Trampova (r)evolucija i nova administracija u Bijeloj kući

Dvadesetog januara 2021. godine inaugurisan je 46. predsjednik SAD, Džozef Bajden. Čitava svjetska javnost je sa nestrpljenjem dočekala ovaj dugo najavljivani ,,novi dan“ za Ameriku, ali i ostatak svijeta. Stoga se velika očekivanja polažu u novu, Bajdenovu administraciju. Ukratko, najavljene su značajne promjene u vođenju politike SAD, kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu. Međutim, nesporno je istaći da još postoji jak uticaj i podrška američkih građana Trampovoj politici America First, iako je njegovo samoljublje za sobom ostavilo nesaglediv haos unutar međunarodne zajednice. Dakle, Bajdenova administracija imaće pune ruke posla, ukoliko želi da popravi imidž i ulogu Amerike na svjetskoj političkoj sceni, ali i u obnovi najvažnijih odnosa, narušenih usljed Trampovih neodmjerenih političkih odluka i krajnje impusivne retorike. Upravo zbog toga, pojedini analitičari smatraju da će Džozefu Bajdenu biti potreban čitav mandat kako bi popravio sve ono što je Tramp uspio uništiti. Jer, tokom Trampove ere, došlo je do zahlađenja američkih odnosa sa mnogim državama, upravo zbog vođenja politike izolacionizma i ekonomskog protekcionizma, služeći se krajnje desničarsko-populističkom retorikom: Make America great again!

Preko sedam decenija, transatlantsko partnerstvo bilo je kamen temeljac za očuvanje svjetskog poretka ustanovljenog nakon Drugog svjetskog rata, utemeljenog zahvaljujući SAD i Evropi, koje su udruženim snagama dijelile viziju bolje budućnosti, te težile promovisanju zajedničkih vrijednosti i ideala. Međutim, tokom Trampovog mandata, dolazi do značajnih odstupanja na svjetskoj političkoj sceni. Pa tako, odnosi između EU i SAD postaju krajnje zategnuti, hladni i krcati nesuglasicama. Bilo da je riječ o trgovini, saradnji u okviru terorizma ili nečem trećem, odnosi su bili neprekidna vježba strpljenja i birokratske akrobacije, konstantno pred pucanjem, uvijek izazovni i napeti. Evropa je pokušala da se koristi diplomatijom, međutim Trampova ideja o sopstvenoj superiornosti nije naišla na odobravanje. Da stvari budu gore, samo su se smjenjivale Trampove loše odluke (povlačenje SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma, zatim iz Pariskog sporazuma o klimatskih promjena i Sporazuma o nuklearnim projektilima srednjeg dometa (INF), carina na evropski aluminijum i čelik, ali i povlačenje iz UNESCO, STO, SZO, te svađa unutar NATO). Prvi put je u istoriji transatlanskih odnosa, predsjednik SAD otvoreno izrazio prezir prema evropskom projektu, zanemarujući činjenicu da je američka administracija kroz istoriju pružala konstantnu podršku razvoju evropskih integracija, koje su pored NATO-a, igrale ključnu ulogu u izgradnji savezničkih odnosa.

Sada SAD prvenstveno moraju da se suoče sa unutrašnjim problemima i podjelama koje je Tramp samo produbio. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni ubistvo Džordža Flojda, ali ni brojne proteste Trampovih glasača koji su kulminirali upadom u Kapitol, kao ni suočavanja sa posljedicama virusa koji ima direktan uticaj na čitavo društvo. Stoga, nova administracija ima zadatak da oporavi američku privredu, ali i povrati nezavisnost državnih institucija.

Kada je riječ o spoljnopolitičkim izazovima, Trampova administracija oslabila je kredibilitet i uticaj SAD u svijetu. Odustajanjem od globalne pozicije, SAD su se odrekle globalne odgovornosti, što direktno šteti interesima Amerike, te pruža mogućnost Rusiji i Kini da zauzmu njeno mjesto. Dakle, Amerika će ponovo okupiti svoje saveznike, te načiniti reviziju brojnih međunarodnih sporazuma, odnosno zaustaviti povlačenje SAD iz ključnih međunarodih organizacija. Bajden će tokom prve godine svog mandata organizovati „samit demokratije“, kako bi unaprijedio imidž SAD, te popravio odnose sa dojučerašnjim saveznicima. Neće se više voditi politika SAD putem Tviter naloga, već će se odlučivati između različitih vrsta politika, što za vrijeme Trampove administracije nije bio slučaj. Nova administracija biće u prilici da razmatra Novi START sporazum, jer u suprotnom neće postojati nikakva ograničenja u naoružanju, princip ,,otvorenog neba“. Podsjećanja radi, napuštanjem INF sporazuma od strane SAD, usljed ruskog razvoja SSC-8 krstareće rakete, prekršene su glavne odredbe sporazuma. Tim putem, urušen je strateški stub globalne sigurnosti. Dakle, Bajden će biti kritički usmjeren prema Rusiji, usljed upliva ruskog uticaja na evropsko tlo. Takođe, američka administracija neće zatvarati oči pred aktivnostima ruskih tajnih službi u inostranstvu, odnosno biće manje tolerantna prema ruskom uticaju na Balkanu. Kada je riječ o Bliskom istoku, Iran se navodi kao najznačajniji bezbjednosni izazov u ovom području (ne samo zbog tajne namjere da razvije nuklearno oružje, već zbog svoje protivničke politike prema interesima i saveznicima SAD).

Dodatno, američka politika prema najvjernijim saveznicima SAD neće doživjeti radikalne promjene, iako se Bajden u predizbornoj kampanji obavezao da će ponovo procijeniti američke odnose sa Saudijskom Arabijom. Kada je riječ o Turskoj, američka administracija će zauzeti snažniji stav, posebno u pogledu ljudskih prava i demokratskih normi. Međutim, bez obzira na brojne nepravilnosti koje vladaju unutar Turske, Bajden će nastojati da u okviru NATO-a udalji Ankaru od Moskve. Indija će igrati značajnu ulogu u indo-pacifičkoj strategiji ograničenja rasta Kine, ali i zajedničke borbe protiv terorizma, dok će Kanada nastaviti sa produbljivanjem bliskih odnosa sa SAD, iako postoji opravdana zabrinutost usljed Bajdenovog plana „kupujmo domaće“. Trampove sankcije uvedene Kubi zadale su težak ekonomski udarac ovoj ostrvskoj zemlji, pa je došlo do narušavanja odnosa između dviju država.

Zapadni Balkan neće biti jedan od ključnih prioriteta Bajdenove spoljne politike. Prema tome, SAD će politiku ovog regiona prepustiti Evropljanima koji će imati aktivnu podršku Amerike. Ipak, u fokusu može biti aktuelno pitanje Kosova, ali i BiH, iako se ovaj region nalazi na dnu liste američkih prioriteta.

Donald Tramp će ostati upamćen u istoriji SAD kao krajnje ekscentričan predsjednik koji je podsticao rasizam i mržnju, i kod kuće i u svijetu. Na svjetskoj političkoj sceni pokrenuo je haos i izazvao zahlađenje odnosa između dojučerašnjih saveznika. Stoga su pred novom administracijom brojni izazovi. Ostaje nam da se pouzdamo u riječi potpredsjednice Kamale Haris koja je duboko uvjerena da Bajden može ponovo ujediniti i izgraditi Ameriku koja će ostvariti zajedničke ideale.

Autorka je doktorantkinja na Humanističkim studijama, UDG

( Mira Šorović )