glasala...

Postojećim Zakonom o radu, trajanje OKU je oročeno do 7. januara 2021. godine.

Tekst novog OKU trebalo je da pripremi tripartitna radna grupa Socijalnog savjeta, koja je formirana u maju prošle godine, ali zbog pandemije COVID-a nije mogla završiti posao.

Predstavnici obje sindikalne centrale, Saveza sindikata Crne Gore i Unije slobodnih sindikata, Duško Zarubica i Srđa Keković, 10. novembra su podnijeli Skupštini inicijativu da se kroz izmjenu zakona produži rok važenja OKU do 31. decembra 2021.

Izmjenu zakona prihvatili su klubovi poslanika nove parlamentarne većine, ali i sadašnje opozicije iz DPS-a, SD-a, SDP-a i Bošnjačke stranke.

Nakon 7. januara važiće samo osnovni dio radničkih prava predviđen Zakonom o radu, ali je i njihova detaljnija razrada predviđena OKU, tako da je politizacijom spora doveden u pitanje cijeli sistem radnog prava.

Naročito će biti ugrožena radnička prava zaposlenih u djelatnostima koji nemaju važeće granske kolektivne ugovore, a to je više desetina hiljada radnih mjesta, većinom u privatnom sektoru.

Ugrožen rad malih privrednika i banaka

Odbijanje predsjednika Mila Đukanovića da potpiše usvojene izmjene Zakona o fiskalizaciji napraviće haos malim privrednicima i otjerati ih u sivu zonu, a bankama zakomplikovati posao jer nijesu potpisane ni izmjene zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji kreditnih institucija.

Izmjenama zakona predviđeno je da elektronska fiskalizacija počinje 1. januara 2021. godine, ali je poreskim obveznicima dat prelazni period do 1. juna 2021. godine za uspostavljanje sistema.

Rok je produžen, sa čim su se ranije usaglasili svi predstavnici stranaka u Skupštini, jer mnogi mali privrednici nijesu mogli obaveze o elektronskoj fiskalizaciji završiti u ranije predviđenom roku do 1. januara.

Sada su u prekršaju svi privrednici koji nijesu završili elektronsku fiskalizaciju poreskih registar kasa do 1. januara, odnosno rade “na crno”, zbog čega im prijete visoke kazne ako inspektori ne budu imali sluha za pravnu zavrzlamu nastalu zbog političkog nadgornjavanja.

Banke su u problemu jer su izmjenama zakona bili odloženi rokovi za primjenu velikog broja novina u njihovom radu, ali sada zbog Đukanovićeve odluke sve obaveze za banke važe od 1. januara, bez dodatnih rokova za prilagođavanje.

( Željka Vučinić, Goran Kapor )