Tužilaštvo ćuti, Marković odgovoran kao starješina
Kažnjivo je uništavanje službenih isprava, knjiga i spisa u cilj onemogućavanja dokazivanja neke činjenice, kaže advokatica iz kancelarije Gorana Rodića. Bivša vlast pokušava da sakrije tragove nepočinstava i krivičnih djela, rekla je Branka Bošnjak
Iz reagovanja bivšeg premijera Duška Markovića (DPS) javnost nije mogla zaključiti da on demantuje da je iz Vlade mogla nestati velika količina dokumentacije. Umjesto toga, bivši premijer zapravo samo navodi da se on nije bavio arhivistikom, kaže za “Vijesti” advokatica Marija Radulović.
Upravo ove okolnosti, navodi ona, zahtijevaju neodložnu reakciju nadležnog tužilaštva.
Ono se međutim nije oglašavalo ovim povodom niti odgovorilo na pitanja “Vijesti”.
Marković je juče objavio da predsjednik Vlade nije čuvar dokumentacije i papira.
“Službenu dokumentaciju kreiraju i formiraju ministarstva, organi uprave, Generalni sekretarijat Vlade i druge institucije. Ta dokumentacija se stvara, koristi, čuva i izlučuje u skladu sa zakonom i procedurama u tim institucijama i u odgovarajućoj evidenciji,” naveo je bivši premijer na Tviteru.
On nije odgovorio na pitanja “Vijesti” da li je obaviješten o uništavanju dokumenata, iako je po zakonu odgovoran kao starješina državnog organa u kome se to možda desilo.
Priča je otvorena nakom što je Markovićev nasljednik Zdravko Krivokapić u četvrtak nakon sjednice Vlade na Cetinju rekao da ima saznanja da je iz zgrade Vlade iznesena ogromna dokumentacija iz perioda od 2016. do 2020. i najvjerovatnije uništena.
“Dokumentacija iznesena iz zgrade Vlade je ogroman materijal”, rekao je Krivokapić.
Advokatica iz kancelarija Gorana Rodića, Marija Radulović kaže da je potrebno utvrditi sve okolnosti u pogledu iznijetih sumnji, jer se hipotetički može raditi o više ozbiljnih krivičnih djela.
“Primjera radi, krivično zakonodavstvo predviđa sankcije za uništenje službenog spisa. Zatim, kažnjivo je uništavanje službenih isprava, knjiga i spisa koje ima za cilj onemogućavanje dokazivanja neke relevantne činjenice. Ako bi se, pak, radilo o uništenju isprava koje bi mogle poslužiti kao dokaz da je izvršeno neko drugo krivično djelo, onda se može raditi i o krivičnom djelu sprečavanje dokazivanja”, objasnila je.
Advokatica navodi da u svakom državnom organu postoje lica koja su zadužena za arhiviranje i čuvanje dokumentacije.
“Takođe, propisima je detaljno uređen i način čuvanja i arhiviranja dokumentacije. Prema tome, ako je zaduženo lice postupalo suprotno propisima, moglo bi se raditi i o krivičnom djelu zloupotreba službenog položaja. Isto tako, ukoliko je od ovlašćenih službenih lica neko zahtijevao takvo postupanje, moglo bi se raditi o podstrekavanju na zloupotrebu službenog položaja. Zavisno od okolnosti, treba napomenuti i da krivično zakonodavstvo predviđa sankcije i za nesavjestan rad u službi. Svakako, ova informacija zahtijeva i provjeru o tome da li su kakve nezakonite radnje izvršene na organizovan način, u kojem slučaju bi se radilo o najtežim krivičnim djelima organizovanog kriminala”, rekla je.
Iz MANS-a podsjećaju da su nakon izbora i pobjede opozicije na izborima više puta upozoravali na mogućnost da dokumentacija i konkretni dokazi koji mogu potvrditi postojanje korupcije i nezakonitih poslova prethodne vlasti mogu biti uništeni kako bi se u značajnoj mjeri usporili ili potpuno onemogućili krivični procesi u budućnosti.
