Radnička partija i inženjeri Boksita traže da se ispita privatizacija Boksita i raskinu ugovori o koncesiji

Prekršen je, kako je istakao predsjednik Radničke partije, ugovor o koncesiji, ali i zakoni o koncesijama i rudarstvu, i to, smatra on, prećutnom dozvolom resornog ministarstva i nadležnih institucija

13552 pregleda16 komentar(a)
Sa pres konferencije, Foto: Svetlana Mandić

Radnička partija (RP) traži od nadležnih institucija da preispitaju privatizaciju nikšićkog Rudnika boksita, koji je 2015.godine prodat firmi „Uniprom metali“, vlasništvo Veselina Pejovića, kao i da se raskinu ugovori o koncesiji.

„Zvanično Rudnici boksita prodati su za 5,4 milona u viđenom stanju bez prava na reklamaciju. Prvo je isplaćena tranša od 1,8 miliona nakon čega je stavljena kompletna imovina na bezuslovno raspolaganje novom vlasniku, koji je za rekordno kratko vrijeme prodao tešku mehanizaciju za više od tri million eura podizvođačima. Nakon toga isplaćena je tranša od dva miliona, a nije poznato da li je posljednja tranša od 1,6 miliona ikad isplaćena“, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik RP-a, Maksim Vučinić.

Istakao je da je nejasno kako je upravna zgrada Boksita ponovo vraćena u stečajnu masu, zbog čega je promijenjen stečajni upravnik i zašto je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić uzeo baš taj slučaj od nadležnog sudije. Kazao je da se tenderom, a nakon dobijanja koncesije i ugovorom, uz Zagrad morao eksploatisati i površinski kop Štitovo i da je jedino tako moguća ekonomski isplativa eksploatacija tog kopa, jer bi se tada ruda koja je slabijeg kvaliteta miješala sa rudom koja je mnogo boljeg kvaliteta, pa bi se na taj način efikasno i racionalno koristili prirodni resursi oba kopa.

„U praksi se desilo da su tri godine eksploatisali samo i isključivo Zagrad i to tako što je kop izraubovan. Ni u jednom momentu nije poštovan odnos rude i potrebne otkrivke jalovine za tu rudu koji iznosi 1:3,5 – za tonu rude je moralo biti iskopano 3,5 metara kubnih otkrivke. Koliko je neznanje i bahatost trenutnog koncesionara najbolje govore podaci sa sajta gdje se oni hvale da su za jednu godinu (2017) iskopali million tona rude sa Zagrada sa svega 900 000 kubika jalovine, navodeći to kao impozantan uspjeh“, kazao je Vučinić.

Maksim Vučinićfoto: Svetlana Mandić

Prekršen je, kako je istakao, ugovor o koncesiji, ali i zakoni o koncesijama i rudarstvu, i to, smatra on, prećutnom dozvolom resornog ministarstva i nadležnih institucija.

„Da stvar bude gora, umjesto da koncesionaru naplate penale i raskinu ugovor o koncesiji, što je i predviđeno tenderom i nacrtom ugovora, država pod bivšim režimom daje potpuno nezakonito koncesiju na još tri ležišta: Silljevac, jama Đurkov Do, a kako saznajemo iz medija i Borovnik“, kazao je predsjednik Radničke partije.

Konferenciji za novinare prisustvovali su i inženjeri koji su nekada radili u, kako rekoše, jednoj od najuspješnijih kompanija u Crnoj Gori.

Ilija Miljanić, predsjednik nekadašenjeg Udruženja inženjera Boksita, pozvao je ministre kapitalnih investicija i ekonomskog razvoja, Mladena Bojanića i Jakova Milatovića, da ispitaju privatizaciju ne samo Boksita, nego i Željezare i ostalih preduzeća. Prema njegovim riječima, Rudnik je doveden u katastrofalno stanje i to najviše zahvaljujući tome što se nije poštovao ni Zakon o rudarstvu, ni Zakon o eksploataciji rude.

„Ustremili su se samo na nekoliko kopova gdje se raubuje ono što je faktički prirodna glinica. Po toj nekoj njihovoj otpremnici cijena ide do 60 eura po toni, a sve se to knjiži u nekoj firmi Limitid England. Iako zakon propisuje da koliko se istraži, toliko se i ekploatiše, oni ništa nijesu istražili. Metodologija iskopa rude razrađena je svuda u svijetu da se produži vijek rudnika, a ovdje se vodi da se vijek rudnika smanji i sa raubovanjem do milion tona najkvalitetnije rude“, kazao je Miljanić.

Podsjetio je da su Boksiti nekada imali „pravo bogatstvo, kada je zemljište u pitanju – 6,937 miliona kvadrata“, kao i da je ostalo oko 300 radnika kojima nijesu isplaćene ili otpremnine ili stambeni krediti i da dug po tom osnovu premašuje cifru od pet miliona eura.

„Na sadašnjoj vlasti je da ispita privatizaciju. Tu je takav haos, da će ovoj Vladi, samo za Boksite, mislim trebati godinu. Boksiti i KAP mogu najmanje 30 odsto budžeta da pune, a sa EPCG minimum 50 odsto budžeta i da ne zavisimo od zajma“, kazao je Miljanić.

Prema riječima Radivoja Kneževića, u trenutku kada je uveden stečaj, bilo je oko 11 miliona tona rude spremno za eksploataciju.

„Kada je došao Uniprom tada je na Zagradu bilo 1,5 miliona tona najkvalitetnije rude u Evropi. Te rude više nema. Uniprom je prvo otišao da eksploatiše Zagrad, a zatim 'navala' na jamu Biočki stan, gdje je takođe kvalitetna ruda“, kazao je Knežević.

Radivoje Kneževićfoto: Svetlana Mandić

Istakao je da zastupa radnike koji su umjesto zaslužene otpremnine dobili mizerne penzije, i da mu u tome pomaže predsjednik Radničke partije, koji je je poslanik.

„Nikakva nam socijalna pomoć nije trebala samo da su nas pustili da dva broda rude sa Zagrada pošaljemo Kinezima, pošto je to bilo razgrađeno tržište. Lako smo mogli imati sve što nam duguju“, kazao je Knežević.

Podsjetio je da su dugovanja radnika za 15 neiplaćenih plata stavljena u treći isplatni red, da su im isplaćene minimalne zarade, kao i da je Ustavni sud dao mišljenje da imaju pravo na pune plate.

„Uputili smo prigovor Privrednom sudu koji nas je odbio, nakon što je slučaj stajao kod njega 17 mjeseci. Žalili smo se apelacionom sudu koji je presudio u našu korist i odluku donio za 20 dana. Sada to ponovo leži u Privredni sud. Apelujemo na ministra ekonomije da pokrene taj spor, jer mi to dobijamo. Da nije epidemije svi rudari bi došli pred Privredni sud“, kazao je Knežević.

Branislav Dačević smatra da se u Boksitima sve „radilo naopako“, da je raubovano „blago koje pripada državi“, da sve što su radnici proizveli na tim kopovima drugi su prodali, a da je dio zaposlenih ostao bez otpremnina i neriješenog stambenog pitanja.

Branislav Dačevićfoto: Svetlana Mandić

„Od nadležnih tražimo da se objektivno sagleda situacija i namire potraživanja“, poručio je Dačević.