Burazer: Očigledan pad u demokratskim standardima u skoro svim državama Zapadnog Balkana

Pad demokratskih standarda očigledan je u skoro svim državama Zapadnog Balkana, pokazao je izvještaj Centra savremene politike o razvoju demokratije. Izvještajem "Demokratija u razvoju: Izveštaj iz sjenke o kopenhaškim kriterijumima zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU) na Zapadnom Balkanu” obuhvaćene su Crna Gora, Srbija, Albanija i Makedonija. Programski direktor Centra savremene politike, Nikola Burazer, kazao je da se sve zemlje Zapadnog Balkana, manjom ili većom brzinom, kreću ka članstvu u EU. Kako je naveo, paralelno sa tim procesom događa se "demokratska erozija“. "Očigledan je pad u demokratskim standardima u skoro svim državama Zapadnog Balkana“, istakao je Burazer. On smatra da EU mora da više obrati pažnju na stanje demokratije u zemljama regiona. "Iako sve države napreduju ka članstvu u EU, one neće postati punopravne članice Unije dok ne postanu funkcionalne liberalne demokratije“, tvrdi Burazer. On je podsjetio na izjavu predsjednika Evropske komisji Žan Klod Junkera da zemlje Zapadnog Balkana imaju budućnost u EU, ali da to zavisi od reformi u ključnim oblastima poput demokratije, vladavine prava, osnovnih sloboda. "EU nije potreban novi Orban, ni nove Bugarska i Rumunija u momentima kada su ušle u EU i imale velike probleme sa korupcijom“, dodao je Burazer. Burazer je ukazao da ova pitanja, iako su od fundamentalne važnosti, ne nalaze mjesto u procesu pregovora. Kako je naveo, i u Crnoj Gori i u Srbiji poglavlja 23. i 24. imaju potencijal da zaustave pregovore, odnosno otvaranje i zatvaranje svih poglavlja. Burazer je ukazao da pitanje izbornog sistema, rada parlamenta, slobode medija nijesu obuhvaćena tim poglavljima. Izvršna direktorka Politikon mreže i konsultantkinja pri istraživanju, Jovana Marović, kazala je da stanje demokratije isto kao prije pet godina kada je Crna Gora započela pregovore sa EU. Ona je istakla da ključni reformski procesi u Crnoj Gori nemaju pozitivan uticaj na stanje demokratije. "Svi relevantni izvještaji pokazuju da u Crnoj Gori demokratija stagnira, a čak je prisutan trend nazadovanja“, rekla je Marović. Prema njenim riječima, osnovni problem za proces demokratizacije su visoko politizovane institucije, odnosno snažana politički uticaj na institucije koji proizilazi iz višegodišnje vladavine jedne partije. Marović je kazala da ključni nalazi za ovu godinu ukazuju da polarizacija društva nije smanjena, već je bojkotom parlamenta pojačana. Govoreći o novoj organizaciji vlasti, Marović je pozdravila osnivanje Ministarstva javne uprave i navela da se još čeka na rezultate ovog resora. "Ne postoje zvanični podaci o broju zaposlenih u Crnoj Gori. Pola mandate ove Vlade proći će u prebrojavanju broja zaposlenih i izradi plana reorganizacije“, dodala je Marović. Ona je ukazala na izvještaje kojima je ocijenjeno da nema napretka u poglavljima u oblati vladavine prava i da je nastavljeno pozicioniranje lojalnih kadrova Demokratske partije socijalista na vodeće pozicije u insitucijama. Marović je navela da je saradnja civilnog sektora i držanih organa nazadovala i da se nije ništa značajno promijenilo po pitanju okvira koji uređuju takvu saradnju. Prema njenim riječima, napravljen je korak unazad po pitanju transparentnosti i nastavljen pritisak na Savjet Radio-televizije Crne Gore. "Imamo brisanje kontrolne funkcije parlamenta tokom ove godine zbog neučešća opozicije“, istakla je Marović. Govoreći o izbornim peporukama OEBS-a, Marović je kazala da vladajuća koalicija želi da svede izmjene na isključivo tehničke. "Povratkom Demokratskog fronta i nezavisnih poslanika u parlament možemo govoriti o dvotrećinskoj većini za izmjene zakonodavstva ali još nemamo okvir kako i na koji način će opozicija učestvovati u izmjeni zakonodavstva“, rekla je Marović dodajući da se u ovoj godini ne može govoriti o unapređenju uslova za demokratske izbore. Istraživačica javnih politika u Institut Alternativa, Dina Bajramspahić kazala je da je oblasti izbora, upravljanja civilnog društva, slobode izražavanje, ispunjavanja međunarodnih obaveze Crna Gora nazadovala ili stagnirala. Jedna od razloga za to je, prema njenim riječima, što je Crna Gora otvaranjem pregovora pažnju javnosti i institucija pomjerila na poglavlja koja u nedovoljnoj mjeri tretiraju ta pitanja. Bajramspahić je kazala da je ovu godinu obilježila disfunkcionalnost institucija. “Prepozanje se da partije počinju sve više da koriste institucije za svoje svrhe na nov način i za razračunavanje sa političkim neistomišljenicima“, dodala je Bajramspahić. Ona je ukazala da će Vlada Predlogom izmjena i dopuna zakona o državnoj upravi zabraniti niz javnih rasprava i da to pitanje nije dobilo dovoljnu pažnju javnosti. Bajramspahić je istakla da je neargumentovana samovolja donosioca odluka ključna barijera za razvoj političke kulture u Crnoj Gori. "Neprihvatljivo je da se prostor za dijalog sužava i oduke donose bez pokušaja da se argumentuju i opravdaju“, navela je Bajramspahić.

( MINA )