Evropi prijeti novi priliv izbjeglica zbog klimatskih promjena?
Autori istraživanja napominju da njihovo istraživanje ne uzima u obzir druge faktore, kao što su sukobi, što bi takođe moglo da utiče na povećanje broja zahtjeva za azil
Zbog posljedica globalnog zagrijevanja, Evropa bi mogla da očekuje novi priliv izbjeglica, upozoravaju naučnici u izvještaju koji je objavljen u magazinu "Sajens". Stručnjaci su došli do zaključka da je broj prijava za azil rastao, što se temperatura više udaljavala od 20 stepeni Celzijusovih, tj. idealne temperature za uzgoj žitarica.
Stručnjaci smatraju da bi povećanje temperatura i ekstremni vremenski uslovi mogli da povećaju broj izbjeglica iz siromašnih zemalja, koji utočište traže u bogatijim zemljama, međutim, studije su do sada obavljene na veoma maloj razmjeri, prenosi AP.
U izvještaju koji je objavljen u magazinu Sajens, naučnici iznose zaključak da postoji "statistički bitna veza" između fluktuacija u zahtjevima za azil i klimatskim promjenama.
Takođe su došli do zaključka da je broj prijava za azil rastao, što se temperatura više udaljavala od 20 stepeni Celzijusovih, tj. idealne temperature za uzgoj žitarica.
"Ovo je prvo istraživanje koje povezuje temperaturu i migracije na globalnoj razmjeri i zapravo pronalazi vezu", rekao je istražitelj Džejkob Ševe iz njemačkog Instituta za istraživanje klimatskih posljedica, koji nije bio uključen u istraživanje, prenosi AP.
Polazeći od prosječne brojke od 351.000 godišnjih zahtjeva za azil, istraživanje dolazi do zaključka da bi broj zahtjeva za azil u Evropskoj uniji mogao da poraste za 25 odsto do 2100. godine, čak iako se globalno zagrijevanje uspori. Međutim, ukoliko ne dođe do usporenja globalnog zagrijevanja do kraja vijeka, broj zahtjeva za azil mogao bi da dostigne i preko milion.
Autori istraživanja napominju da njihovo istraživanje ne uzima u obzir druge faktore, kao što su sukobi, što bi takođe moglo da utiče na povećanje broja zahtjeva za azil. Takođe napominju da bi na klimatske promjene trebalo gledati kao na faktor uvećanja rizika, koji utiče na druge faktore zbog kojih ljudi inače napuštaju svoje domove, među kojima su i rat, ekonomski problemi i masovna glad.
Jedan od autora, Volfram Šlenker, rekao je da posljedice klimatskih promjena po poljoprivredu neće biti momentalne.
"Možda će (izbjeglica) imati jednu lošu godinu, ali ako ima skladištenih žitarica, u suštini može da se izbori sa tim. Međutim, ako temperatura trajno poraste u budućnosti i dođe do situacije da nikada neće imati dobre žitarice ponovo, možda će morati da se preseli", rekao je Šlenker, prenosi AP.
( Tanjug )