I izdizanje na katun može na listu UNESCO-a

Krsna slava, fešta Svetog Vlaha, Sinjska alka, srpsko kolo, pica napolitana, klapsko pjevanje, bećarac, nijemo kolo... samo se neke od dobro poznatih tradicija koje su naše komšije iz Srbije, Hrvatske i Italije upisale na Reprezenativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a.

Hrvatska do sada ima ukupno 14 upisnih elemenata, a Srbija najavljuje po jedan svake naredne godine.

Crna Gora, do sada, nema upisanih kulturnih dobara na ovoj listi. Prema najavi premijera Duška Markovića, u planu je upis Bokeljske mornarice.

Uz Bokeljsku mornaricu, kandidati bi mogli biti i vještina izrade dobrotske čipke i bihorskog ćilima, ali i stočarska tradicija izdizanje na katun (katunovanje). Lista je otvorena za sve predloge koje oslikavaju vjekovnu tradiciju Crne Gore.

Generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO u Ministarstvu kulture Milica Nikolić u razgovoru za “Vijesti” objašnjava da je upis na ovu listu finalni korak u pravilnom pristupu zaštite i očuvanja nematerijalne baštine.

“Prije toga trebalo je ratifikovati konvenciju, reformisati nacionalni zakonodavni okvir u ovoj oblasti i zakonski urediti zaštitu nematerijalnog nasljeđa, te unaprijediti ekspertska znanja sa standardima Konvencije i UNESCO procedurama. Nakon toga, sproveden je popis nematerijalne baštine na teritoriji Crne Gore i napravljena preliminarna lista potencijalnih kulturnih dobara nematerijalnog karaktera, na osnovu kojih su sprovedene procedure zakonske zaštite, odnosno provjere kulturne vrijednosti. Na nacionalnom nivou trenutno imamo zaštićenih 16 kulturnih dobara, dok se jedno trenutno nalazi u proceduri provjere kulturnih vrijednosti. Uvažavajući 12-vjekovnu tradiciju Bokeljske mornarice, njen nacionalni i međunarodni značaj, te snažno zalaganje lokalne zajednice u njenom očuvanju i održavanju, procinjeno je da ovo kulturnog dobro zalužuje da bude prvo nematerijalno kulturno dobro koje će Crna Gora kandidovati ka UNESCO Reprezentativnoj listi”, kazala je Nikolić.

Šta je, osim Bokeljske mornarice, u planu za upis na ovu listu?

Kako međunarodna promocija nematerijalne baštine ne počiva samo na Reprezentativnoj listi, Ministarstvo kulture planira da nakon okončanja ovog procesa kandiduje izradu bihorskog ćilima za Registar dobrih praksi kao i vještinu izrade dobrotske čipke na Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebno hitno očuvanje. Takođe, razmatraju se mogućnosti priključenja multinacionalnim nominacijama suhozida i mediteranske dijete.

Od pojedinačnih upisa razmatra se upis katunovanja kao jedinstvenog fenomena. Napominjemo da je Reprezentativna lista otvorena za nove upise pa će postepeno biti kandidovana i druga crnogorska nematerijalna kulturna dobra za koje se procijeni da njihov značaj prevazilazi nacionalni okvir, koja imaju snažno uporište u lokalnoj zajednici i za koja se može osigurati očuvanje, odnosno prenošenje na nove generacije.

Koliko upis nekog dobra, kako materijalnog tako nematerijalnog, na listu UNESCO-a, ima pozitivnih efekata na samu zemlju upisnicu, od društvenih i kulturnih, do komercijalnih i turističkih?

Upis dobra na UNESCO listu svjetske baštine ili na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ima izuzetno značajan uticaj na turizam i ekonomiju, iako ovaj status kod UNESCO-a ne podrazumijeva finansiranje od strane Organizacije. Budući da se prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora i Kotorska tvrđava kao dio multinacionalne nominacije Venecijanskih utvrđenja već nalaze na listi UNESCO-a, turistička promocija Boke obavezno počinje podacima o UNESCO statusu, što privlači veliki broj turista usmjerenih na kulturni turizam.

Kulturna dobra poput Bokeljske mornarice predstavljaju snažan oslonac kulturne ponude Boke i dodatno promovišu Kotor. Bokeljska mornarica aktivno sudjeluje u turističkoj ponudi imajući u vidu da turisti i posjetioni često budu u prilici da učestvuju u razmjeni kulturnog sadražaja, prilikom igranja kola Bokeljske mornarice u Starom gradu Kotoru, ili u Tivtu i Herceg Novom. Razmjena kulturnog sadržaja podrazumijeva interakciju učesnika i posmatrača u određenom simboličkom prostoru, u kome postoji jasna veza između prostora i prenošenja elementa.

