Male šanse za opoziv jer su im potrebni Trampovi birači

Mada raste broj republikanaca koji pozivaju predsjednika SAD Donalda Trampa da podnese ostavku nakon što su njegove pristalice prošle nedjelje napale Kapitol, mediji i analitičari ocjenjuju da su male šanse za smjenu ili opoziv predsjednika prije isteka njegovog mandata 20. januara naročito zbog toga što to nije u političkom interesu onih koji imaju moć da ga smijene.

Republikanski senator Pet Tumej, donedavno konzervativni Trampov pristalica, pridružio se juče njegovoj stranačkoj koleginici senatorki iz Aljaske Lizi Murkovski i pozvao Tramp da podnese ostavku rekavši da bi se republikanski predsjednik mogao suočiti sa krivičnom odgovornošću.

Prethodno je republikanski senator Ben Sasi, čest Trampov kritičar, kazao je za CBS da bi on „definitivno razmotrio“ impičment dok je još jedan republikanac Adam Kinzinger pozvao Trampa da podnese ostavku i predsjednika Majka Pensa da aktivira Amandman 25. ukoliko predsjednik odbije da se sam povuče.

„Mislim da je najbolji način za našu državu da predsjednik podnese ostavku i ode što je prije moguće“, kazao je Tumej za NBC, nazivajući Trampovo ponašanje nakon izbora „nečuvanim“.

Tumej, koji planira da se penzioniše nakon isteka mandata 2022, kazao je da smatra da jeTramp zapao u određeni stepen „ludila“ nakon izbora. „Mislim da on nije podoban da se ikada više kandiduje za javnu funkciju zbog nečuvenog ponašanja u postizbornom periodu“, kazao je Tumej za NBC.

Najbrži i najlakši način za smjenu Trampa bi bio da on podnese ostavku.

Međutim, sudeći po njegovom dosadašnjem ponašanju šanse da to učini su ravne nuli, navodi „Ekonomist“ i ističe da su u tom smisli pozivi predsjedniku da sam ode zapravo samo izražavanje stava, bez očekivanja da će to nešto promijeniti.

Senator Pet Tumej je istupio u trenutku kada se demokrate u Predstavničkom domu pripremaju da pokrenu proceduru opoziva i dok je u toku savezna istraga o napadu na sjedište vlade u Vašingtonu.

Demokratski članovi Predstavničkog doma planiraju da danas predoče osnovu za impičment, u postupku koji je predsjednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi najavila u slučaju da Tramp ne bude smijenjen drugom sredstvima. Predstavnički dom bi zatim, kako je za CNN demokrata Džejms Kliborn, razmatrao članove za opozov u utorak ili srijedu. Demokrate optužuju Trampa da je „ugrozio bezbjednost Sjedinjenih Država“ i njenih institucija. To bi Trampu bio drugi impičment. Senat pod kontrolom republikanaca ga je prošle godine oslobodio u prvom procesu, pokrenutom zbog njegovih zahtjeva Ukrajini da blati njegove političke rivale. Nijedan predsjednik SAD nije smijenjen preko impičmenta. Niti je protiv nekog predsjednika procedura opoziva bila pokrenuta dva puta.

Tumej je kazao da on smatra da nema vremena za pokretanje procedure impičmenta svega deset dana do kraja Trampovog mandata i naglasio da izgleda da nema konsenzusa za aktiviranje Amandmana 25 Ustava za smjenu Trampa, kojeg bi zamijenio potpredsjednik Majk Pens.

Pojedini republikanci pozivaju Trampa da podnese ostavku u korist Pensa, i ponovi potez Ričarda Niksona koji je predao vlast Džeraldu Fordu 1974. Tramp i Pens, kako prenosi „Gardijan“ nijesu razgovarali od nereda u Kapitolu. Međutim, britanski list piše da taj korak djeluje malo vjerovatan.

Tamej je juče ponovio stav demokrata i pojedninih republikanaca da je Tramp podstakao nasilje u Kapitolu u kojem je stradalo pet osoba i kazao da treba da snosi odgovornost. „Ponašanje je nečuveno. Treba da snosi odgovornost. Mislim da se predsjednik diskvalifikovao da ikada više obavlja saveznu funkciju“.

Ukoliko Tramp ne pomiluje samog sebe - što je potez koji bi podrazumijevao priznanje krivici i vjerovatno ne bi imao legitimitet, protiv njega bi nakon napuštanja dužnosti mogla biti pokrenuta savezna istraga. Pomilovanja ne važe za savezne istrage, piše „Gardijan“.

Ukoliko bi bio proglašen krivim nakon napuštanja dužnosti, Tramp bi izgubio sve benificije koje uživaju bivši predsjednici, poput obezbjeđenja i penzije, a Senat bi mogao glasati da mu se zabrani da se kandiduje za drugi mandat. Impičment ili smjena takođe bi značili da se Tramp ne može kandidovati za saveznu funkciju, čime bi njegova kampanja 2024. bila sasječena prije nego što je i počela. To bi pojedinim republikanskim senatorima koji žele nominaciju za sebe moglo djelovati primamljivo. Međutim, svi oni se, kako piše „Ekonomist“ nadaju da će osvojiti glasove Trampovih pristalica zbog čega je problematično glasanje za njegovu smjenu. Republikanski establišment takođe smatra da dugoročna politička budućnost partije zavisi od zadržavanja birača koji vole Trampa.

Stoga, prema pisanju „Ekonomista“ najvjerovatniji ishod jeste da će Tramp, kojem je zabranjeno da koristi Fejsbuk i Tviter, ali i dalje komanduje američkim nuklearnim arsenalom, ostati na dužnosti do kraja mandata. To takođe znači da će ukoliko poželi, ponovo moći da se kandiduje.

U ovom trenutku to djeluje malo vjerovatno, ali „Ekonomist“ ističe da je Tramp prije svega dva mjeseca osvojio drugi najviši broj glasova u američkoj istoriji.

Policajci i vatrogasci među izgrednicima u Kapitolu

Dok istražitelji pokušavaju da identifikuju izgrednike koji su upali u Kapitol, policijski odsjeci u Virdžiniji i Vašingtonu su nekoliko policajaca poslali na prinudni odmor dok vlasti istražuju da li su učestvovali u nezakonitim aktivnostima dok nijesu bili na dužnosti.

Vatrogasne sližbe u Floridi i Njujorku su takođe obavijestile savezne vlasti da su neki njihovi pripadnici možda bili prisutni prilikom nasilja u Vašingtonu u srijedu. Policijska služba u malom gradu Roki Maunt u Virdžiniji juče je saopštila da su dvojica njihovoh pripadnika prisustvovala „događaju“ u Vašingtonu dok su bili van dužnosti.

Pet osoba je izgubilo život, uključujući i jednog policajca iz Kapitola, kada su pristalice Donalda Trampa upale u Kapitol u pokušaju da spriječe zvanično priznavanje izborne pobjede demokrate Džoa Bajdena. Desetine ljudi su uhapšene i protiv njih je podignuta optužnica, a FBI traži pomoć javnosti u identifikovanju još učesnika.

( Nada Bogetić )