Nove mjere korisne, a čeka se još pomoći
Unije poslodavaca zadovoljna jer je Vlada uvažila većinu njihovih predloga, očekuju da prihvate i ostale sugestije. Milatović najavio “drugi dio prvog paketa mjera ove Vlade” najkasnije do kraja marta, gdje je i kreditna podrška IRF-a
Unija poslodavaca (UPCG) je zadovoljna novim paketom antikriznih mjera jer je prihvaćen značajan broj njihovih predloga, a očekuju da će u narednom periodu biti prihvaćene i ostale sugestije.
Vlada će sjutra usvojiti novi paket mjera, a već su poznate jer ih je objavila Agencija za zaštitu konkurencije koja ih je ocijenila zakonitim. Paket je ukupno vrijedan 163 miliona eura.
Iz Privredne komore (PKCG) su kazali da će svoj stav o novom paketu mjera pomoći saopštiti kada ga Vlada zvanično predstavi.
“Ovo je naš prvi antikrizni korak jednog većeg paketa podrške građanima i privredi”, poručio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
On je najavio da će najkasnije do kraja prvog kvartala (kraj marta) imati “drugi dio prvog paketa mjera ove Vlade”, a to će biti kreditna podrška državnog IRF-a.
Socijalni partneri su nakon jučerašnje sjednice predsjedništva Socijalnog savjeta u zajedničkom saopštenju ocijenili pozitivno paket pomoći.
Paket
Pojedine mjere su izdašnije nego u prethodnim paketima, kod određenih su proširene kategorije ugroženih, a neke se nastavljaju.
Za subvencije zarada u privredi je predviđeno 22 miliona eura za januar, februar i mart, proširene su ugrožene djelatnosti i povećan je iznos na 100 odsto minimalne zarade (222 eura) za sve. Odložiće se i reprogram plaćanja poreza i doprinosa u iznosu od 120 miliona, uslov za obaveznu PDV registraciju se povećava sa 18.000 eura na 30.000 eura, skraćuje se rok za povraćaj PDV-a sa 60 na 30 dana, obezbjeđuje se pola miliona za privrednike iz ugroženih djelatnosti za pokriće troškova fiskalizacije, značajnije su poreske olakšice za nova zapošljavanja... Biće niža cijena zakupa morskog dobra i poslovnih prostora u državnom vlasništvu, obezbjeđuju se vaučeri od 200 eura za prosvjetne i zdravstvene radnike za turističke usluge. Mjerama se obezbjeđuju naknade od po 50 i 100 eura za nezaposlene, korisnike socijalne pomoći i penzionere sa primanjem ispod minimalne plate (222 eura), odnosno ukupno za oko 100 hiljada građana.
Da bude precizna primjena mjera
Iz UPCG su ocijenili pozitivnim to što su određena rješenja kreirana uz uvažavanje ranije iskazanih zahtjeva privrede, odnosno zahtjeva koji su poslodavci dostavili izvršnoj vlasti krajem decembra prošle godine.
“Očekivana pomoć treba da omogući kontinuitet i održivost poslovanja i očuvanje radnih mjesta. S aspekta uticaja na privredu, to znači da ekonomske mjere Vlade moraju biti blagovremene i precizno definisane, kako bi se izbjegli negativni scenariji, na primjer gašenje preduzeća ili otpuštanje zaposlenih, i izbjegle eventualne greške u tumačenju i određeni propusti u primjeni koji su se ranije dešavali kao što su kašnjenja u isplati subvencija i pored uredno podnijetog zahtjeva od privrednog subjekta”, saopštili su u UPCG na čijem čelu je Predrag Mitrović, koji je juče izabran za predsjednika Socijalnog savjeta.
Potpredsjednici u narednih godinu bće ministar Milatović i generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica.
Povećan broj sektora koji se smatraju ugroženima, subvencije za plate svima 100 odsto minimalne zarade (222 eura), jednokratne naknade će dobiti skoro 100 hiljada građana, značajnija podrška novom zapošljavanju...
UPCG raduje što im je prihvaćen predlog o povećanju limita ostvarenog prometa kao uslova za obaveznu PDV registraciju sa 18.000 eura na 30.000 eura što je, kako su istakli, značajno za preduzetnike i mikro preduzeća čiji je opstanak na tržištu trenutno najugroženiji. Pozitivnim ocjenjuju i najavljene olakšice za skraćenja roka za povraćaj PDV-a sa 60 na 30 dana, kao i subvencije za zarade.
