Vukotić Jelušić: Crnogorska obala, svetinja burazerskog kapitalizma

Morsko dobro je od gospodara najvrednijeg privrednog resursa, formiranog radi integralnog upravljanja obalom, postalo uzurpator javnog dobra i medijator u realizaciji klijentelističke politike Demokratske partije socijalista (DPS), saopštila je potpredsjednica budvanskog odbora Građanskog pokreta URA Milijana Vukotić Jelušić povodom rasprodaje obale Morskog dobra.

Kako je istakla, godinama unazad crnogorska obala je služila političkoj eliti i njenim sinovima, lažnim investitorima i kriminalnim strukturama za bogaćenje, raspodjelu plijena i nagrađivanje za političku podršku.

"Godinama unazad, komad po komad, obala je devastirana, bila izložena divljoj gradnji i otuđivana od njenih stvarnih vlasnika – građana Crne Gore. Od Kostanjice, Veriga, preko Svetog Nikole, Miločera, Velike plaže i Valdanosa, nicali su divlji, privremeni objekti, betonirane najljepše pješčane plaže, ograđivani i zatvarani javni prostori“, kazala he Vukotić Jelušić.

Prema riječima potpredsjednice budvanskog odbora URE, tenderi za zakup crnogorskih plaža postajali su ring za borbu najokrutnijih ponuđača, spremnih da se obračunaju sa svakim ko pokuša da konkuriše ili se usudi da postane zakupac.

"Kao što nije postojalo građanske snage da se odbrani svetinja crnogorske privrede – njena obala, tako je vremenom bilo sve manje građana spremnih da se suprotstave “nelojalnoj konkurenciji” u vidu moćnih sinova i kriminalnih grupa, sa kojima je sam ulazak u trku nagovještavao egzistencijalni i materijalni kolaps. Na zalasku jedne moći, Morsko dobro postalo je i potpisnik ugovora koji građane Crne Gore pretvaraju u strance na sopstvenoj obali. I dok je nekada i petogodišnji zakup dijela obale izazivao zazor, sada su to višedecenijski ugovori kojima „napadaju“ preostale vrijedne lokacije“, navela je Vukotić Jelušić.

Ona je napomenula da je takvo Morsko dobro uvijek imalo sistemsku podršku MORT-a.

"Kako kroz odugovlačenje sa izradom Prostornog plana i Plana generalne regulacije, tako i kroz angažovanje podobnih na izradi Prostornog plana, koji treba da integriše postojeći, važeći i devastatorski Plan priobalnog područja, ali i da vještom rukom poslušnika predvidi preuzimanje preostalih prostornih, a time i priobalnih, resursa Crne Gore“, ističe ona.

Vukotić Jelušić smatra da građane nije posebno iznenadila objava da je samo u periodu od septembra do novembra prošle godine potpisano devet od 30 ukupno sklopljenih u poslednjih 12 godina, dugoročnih investicionih ugovora između Morskog dobra i pravnih lica.

"Neki će dijelovima obale gospodariti i do 2050. godine, uz minimalna ulaganja i niske cijene zakupa po metru kvadratnom. Za to vrijeme građani su zabavljani identitetskim podjelama i pitanjem crkvenih dobara, a u sjeni takve „zabave“ polako su preuzimana svjetovna dobra. Da čovjek gotovo pomisli da je cijela ujdurma sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti trebalo da posluži kao zavjesa iza koje moćne ruke dijele ekonomiju zemlje", ističe još Vukotić Jelušić.

Građane, tvrdi, nije iznenadila ni brzina ni vještina prekaljenih javnih službenika da zaključe u kratkom roku ovakve ugovore.

"Iznova je iznenađenje spremnost da se založi sopstveni integritet zarad političke obaveze i u poslednjim trzajima vlasti otima nasljeđe i hleb iz ruku svojih sunarodnika. To je, izgleda, cijena patriotizma koju treba da plate duboko podjeljeni, osiromašeni i uniženi građani Crne Gore, države otetih, rasprodatih ili uništenih resursa, države obespravljenih i nejednakih“.

Ističe da nova Vlast ima obavezu da ispita i procesuira svaku zloupotrebu položaja i prekoračenje ovlašćenja u ovim radnjama, te da zaplašivanje visokim odštetnim zahtjevima ne može zbrisati nepravilnosti i nesavjestan odnos prema javnom dobru datom na upravljanje.

"Građani će se na kraju izboriti da pristup našoj obali bude slobodan i da naša budućnost ne postanu ograđeno more i obala“, zaključuje Vukotić Jelušić u saopštenju.

( Ana Burić )