Japan se sjeća atomskog napada na Hirošimu prije 73 godine
Gradonačelnik Kazumi Macui je u obraćanju upozorio na porast nacionalizma i tenzija u svijetu i pozvao vladu Japana da preduzme veće napore ka tome da svijet bude bez nuklearnog oružja
Zvono se oglasilo danas u Hirošimi na početku ceremonije povodom 73. godišnjnice atomskog bombardovanja tog grada, prvog takvog napada u istoriji čovječanstva. Na cermoniji na kojoj je prisustvovalo oko 50.000 ljudi, stanovnika Hirošime i predstavnika 58 zemalja uključujući i američkog ambasadora Vilijama Hagertija, zvaničnici su podsjetili na poginule i povrijeđene i uputili pozive da se eliminiše nuklearno oružje. Nebo je danas bilo vedro kao i 6. avgusta 1945. godine u 8.15 po lokalnom vremenu kada je američki bombarder B-29 "Enola Gej" sa visine od 9.600 metara bacio bombu nazvanu "Mali dječak", koja je posle 43 sekunde eksplodirala 600 metara iznad zemlje. Od te eksplozije je tog dana i u nedjeljama koje su uslijedile nastradalo 140.000 osoba. Gradonačelnik Kazumi Macui je u obraćanju upozorio na porast nacionalizma i tenzija u svijetu i pozvao vladu Japana da preduzme veće napore ka tome da svijet bude bez nuklearnog oružja. "Ako čovječanstvo zaboravi istoriju ili prekine da joj se suprotstavlja mogli bi da napravimo još jednu užasnu grešku. Upravo zato treba da nastavimo da govorimo o Hirošimi", rekao je gradonačelnik Kazumi Macui i dodao da treba da se "nastave napori za eliminisanje nuklearnog oružja". On je izrazio žaljenje što se neke zemlje pokazuju otvoreno nacionalističkim i modernizuju svoj nuklearni arsenal ponovo oživljavajući tenzije koje su se smirile posle kraja Drugog svjetskog rata. Nuklearno odvraćanje i "nuklearni kišobrani" su "sami po sebi nestabilni i izuzetno opasni" pristupi koji teže da zadrže međunarodni poredak samo izazivanjem straha u rivalskim zemljama, rekao je on i pozvao svjetske vođe da pregovorima dođu do ukidanja nuklearnog oružja. Japanski premijer Šinzo Abe, takođe prisutan na ceremoniji, bio je manje oštar u svom govoru, što je ponovo prikazalo japanske kontradikcije po pitanju nuklearnog oružja. Japan prošle godine nije potpisao ugovor koji zabranjuje atomsko oružje usvojen u UN, stajući na stranu nuklearnih sila zbog, kako je navedeno, sjevernokorejske prijetnje. Abe je rekao da se razlike između zemalja s nuklearnim oružjem i onim koje ga nemaju povećavaju ali je obećao da će učiniti više da se ta razlika smanji. Da bi sve strane sarađivale važno je da svi razumiju "realnost i tragediju nuklearnih napada", rekao je on i ponovio obećanje Japana da će se držati svojih principa pacifizma. "Posljednjih godina postalo je očigledno da razlike postoje između zemalja oko načina smanjenja nuklarnog oružja. Naša zemlja radi strpljivo na tome da služi kao most između dvije strane i da vodi napore međunarodne zajednice" ka denuklearizaciji, rekao je on. Tri dana posle bombardovanja Hirošime, SAD su bacile atomsku bombu "Debeli čovjek" na Nagasaki, gdje je stradalo oko 74.000 ljudi, posle čega je Japan kapitulirao 15. avgusta. Rat je zvanično završen dvije nedjelje kasnije, 2. septembra 1945. godine. U trenutku napada, u Hirošimi je živelo 350.000 ljudi, od čega 40.000 vojnog osoblja. Danas taj grad ima 1,2 miliona stanovnika. Američki predsjednik Barak Obama posetio je Hirošimu u maju 2016. godine, kao prvi predsjednik SAD koji je posjetio taj memorijalni centar.
Galerija
( Beta )