Greške su sve veći neprijatelji procesu građenja infrastrukture od kad je počela kriza izazvana pojavom koronavirusa

"Novca za kapitalne investicije ima, one se ne ukidaju i realizacija ni jednog projekta nije dovedena u pitanje zbog kovid krize. Došlo je do određenog zastoja u projektima iz realnih razloga, kao što su: pomjeranja trasa, dopunska planiranja i reprojektovanja“, kaže ministar za transport i veze Blagoj Bočvarski.

Godinu na izmaku ćemo završiti s dosad najvećim deficitom budžeta u iznosu od 920 miliona eura, javnim dugom većim od 60 posto BDP-a i najmanjom realizacijom kapitalnih investicija, koja prema posljednjim podacima zaključno s oktobrom, iznosi 48,6 procenata od ukupno planiranog iznosa. Da bi se pokrila rupa u budžetu pozajmljeno je 700 miliona eura u euroobveznicama, 176,5 miliona eura od MMF-a, 80 miliona eura preko Evropske komisije, a od Svjetske banke je preusmjeren zajam od 50 miliona eura (koji je bio namijenjen za realizaciju infrastrukturnih projekata) kako bi se subvencionirale plate radnicima u firmama koje imaju gubitke.

Pozajmljivalo se i na domaćem terenu, a na osnovu projekcija koje imamo ukupan ovogodišnji domaći dug trebalo bi da dostigne skoro 500 miliona eura. Tako ćemo godinu završiti uz rekordno zaduživanje od skoro 1,5 milijardi eura na stranom i domaćem tržištu.

Nažalost, ove godine nigdje u svijetu ne može se govoriti o zaduživanjima koja bi trebalo da donesu razvoj, zato što je jasno da sva zaduženja služe tome „da se spasi živa glava“, da se omogući funkcionisanje zdravstvenog sistema, bar donekle da se sačuvaju radna mjesta, da se smanji pad bruto domaćeg proizvoda.

Ipak, u ovom trenutku, u toku je izgradnja ili rehabilitacija puteva u dužini od 400 kilometara, a to je investicija vrijedna 800 miliona eura.

Kovid ne obustavlja infrastrukturne projekte

Ministar za transport i veze Blagoj Bočvarski tvrdi da investiranje u infrastrukturu nije dovedeno u pitanje zbog kovid krize. Na osnovu onoga što kaže, došlo je do odugovlačenja realizacije nekih projekata; ali oni će, i pored određenog kašnjenja, biti realizovani.

„Kapitalne investicije su važne i u vrijeme kad imamo redovno stanje, a posebno sad, kad imamo zdravstvenu krizu praćenu ekonomskom. Upravo sad treba da realizujemo što značajnije kapitalne investicije i da novac ubrizgamo u ekonomiju. Stalno radimo na povećanju nivoa njihove realizacije i kad god govorimo o njima, odn. kad govorimo o izgradnji puteva, željeznice, gasovoda i drugih srodnih projekata koji donose veliku dugoročnu korist, treba da imamo na umu da se ovakve investicije najčešće realizuju: jednim dijelom kreditima, jednim dijelom grantovima i jednim dijelom domaćim sredstvima. Mogu da kažem da novca za kapitalne investicije ima, one se neće ukinuti i nije dovedena u pitanje realizacija niti jednog projekta iz ove sfere zbog kovid krize. Tačno je da postoji zastoj kod određenih projekata, ali zbog realnih problema: pomjeranja trasa, dopunskih planiranja ili reprojektovanja. Kad dođe do usporene dinamike, neiskorišćeni novac se prenosi u narednu godinu da bi se na takvom projektu, ipak, nastavilo s radom. Ovo je i razlog zbog kojeg upućujem apel građevinskim kompanijama koje rade na ovakvim poslovima da to čine pojačanom dinamikom, kako bismo mogli da iskoristimo što više sredstava za kapitalne investicije“, kaže Bočvarski.

Ministarstvo za transport i veze je noseće ministarstvo kad je riječ o infrastrukturnim projektima. Do sredine ovoga mjeseca realizovano je 67 procenata planiranih sredstava, a do kraja godine biće i više, tako da će se, kako procjenjuje Bočvarski, iskoristiti oko 80 odsto novca namijenjenog toj svrsi.