Dodatno je važno naglasiti i promociju starih zanata od kojih direktnu korist mogu imati članovi lokalne zajednice, zanatlije koji na tradicionalan način pripremaju određen sadržaj, bilo da je riječ o uniformi, oružju, ili u nekim drugim slučajevima izradi nošnje, izradi čunova na Skadarskom jezeru, i tako dalje. Takođe, postoje i određeni rizici koje upisi nose.

Kada je u pitanju Reprezentativna lista, to bi mogla biti komercijalizacija dobra, dok kod materijalne baštine najveću opasnost predstavlja turistička ekspanzija i pritisci koje masovni turizam donosi.

Ambasador Srbije u UNESCO-u Darko Tanasković izjavio je da ova država "mora da bude preduzimljivija i da požuri...da bar zaštiti gusle, za čiju nominaciju se već preduzimaju ozbiljne pripremne radnje". Da li Crna Gora preduzima nešto po pitanju gusala, koje, iako su prisutne u cijelom Dinarskom pojasu, ipak su najkarakterističnije za Crnu Goru i za nju se najviše vezuju? Koliko činjenica da različite zajednice dijele zajedničko nasljeđe, može da ih, iz Vašeg iskustva, podstakne da u većoj mjeri komuniciraju i budu spremne da učestvuju u zajedničkim aktivnostima, programima i projektima za očuvanje baštine?

Gusle predstavljaju tradicionalni instrument koji je karakteritičan kako za Crnu Goru, tako i za pojedine države iz regiona. Kod nas se nalaze na Preliminarnoj listi potencijalnih kulturnih dobara i u narednom periodu će biti zaštićene na nacionalnom nivou. Sa žaljenjem smo primili informaciju da je Republika Srbija u proces kandidature gusala ušla samostalno, ali postoji mogućnost da se, ukoliko ta nominacija bude uspješna, kasnije priključimo ovom upisu uz poštovanje određenih procedura.

Nematerijalna baština počiva na lokalnim zajednicama, one su te koji elemente nematerijalnog nasljeđa čuvaju i prenose. Institucije su tu da im obezbijede zakonsku zaštitu i nacionalnu i međunarodnu promociju, kako bi bile adekvatno valorizovane, ali lokalne zajednice su ključni nosioci procesa. Interpretacija nasljeđa, materijalnog i nematerijalnog, zavisi od društvenog konteksta, pa bih podsjetila na primjer Starog mosta u Mostaru koji je u jednom društveno-političkom kontekstu bio primjer razdora određenih zajednica, a kasnije simbol njihovog pomirenja.

Koliko zbog upisa elementa na listu UNESCO-a nematerijalnog kulturnog nasljeđa postajemo međunarodno vidljiviji?

UNESCO liste jesu snažan mehanizam promocije države, ali podrazumijevaju i značajne obaveze u pogledu očuvanja upisanih dobara.

Hrvati se prvi sjetili ojkanja, nijemog kola i mediteranske ishrane

Zemlje iz našeg okruženja do sada su zaštitile:

HRVATSKA

2009. Zvončari Kastavštine 2009. Hrvatsko čipkarstvo 2009. Proljećna procesija kraljica (Ljelje) u Gorjanima 2009. Hvarska procesija križa 2009. Fešta Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika 2009. Proizvodnja drvenih dječijih igračaka Hrvatskog Zagorja 2009. Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici 2010. Licitarski obrt sjeverne Hrvatske 2010. Sinjska alka, viteški turnir iz Sinja 2010. Ojkanje 2011. Bećarac, pjevanje i sviranje iz Slavonije 2011. Nijemo kolo iz Zagore 2012. Klapsko pjevanje iz Dalmacije 2013. Mediteranska prehrana

MAKEDONIJA

2013. Festival svetih četrdeset mučenika u Štipu 2014. Kopačkata, društveni ples iz sela Dramče, Pijanec 2015. Glasoečko, dvoglasno muško pjevanje iz Dolni Pologa

SLOVENIJA

2016. Pasijonska predstava u mjestu Škofja Loka

BUGARSKA

2008. Bistričke babe, arhajske polifone pjesme, plesovi i rituali u Šopluku 2009. Nestinarstvo, stari paganski vatreni ritual na dan sv. Konstantina i Helene 2014. Tradicionalno tkanje tepiha iz Čiprovaca 2015. Surva festival oblasti Pernik

( Nina Vujačić )