Ustavni sud na pragu krize

Odlučivanje Ustavnog suda (US) nakon 9. februara, kada i sutkinja Mevlida Muratović stekne uslove za starosnu penziju, neće biti uvijek moguće jer neće biti kvoruma za to.

Ustavni sud ima sedmoro sudija koji odlučuju većinom glasova od ukupnog broja, odnosno sa četiri glasa. Parlament je juče konstatovao prestanak funkcije sudiji Hamdiji Šarkinoviću, a nakon što to uradi i za Muratovićevu, ostaje petoro sudija do izbora novih. Sudije Milorad Gogić i Miodrag Iličković veoma često su imali izdvojena mišljenja prilikom odlučivanja i jedini su u tom sudu koji od bivše Vlade nisu dobili kredit ili stan.

U Skupštini je u toku procedura izbora dvoje sudija na oglas na koji se javilo 12 kandidata i za čiji izbor je potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina u Skupštini, koje sada nema. Najprije jer to podrazumijeva podršku dijela opozicije, ali i to što će nova vlast insistirati da u US budu izabrani pravnici, koji će biti njoj naklonjeni.

Za to će biti potreban konsenzus poslanika vlasti sa kolegama iz opozicije, kao i prilikom ranijih izbora.

Predsjednica nadležnog skupštinskog Ustavnog odbora Simonida Kordić (DF) ranije je kazala da su u toku političke konsultacije na tu temu, a juče je saopštila da će sazvati hitnu sjednicu tog tijela i razmotriti datume prestanka mandata za dvoje sudija US, s obzirom na različite informacije o tome. Najavila je da će sjednicu vjerovatno zakazati do kraja sedmice.

Navela je da informacija koju je Ustavni odbor dobio je da je mandat sudiji Hamdiji Šarkinoviću istekao 5. januara, a sutkinji Mevlidi Muratović ističe u februaru. Međutim, kako je kazala, pojavile su se infomacije da je Šarkinović trebalo da ode u penziju prošle godine, a Muratovićeva prije praktično sedam godina.

“Ako je tako, Ustavni sud je grubo prekršio Ustav i zakon”, rekla je Kordićeva na konferenciji za novinare.

Ustavni sud je juče nakon prozivki iz parlamenta da djeluje politički i selektivno, produžio na mjesec dana rok poslanicima da mu dostave odgovor na inicijativu u vezi sa njegovom odlukom o formiranju Odbora za izborno zakonodavstvo. Rok je prvobitno bio 15 dana.

Odluka novog predsjednika Budimira Šćepanovića saopštena je nakon rasprave u parlamentu, koju je otvorio predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. On je rekao da je inicijativa US za izjašnjenje oročena na 15 dana, navodeći da je to nečuveno. Paralelno, parlament je dobio inicijativu, rekao je Bečić, da se odredi i o predlogu o ocjeni ustavnosti Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika u roku od mjesec dana.

Obje inicijative podnijeli su poslanici opozicije, koji su tražili i provjeru ustavnosti izbora članova Državne izborne komisije.

Bečić je rekao da je pred početak sjednice uputio dopis US u kojem je naveo da Skupština ne može odgovoriti u roku od 15 dana i nije do sada zabilježeno da se odgovor traži u roku kraćem od roka u kojem se može sazvati sjednica Skupštine.

“...Uvjeren sam da su različite sudije izvjestioci dali predloge, uvjeren sam da je predsjednik US rok od 15 dana za odgovor tražila sutkinja Desanka Lopičić, pa neka me US demantuje ako imam pogrešnu procjenu. Ovo neko pod hitno mora da objasni. Neko želi da najveći zakonodavni dom bude onemogućen u ispunjavanju ustavnih nadležnosti. Uvjeren sam da iza ovog zahtjeva stoji sutkinja Desanka Lopičić, ovo je dokaz instrumentalizacije, ali i budi sumnje u opasne namjere u ovom procesu“, kazao je Bečić.

Poslanici vladajuće koalicije tvrdili su juče tokom rasprave da je US ispolitizovan i da radi za bivšu vlast.

Premijer Zdravko Krivokapić je novinarima rekao da “ako se prisjetimo svih dešavanja oko Ustavnog suda, sa pravom možemo da kažemo da je to još jedna partijska organizacija, jer tamo gdje dominira politika nema pravde”. On je istakao da Ustavni sud treba da funkcioniše prema mogućnostima, a to znači da niko ne može da ucjenjuje Skupštinu i da u roku od 15 dana traži da se dostavi nešto što je nemoguće.

“Valjda Ustavni sud koji isto zna kao i Skupština da sve što je moguće uraditi uradi, ali uz razumijevanje. I u dva akta i neposredno malu razliku vidite razliku. Jedan traži 15, drugi 30 dana. Dajte da svi budemo u službi građana, a ne obračuna”, rekao je Krivokapić.

Istakao je da na Ustavni sud na “izdisaju” želi da prigrabi mogućnost “da u zadnjem trenutku donosi nelegitimne odluke”.

Sud nije obavezan da čeka mišljenje, ime izvjestioca zaštićeno zbog mogućih uticaja

Zakonom o US propisano je da su učesnici u postupku dužni da u roku dostave dokumentaciju i odgovor tom sudu, ali da on može odlučiti i bez toga.

Zakonom rok nije preciziran, već je to učinjeno Poslovnikom US u kome piše da on ne može biti kraći od 15 dana. To je juče detaljno obrazložio u saopštenju predsjednik US Budimir Šćepanović, ostavljajuću još 15 dana poslanicima da se odrede prema odluci o formiranju odbora za izborno zakonodavstvo.

US je ranije uglavnom čekao izjašnjenje državnih institucija, u nekim primjerima i duže od mjesec dana, a bilo je slučajeva da je odlučivao i bez njihovog stava.

“Vašu insinuaciju kojom izražavate ‘ozbiljnu sumnju u namjere Ustavnog suda Crne Gore’ i neutemeljene komentare iznijete na sjednici Skupštine Crne Gore u odnosu na sudiju izvjestioca u ovom predmetu, odbacujem kao apsolutno neosnovane”, saopštio je Šćepanović, koji je objasnio da je Poslovnikom suda zabranjeno objavljivati ime sudije izvjestioca, aludirajući na pominjanje imena Desanke Lopičić. Objasnio je da je razlog tome “zaštita podataka o sudiji izvjestiocu i savjetniku kojima je predmet raspoređen u rad, kako bi se a priori obezbijedila njihova veća samostalnost i nezavisnost u radu”.

( Ekipa Vijesti )