Novac za socijalne stanove u potpunosti je iskorišćen

Putevi, gasovodi, željeznica, kanalizacija i vodovod, ali i izgradnja stanbenih objekata za socijalno ranljive kategorije, u fokusu su Ministarstva za transport i veze. Ministar Bočvarski posebno akcentuje da su ove godine realizovana sva sredstva predviđena za izgradnju socijalnih stanova, a novac za ovu namjenu obezbijeđen je i za sljedeću godinu. Svih 100 procenata sredstava iskorišćeno je za projekte koji se tiču vodovoda i kanalizacije i sve je realizovano preko ovoga Ministarstva.

„Radimo i na gasovodnoj strukturi; a u odnosu na putnu infrastrukturu, prioritet su panevropski koridori – svakako Koridor 8, odnosno autoput Kičevo-Ohrid, koji je u ovom trenutku i najveća investicija. Ostali projekti ovoga tipa su Skoplje-Blace, te istočni dio Koridora 8, gdje rehabilitujemo čitavu dionicu do graničnog prelaza s Bugarskom, pri čemu je jedan dio već gotov, a na preostalom dijelu puta se radi. Putni pravac od Krive Palanke do Deve Baira proširuje se trećom trakom. Izvjesno je i odglavljivanje i proširivanje Koridora 10, to je veoma važan putni pravac za građane Bitolja, Prilepa, Pelagonijskog regiona, a u tom kontekstu biće realizovana i deonica Gradsko-Drenovo, te novi tender za pravac Drenovo-Fariš. Zbog svega ovoga smatram da je 2020. veoma značajna godina“, konstatuje Ministar.

Autoput Kičevo-Ohrid, koji je u zastoju, već se otplaćuje

Najveći, ali i najskuplji infrastrukturni projekat u zemlji od njenog osamostaljivanja (a slobodno se može reći i decenijama prije toga) je autoput Kičevo-Ohrid. Ovaj projekat je počeo s budžetom od 560 miliona dolara; a, uz naknadno zaključene anekse, cijena je dostigla 772 miliona dolara.

Investicija se realizuje novcem kineske Eksim banke, koji se već vraća; a prvih 20 kilometara autoputa trebalo bi da budu završeni tek krajem 2021. godine. Autoput Kičevo-Ohrid planiran je za realizaciju zajedno s autoputem Miladinovce-Štip, a za oba projekta iz kineske banke inicijalno su pozajmljena 783 miliona dolara, s grejs periodom od 5 godina, koji je istekao 2019. godine i treba da se otplaćuje svakih 6 mjeseci tokom narednih 15 godina. Zahvaljujući naknadno zaključenim aneksima ugovora, zbog grešaka koje su nastale u realizaciji projekta autoputa Kičevo-Ohrid, dug je narastao.

Put Miladinovce-Štip je napravljen, ali stvari u vezi s autoputem Kičevo-Ohrid tek sad počinju da se otpetljavaju.

„Sa zadovoljstvom mogu da kažem da smo se konačno pomakli s mrtve tačke kad je riječ o ovom projektu, koji je imao veliki broj anomalija i da sad imamo kompletno novu projektnu dokumentaciju, sa svim neophodnim reprojektovanjima i revizijama, i sad počinjemo s odobravanjem novih infrastrukturnih projekata, s odgovarajućom eksproprijacijom i na terenu smo, u drugoj polovini ove godine, imali 6 puta veći progres nego u prvoj. Promjene se već uočavaju na terenu i ja sam ubijeđen da ćemo do kraja 2021. godine jedan dio od dvadesetak kilometara ovoga autoputa moći da stavimo u pogon“, kaže ministar Bočvarski. Ekspertska javnost, ipak, stalno ocjenjuje ovaj najskuplji infrastrukturni projekat i pravi odgovarajuće procjene u vezi s njim. Sa svim aneksima, s novim reprojektovanjima, došlo se do cijene po kilometru o kojoj ne prestaje da se govori u javnosti. Put Kičevo-Ohrid dug je 57 kilometara i jednostavna matematika ukazuje na to da će jedan kilometar ovoga puta koštati 13,5 miliona eura. Ipak, mora se istaći da je ovdje riječ o izuzetno teškoj dionici, ali eksperti tvrde da je čak i za takav put, sa svim mostovima i tunelima, cijena previsoka.

