Okršaj amatera i bogataša: Novi moćni front protiv Vol strita?

Investitori zaglavljeni kod kuće tokom pandemije počinju da povećavaju cijenu neke akcije dok ona izgubi vezu sa stvarnošću.

Vrijednost raste dok jednog dana tržište ne ostane bez kupaca i zamrzne se, zbog čega se cijene strmoglave, a nekolicina nesrećnih u roku od nekoliko sati izgubi deset puta više od svog godišnjeg prihoda.

Vrijeme: 3. februar 1636. Tog dana je pukao zloglasni mjehur holandskih lala tokom epidemije bubonske kuge, pokazujući da cijene akcija mogu pasti jednako brzo kao što skoče.

Sada, nakon 385 godina i usred još jedne pandemije, Vol strit čeka da vidi koliko je vremena potrebno da se istorija ponovi, piše Rojters u analizi povodom pometnje na američkoj berzi.

Svojevrsno klasno ratovanje preko akcija prodavca video-igrica razlikuje se od manija na finansijskom tržištu, poput mjehura dotkom 2000. ili mjehura američkih nekretnina koji je kulminirao finansijskom krizom 2008.

Akcije Gejmstopa (GameStop Corp), prodavca video igrica, skočile su 1.625 odsto od početka januara.

To su izazvali individualni investitori koji su zaglavljeni kod kuće u posljednjih deset mjeseci.

Mnogi su se okrenuli onlajn forumima poput WallStreetBets (klađenje na Vol stritu) na sajtu Redit i kupuju akcije, neki iz protesta protiv menadžera hedž fondova koji su se kladili da će im vrijednost pasti.

Pobijedili milijardere u njihovoj igri

Podstaknuti narativom David protiv Golijata o osveti do sada nedodirljivim bogatašima sa Vol strita, ovaj rast vrijednosti je koordinisalo skoro pet miliona korisnika WallStreetBetsa, koristeći aplikaciju poput Robinhuda koja svakome omogućava da trguje uz malu ili nultu proviziju.

To je dovelo do gubitaka od šest milijardi dolara za hedž fondove i aktiviste koji su “šortovali” (short selling) akcije Gejmstopa.

Šortovanje je pozajmljivanje akcija na oročeni period i njihova prodaja na otvorenom tržištu u nadi da će im vrijednost u budućnosti pasti, kako bi se ostvario profit naknadnom kupovinom akcija po nižoj cijeni.

Kritičari tvrde da hedž fondovi koji se bave šortovanjem nastoje da obore cijene spornim taktikama kao što je širenje negativnih glasina o budućnosti kompanije. Ta praksa je donekle okrivljena za krah velikih finansijskih institucija tokom globalne finansijske krize 2008.

Kupovinom akcija Gejmstopa kako bi nanijeli štetu onima sa šort pozicijama, individualni investitori su primijenili klasičnu Vol strit taktiku koju hedž fondovi koriste jedni protiv drugih, piše portal conversation.com.

Kupovina dovoljne količine akcija da se izazove skok cijene primorava hedž fondove koji šortuju da ponovo kupe pozajmljene akcije po većoj cijeni kako bi pokrili svoje pozicije, što dodatno povećava cijenu.

Na Vol stritu se to zove “short squeeze”.

Kupovna groznica je navodno nanijela gubitke nekim velikim hedž fondovima, uključujući Point72, firmu koju vodi zloglasni investitor Stiv Koen, kolekcionar umjetnina i vlasnik bejzbol kluba Njujork Mets, prenio je BBC.

Njegov prvi hedž fond, SAC Capital, priznao je krivicu povodom optužbi za insajdersku trgovinu i ugašen je.

Investitore amatere je podstakla ušteđevina nagomilana tokom pandemije koronavirusa, dvije runde stimulativnih isplata i skoro nulte kamatne stope.

Skok cijena iznad 300 dolara za akciju ohrabrio je neke male investitore da ulože još više novca u kompaniju za koju analitičari Vol strita vjeruju da vrijedi nešto više od 13 dolara po akciji.

Ovaj rast povećava rizik da pojedince uhvati euforija tako da previde znakove upozorenja i posljedice eventualnog kraha, navodi Rojters.

“Uvalio sam ušteđevinu u GME (Gejmstop), platio rentu za ovaj mjesec kreditnom karticom i uvalio novac od rente u GME (što ne bih preporučio ljudima ovdje na WSB)”, napisao je jedan korisnik Redita u četvrtak na WallStreetBets. “I dalje čuvam akcije, To je lično za mene, i milione drugih.”

”Štetu trpe mali investitori”

Svojevrsno klasno ratovanje preko akcija prodavca video igrica razlikuje se od manija na finansijskom tržištu, poput mjehura dotkom 2000. ili mjehura američkih nekretnina koji je kulminirao finansijskom krizom 2008, a oba su podstaknuta pretpostavkama o velikom ekonomskom rastu.