“Ako se sumnje vršioca dužnosti direktora ANB i premijera pokažu kao tačne, možemo govoriti o masovnom zataškavanju kršenja ljudskih prava i prava na privatnost, ali i konačnih odgovora na brojne korupcionaške afere kojima smo svjedočili prethodne tri decenije. Kada je u pitanju vrsta i količina dokumentacije za koju se sumnja da je uništena, teško je spekulisati šta bi to moglo da bude, ali u narednom periodu možemo očekivati situaciju da državne institucije nemaju konačne odgovore u vezi sa brojnim poslovima koji su rađeni na štetu javnog interesa zbog toga što dokumentacija više ne postoji”, rekao je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.
Iz SNP-a kažu da su čelnici bivše Vlade iskoristili period pregovaranja oko formiranja nove vlasti kako bi, očigledno, prikrili tragove onoga što je rađeno u prethodnom mandatu i pozivaju tužilaštvo da reaguje.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (PzP) kazala je da je ne iznenađuju navodi o uništenoj dokumentaciji i da je tako nešto očekivala jer bivša vlast pokušava da sakrije tragove nepočinstava i krivičnih djela kojima su bili skloni.
“Tužilaštvo treba hitno da reaguje i da ispita ko su osobe koje su uništavale, iz kog razloga su uništavale i da li postoji u državnom sistemu arhivirana sva ta dokumentacija koja se pokušala uništiti. To samo govori da je to na neki način priznanje prethodne vlasti da nijesu radili po zakonu i Ustavu čim su imali potrebu da kriju tragove svojih djela. Nažalost, naše tužilaštvo je zarobljeno i još nemamo prave tužioce koji će da odrade svoj posao kako treba, ali nadam se da ni ovakvo tužilaštvo neće biti u mogućnosti da do te mjere pogazi svoju struku i da nešto što je više nego očigledno propusti da pokrene krivični postupak”, kazala je Bošnjak.
Podsjetila je da je upozoravala na dug period formiranja vlasti, da je to trebalo da ide brže, efikasnije.
Ona je podsjetila da se u Skupštini radi na razvoju parlamentarne istrage i da će na čelu anketnih odbora biti opozicija, ali “tu ima malo opstrukcije”.
Poslanica GP URA Suada Zoronjić kaže da je očigledno da je riječ o veoma bitnim dokumentima o nekim nepočinstvima prethodne vlasti.
“To je način opstruiranja da se prikrije sve ono što su radili. Svakodnevno se srećemo sa opstrukcijama na svim nivoima”, rekla je Zoronjićeva i dodala da treba pokrenuti parlamentarni kontrolu i da u parlamentu rade na tome.
Zanimljivo bi bilo vidjeti dokumentaciju za KAP, Telekom...
Milovac smatra da bi bilo bilo zanimljivo vidjeti dokumentaciju koja se odnosi na projekat auto-puta, komunikaciju u vezi sa prodajom KAP-a, Telekom i EPCG, kako je korišćena budžetska rezerva i kome je odabravana državna pomoć.
“U posljednjih 30 godina gotovo da nemamo veću državnu instituciju čiji bivši rukovodioci zbog onoga što je rađeno u njihovom resoru, nisu imali veoma jasan interes da određena dokumentacija nikada ne dospije u javnost. Smatram da u tom slučaju državno tužilaštvo može imati pune ruke posla ako se odluči da se bavi ovom temom, ali svakako je na novoj Vladi da u što skorijem roku napravi pregled onoga što nedostaje, a od ključnog je značaja ne samo za sagledavanje situacije u kojoj se nalazimo, već prije svega za procesuiranje onih za koje se sumnja da su dokumentaciju uništavali, kao i onih za koje je ona bila inkriminišuća”, rekao je Milovac.
( Biljana Matijašević, Alisa Hajdarpašić )