Posljedice rada s kompanijom Sinohidro korporejšn

Institut za demokratiju je u septembru ove godine objavio publikaciju Gurnuti u ćorsokak: Iznevjereno povjerenje u kineski korozivni kapital namijenjen izgradnji autoputeva u Sjevernoj Makedoniji, autorâ Zorana Nečeva i Ivana Nikolovskog.

„Kineski zajam za finansiranje nije problem u ovom slučaju. Dva ključna problema su uslov da se angažuje određeni kineski izvođač bez konkurencije, te kvalitet posla kao i materijali koji su korišćeni za izgradnju. Ovo posljednje dovelo je do mnogo većih troškova nego što se prvobitno očekivalo“, piše u publikaciji.

Autori publikacije podsjećaju i na izjavu bivšeg vicepremijera Koča Anđuševa po kojoj je kompanija Sinohidro korporejšn, koja je angažovana za izvođenje projekta, izgradila samo 2,7 kilometara puta, iako je bila jedna od najprofitabilnijih u zemlji.

„Sinohidro je bio na dvadesetom mjestu među najvećim kompanijama, po obrtu, u Sjevernoj Makedoniji 2018. godine, a bili su i peta najprofitabilnija kompanija u zemlji. Godine 2016. ova kompanije bila je na sedmom mjestu među najvećim privrednim kompanijama i treća među najprofitabilnijim. Kako je ovo moguće? U intervjuu iz marta 2018. godine, bivši zamjenik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Kočo Anđušev izjavio je da je Sinohidro, u stvari, izgradio samo 2,7 kilometara autoputa“, piše u publikaciji.

Ekspertska javnost se slaže da je jedna od najskupljih stvari kod uzimanja kredita izgubljeno vrijeme i nerentabilnost projekata. Infrastrukturni projekti, posebno ovakvi kakav je autoput Kičevo-Ohrid, ne mogu se nazvati nerentabilnim. Infrastruktura uvijek donosi rast i razvoj, ali ovdje imamo izgubljeno vrijeme i definitivno mnogo nepotrebno bačenog novca, o čemu se vode i sudski postupci. Sada, u vanrednim zdravstvenim i ekonomskim uslovima, to nam se naročito lomi o glavu. Odluka o zaduživanju ove vrste obično počiva na očekivanjima da će dugovi početi da se otplaćuju od projekata zbog kojih smo se zadužili i koji treba da nam donose novac. U suprotnom, lako ulazimo u dužničko ropstvo.

Crna Gora će završiti godinu s najvećim padom i bez novih kilometara

Projektovani ekonomski pad u Regionu najveći je za Crnu Goru i prema posljednjim projekcijama njihovog Ministarstva finansija, on će biti 14,2 posto. Crnogorske „Vijesti“ objavljuju da će ova država imati i najveći procenat pada javnog duga brutodomaćeg proizvoda, iako je to jedina zemlja u Regionu bez ijednog završenog kilometra autoputa.

Od sadašnjeg iznosa javnog duga Crne Gore od 3,8 milijardi eura, na dosadašnje radove na dionicama autoputeva odlazi 680 miliona eura. Još 500 miliona dugova tiče se drugih manjih kapitalnih projekata i infrastrukture, dok je oko 2,6 milijardi u toku prethodnih godina iskorišćeno za pokrivanje rupa u budžetu – za troškove ogromne javne administracije i za plaćanje garancija raznim firmama (KAP, Željezara, Primorka...). Nedavno se Crna Gora se zadužila 750 miliona eura, a prema riječima ministra finansija Milojka Spajića, novac će biti potrošen tokom narednih godina, ali će to uticati na rast javnog duga u 2021. godini, koji će prevazići 100 procenata BDP-a. Najveći dio kredita će se koristiti za vraćanje starih dugova.

(Analiza uticaja pandemije na javni dug i investicije napravljena je u saradnji dnevnih listova „Sloboden pečat“ iz Sjeverne Makedonije i „Vijesti“ iz Crne Gore, a čitav tekst ovog crnogorskog medija moći ćete da pročitate sjutra na portalu lista „Sloboden pečat“.)

( Vesna Damčevska )