"Ako se Asanž izruči SAD, bio bi živ sahranjen"
Advokatica Stela Moris sa kojom Asanž ima dvoje djece rekla je u intervjuu za njemački list Der Špigel od nedjelje da u londonskom zatvoru visoke bezbjednosti Belmarš gdje se on drži nijedan njegov advokat se nije pojavio od marta
Britanski sud danas odlučuje da li će izručiti osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža Americi koja hoće da mu sudi za špijunažu poslije objavljivanja stotina hiljada povjerljivih dokumenata.
Za svoje pristalice 49-godišnji Asanž je postao simbol borbe za slobodu informisanja.
O njegovoj sudbini odlučivaće sudija Vanesa Bericer u sudu Old Bejli u Londonu.
Kakva god odluka da se donese na nju će biti moguće da se uloži žalba tako da se sudska bitka u Velikoj Britaniji sigurno neće tu završiti.
Ostaje da se sazna kakav će biti stav budućeg američkog predsjednika Džoa Bajdena prema osnivaču Vikiliksa.
Protiv Asanža pokrenut je postupak pod predsjedništvom Donalda Trampa.
Za vrijeme Trampovog prethodnika Baraka Obame, čiji je Bajden bio potpredsjednik, američki sudovi su odustali od gonjenja Asanža.
Međutim prije 10 godna Bajden je poredio Asanža sa "visoko tehnološkim teroristom".
Advokatica Stela Moris sa kojom Asanž ima dvoje djece rekla je u intervjuu za njemački list Der Špigel od nedjelje da u londonskom zatvoru visoke bezbjednosti Belmarš gdje se on drži nijedan njegov advokat se nije pojavio od marta.
Ona je rekla da je Asanžova odbrana "ozbiljno hendikepirana".
"Ali situacija u zatvoru Belmarš je ništa u poređenju sa uslovima zatvora kojima će biti podvrgnut u SAD ako bude izručen", rekla je ona, ocijenivši da bi Asanž tada bio "živ sahranjen".
Osnivač Vikiliksa je 11. aprila 2019. izbačen iz ambasade Ekvadora u Londonu u koju se sklonio 2012. godine i britanska policija ga je odmah uhapsila.
SAD su zatražile izručenje Asanža koji se suočava sa ukupno 18 tačaka američke optužnice, a ukoliko bude osuđen za špijunažu i izdaju zbog objavljivanja tajnih državnih dokumenata o američkim vojnim i diplomatskim aktivnostima, posebno u Iraku i Avganistanu, prijeti mu zatvorska kazna od 175 godina.
SAD mu zamjeraju što je izložio opasnosti izvore američkih službi, što on osporava.
Među dokumentima koje je objavio je video koji pokazuju civile ubijene pucnjima iz američkog borbenog helikoptera u Iraku u julu 2007. godine, među kojima i dvojicu novinara agencije Rojters.
Britanski sud treba da odluči da li američki zahtjev za izručenje ispunjava određene pravne kriterijume, i konkretno da li je nesrazmjerna ili nespojiva sa ljudskim pravima.
Kristin Hrafnšon, glavni urednik Vikiliksa rekao je za Frans pres juče da je "skoro sigurno" da će se sud izjasniti protiv Asanža i osudio je pristrastnost u proceduri.
U saopštenju objavljenom ovog vikenda on je ocijenio da sama činjenica da je ovaj slučaj izveden pred sud i da je trajao toliko dugo predstavlja istorijski napad visokog nivoa na slobodu izražavanja.
Tokom pet nedjelja suđenja u februaru i septembru advokati Džulijana Asanža osuđivali su "politički" proces zasnovan na "lažima".
( BETA )