Niko ne očekuje da Gejmstop mjehur izazove ni približno tešku ekonomsku krizu, dijelom zato što ta kompanija nije bila baš privlačna institucionalnim ili individualnim investitorima prije početka ove godine.

Sa 6,5 milijardi prihoda u posljednjoj fiskalnoj godini i manje od 53.000 zaposlenih širom svijeta, ona nema preveliki ekonomski uticaj.

Ipak, posljedice će biti usredsređene na one koji su pomogli da se preokrene stav Vol strita o tome šta mali investitori mogu da naprave.

“Realnost je da Gejmstop ne nanosi štetu Vol stritu. To bi moglo da naškodi nekolicini menadžera hedž fondova tamo, ali niko neće plakati za njima. Ljudi koji će izgubiti životnu ušteđevinu su mali investitori,” kaže Ben Inker iz investicione kompanije GMO.

Ukupna vrijednost šort pozicija u akcijama koje favorizuje Redit, poput Gejmstopa, iznosi oko 40 milijardi dolara, što štetu među profesionalnim investitorima ograničava na šačicu hedž fondova, saopšteno je iz investicione banke Barklis.

Vjerovatnoća da će većina gubitaka iz rasta vrijednosti Gejmstopa poteći od iste grupe malih investitora koju su ga podstakli, zbunjuje mnoge na Vol stritu dok mjehur i dalje raste. Vrijednost Gejmstopa je porasla 67,9 odsto u petak i na zatvaranju je iznosila 325 dolara po akciji.

“Gejmstop ne vrijedi 500, 400, 300, 200, čak ni 200, čak ni 100 dolara,” kazao je milijarder investitor Leon Kuperman u četvrtak za CNBC. “Ne osuđujem ih. Samo govorim iz iskustva, ovo će se loše završiti,” dodao je.

Sistemski rizik

Uspon platformi za trgovinu bez provizije poput Robinhuda pomogao je u naduvavanju berzanskih mjehura tako što je malim investitorima spustio ljestvicu za trgovinu, kaže Roni Sadka, profesor finansija na Boston koledžu.

“Mali investitori postaju sistemski rizik sa kojim SEC (američka Komisija za hartije od vrijednosti) nije pripremljen da se uhvati u koštac,” rekao je Sadka.

Porast vrijednosti akcija Gejmstopa privlači investitore koji će se vjerovatno na kraju opeći, smatra Majkl Pakter, analitičar firme Vedbuš sekjuritis. On smatra da stvarna vrijednost akcije te kompanije vrijedi 16 dolara.

“Ponavlja se mjehur lala”, rekao je i dodao da ga je nazvao prijatelj koji se pohvalio da je njegov ulog od hiljadu dolara u favorite Redita poput Gejmstopa, AMC i Blekberija, porastao na 400.000 za dvije nedjelje. “On ni ne zna šta Gejmstop prodaje,” kaže Pahter.

Ako je manija sa Gejmstopom kao prvobitni mjehur lala, mogla bi dovesti do “kratkoročne krize povjerenja” na finansijskim tržištima, smatra En Goldgar, profesorica na Univerzitetu Južna Kalifornija.

Svaki skok cijena Gejmstopa privlači nove investitore da šortuju, podstaknute sve većim potencijalnim dobitkom, i nove kupce koji žele da zabodu prst u oko Vol stritu, nastavljajući taj ciklus, kazao je Pakter.

Lekcija za regulatore

U međuvremenu se zahuktava rasprava o tome kako bi regulatori trebalo da odgovore na ovaj sukob, stvarajući mogućnost novih pravila koja bi diskriminisala nezavisne investitore. Stručnjaci kažu da bi to moglo fatalno podriti povjerenje u regulatore, jer bi praktično poručili da Vol strit može da se bavi špekulacijama, ali ne i obični ljudi.

Regulatori možda neće željeti da suzbiju rasprave investitora u onlajn zajednicama, čak i kad bi mogli, ili da pokušaju da odrede parametre šta je “manipulacija” a šta “iskrena rasprava” o određenim akcijama.

Jedna od opcija je da pojačaju nadzor, možda putem neke vrste sistema ranog upozoravanja zasnovanog na stavovima u ćaskanju na internetu.

Te informacije bi mogli proslijediti platformama za trgovinu kako bi razmotrile privremeno ograničavanje trgovine tim akcijama.

Niko ne zna kako će se trenutna situacija okončati. Intenzivna aktivnost nezavisnih investitora mogla bi podstaći širu rasprodaju i primorati hedž fondove sa šort pozicijama da prodaju druge akcije kako bi pokrili troškove.

To bi moglo nanijeti štetu kompanijama i investitorima koji su bili samo posmatrači u ovoj borbi, sa potencijalno dalekosežnim posljedicama.

U svakom slučaju, kažu stručnjaci, regulatori će morati da nauče dragocjene lekcije iz ove epizode.

Pošto se pokazalo šta je masa pobunjenih investitora u stanju da postigne, ovim je možda otvoren moćni novi front u aktivizmu protiv Vol strita.

( Angelina Šofranac )