Šta je dobro
“Iako nedostaju preciznije informacije o tome na koje kategorije ugroženih privrednika se ova mjera odnosi, očekujemo da će biti uvažen zahtjev da se subvencije u visini 100 odsto minimalne zarade omoguće preduzetnicima i kompanijama kojima je prihod u 2020. godini opao za 30 odsto ili više odnosu na 2019. zbog epidemije i privremenih mjera NKT-a. Dobro je što su novim paketom podrške Vlade predviđene subvencije za uspostavljanje sistema za elektronsku fiskalizaciju, na što smo ukazali. Svjesni da projekat fiskalizacije nosi troškove koji su vrlo opterećujući za značajan broj preduzetnika, mikro i malih preduzeća, ostaje nam da s njima dodatno prodiskutujemo i visinu najavljene jednokratne podrške”, naveli su iz UPCG.
Iz te organizacije su kazali da, kada je riječ o sektoru turizma, Vlada je najavom mjera o umanjenju godišnje naknade za korišćenje morskog dobra pokazala da ima razumijevanja za potrebe privrede, ali i spremnost da ih rješava u okvirima mogućeg.
Oni podsjećaju na predlog UPCG da se ugostitelji oslobode plaćanja lokalnih komunalnih taksi i naknada, kao i naknada za korišćenje privremenih objekata u zoni morskog dobra na godišnjem nivou. Očekuje da Vlada u narednom periodu usvoji i njihov predlog o odloženom plaćanju carine i PDV-a pri uvozu na 90 dana, kao kontinuiranu mjeru koja će se sprovoditi u ciklusima do normalizacije privrednih i novčanih tokova.
Iz dijela partija opozicije su juče ocijenili da paket nije dovoljan već da je trebalo da bude izdašniji, a iz vlasti ga uglavnom ocjenjuju pozitivno.
Mijenjati poreske zakone, obezbijediti povoljnije kredite, značajnije podržati turizam
Nekadašnji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije, Aleksandar Damjanović za “Vijesti” je kazao da najavljene mjere podrške privredi i građanima su dobrodošle, imajući u vidu produženu pandemiju i sve veće posljedice na ukupnu privrednu djelatnost.
On je ocijenio da se ovaj paket ne može nazivati četvrtim jer se na taj način daje pun legitimite ‘trećem paketu’ podrške u režiji bivše vlasti koji se nije ni primijenio, niti je bio u službi otklanjanja posljedica pandemije, već predizbornog političkog marketinga prethodne Vlade.
“Ono što pada u oči je da Vlada još ne izlazi sa snažnom zakonodavnom inicijativom gdje bi se, prije svega, kroz izmjene i dopune poreskih zakona, zakona u oblasti državne pomoći, socijalne i dječije zaštite i drugo, stvorile ozbiljne pretpostavke za još snažniju efektivniju podršku najranjivijem dijelu populacije i ugroženijim privrednim djelatnostima”, kazao je Damjanović.
Dodaje da je, uz najavu subvencija i jednokratne finansijske podrške, određenih poreskih olakšica, kao i smanjenje obaveza privrednih subjekata prema državi što su dobro ciljane mjere, značajno je, ali nedovoljno i uvođenje turističkih vaučera. Damjanović kaže da je zbog približavanja turističke sezone potrebno još snažnije podržati ovu djelatnost, jer će i ostale države u okruženju snažno podržati svoju turističku privredu u borbi za dio globalne tražnje.
“Za očekivati je da se analiziraju efekti dosadašnje podrške od strane finansijskog sektora i da se na bazi analiziranih efekata pripreme, u saradnji sa Centralnom bankom, dodatne mjere podrške prema privredi i građanima, ne samo od strane IRF-a, već i poslovnih banaka. U tom sektoru ima dovoljno prostora za razne vidove finansijske podrške, posebno kada se ona uporedi sa podrškom koju je finansijski sektor država okruženja i EU pružio svojim građanima i privredi”, istakao je Damjanović.
Milatović: Iznos za subvencije veći za 40 odsto
Milatović je naglasio da su proširili listu ugroženih kategorija u privredi koje će dobijati subvencije za zarade zaposlenih, kao i da je povećan iznos - ubuduće će to za sve biti 100 odsto minimalne zarade (222 eura). Predviđene su za januar, februar i mart.
“Mjesečne subvencije su do sada bile na nivou od oko 4,5 miliona eura zbog užeg opsega djelatnosti, a od sada će biti sedam miliona mjesečno, što je povećanje od 40 odsto”, rekao je Milatović u emisiji “Reflektor” TV Vijesti.
Ukazao je da će više građana dobiti jednokratnu pomoć nego dosad, kao i da je izdašnija.
Izdvojio je, između ostalog, i veću podršku novom zapošljavanju u 2021, preko biroa rada, uz subvencije države od 90 odsto poreza i doprinose u odnosu na prosječnu bruto zaradu (784 eura), 60 odsto u 2022. i 30 odsto u 2023.
( Marija Mirjačić, Goran Kapor )